Connect with us

Društvo

IDE VASKRS, A SVE JE PRESKUPO! “Tanka” prodaja na banjalučkoj Tržnici

Prodavci voća, povrća, mesa i jaja na banjalučkoj Tržnici ovih dana imaju više posla nego obično, a sve zbog priprema za Vaskršnje praznike. Gužve ima, ali oni koji od ranog jutra stoje za tezgama za BL portal kažu da baš i nisu prezadovoljni, a ujedno priznaju da cijene jesu povisoke.

“Generalno je tanka prodaja, ali kao i pred svake praznike ove nedjelje narod kupuje sve vrste povrća. Očekujemo još posla ovih dana”, kaže za BL portal jedan od prodavaca.

Police sa povrćem su pune raznolikih i svježih plodova, a ekipa BL portala provjerila je njihove cijene, pa evo šta vas očekuje u vaskršnjoj kupovini.
Cijena krompira varira u odnosu na vrstu, pa glamočki krompir po kilogramu košta dvije marke, dok je mladi skuplji i potrebno je izdvojiti 3,5 KM po kilogramu. Vreća glamočkog krompira košta 10 maraka, dok vreća kvalitetnijeg krompira košta 13 maraka.

Luk takođe zavisi od kvaliteta i vrste, pa tako cijene idu od 1,5 KM do 3 marke po kilogramu. Za kilogram mrkve je takođe potrebno izdvojiti tri marke.
Cijena kupusa se takođe razlikuje u odnosu na kvalitet, pa tako kilogram ovog povrća košta od 3 do 4 marke.

Nešto skuplje su tikvice, krastavci i paradajz koji koštaju po sedam maraka za kilogram.

Najskuplje su paprike, zelene i crvene, a njihova cijena po kilogramu je osam maraka. Pasulj se takođe razlikuje po vrsti i kvaliteti pa je za kilogram potrebno izdvojiti od 7 do 10 maraka. Kilogram svježih šampinjona košta deset maraka.
Pored povrća, građani ovih dana više nego obično kupuju i meso. Ovo potvrđuju i prodavci u jednoj od mesara na Tržnici.

“Najviše se kupuje svježa i mlada prasetina, mljeveno meso za sarmu i teletina”, kaže u razgovoru za BL portal jedan od prodavaca mesa.

Tako kilogram svježe, mlade prasetine u zavisnosti od dijela košta od 12 do 16 maraka, a za kilogram pečene prasetine trebaće vam 30 maraka.

Kilogram svježe junetine košta od 18 do 22 marke, u zavisnosti koji komad birate. Najskuplja je, kao i uvijek, teletina koja košta od 28 do 35 maraka po kilogramu.

Kao i pred svaki Vaskrs najtraženija su jaja, a njihova cijena po komadu počinje od 35 feninga pa do pola marke, u zavisnosti od veličine, dok su domaća nešto skuplja.

Za one koji ne preskaču ni voće, kilogram jabuka, banana, narandži i jagoda košta između dvije i tri marke.

Srđan Banović, BL portal

Related Topics:

Društvo

ODLUKA USKORO PRED SUDOM: Hoće li “Nova Ljubija” u stečaj?

U Okružnom privrednom sudu u Prijedoru 9. juna biće održano ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova Ljubija”, objavio je ovaj sud.

Sud je prethodno odredio materijalno-finansijsko vještačenje nad rudnikom “Nova Ljubija” iz Prijedora, a na prijedlog privremenog stečajnog upravnika.

Gordan Pavlović je 4. marta, kao lice ovlašteno za zastupanje rudnika “Nova Ljubija”, podnio Okružnom privrednom sudu u Prijedoru prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Sud je 18. marta donio rješenje kojim se pokreće prethodni postupak radi utvrđivanja uslova za otvaranje stečaja i za privremenog stečajnog upravnika imenovao LJiljanu Mandić. Predmet vodi sudija Bojana Rauš Pilipović.

Ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova LJubija” zakazano je za 9. juna u 9.00 časova.

Nastavi čitati

Društvo

ŽELJEZNICE NA IVICI PUCANJA: Sindikat alarmira, Vlada saziva sjednice

U Željeznicama Srpske stanje je očajno, kažu u Sindikatu preduzeća. Da li se može i kako sačuvati nekadašnji gigant koji je povezivao cijelu zemlju, razmotriće Vlada Srpske na tematskoj sjednici koja će, kako je najavljeno, biti održana najkasnije do polovine juna.

Postavlja se pitanje šta će biti sa radnicima.

– 10 miliona maraka koje je Vlada Srpske obezbijedila za ovu godinu, Željeznice su potrošile još u aprilu, nekako su obezbijeđena i nova skoro 4 miliona maraka, ali to stanje u preduzeću ne popravlja mnogo – otvoreno kaže ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović.

Jasno je da je neodrživ model poslovanja gdje su, kako Stevanović kaže, prihodi pali za 70%, obaveze ne prestaju da rastu.

Nastavi čitati

Društvo

EKONOMSKI ALARM ZA BIH: Drastičan rast uvoza, deficit se mjeri milijardama

Podaci entitetskih zavoda za statistiku pokazuju da i Federacija BiH i Republika Srpska iz mjeseca u mjesec povećavaju uvoz.

Ukupan izvoz FBiH 3,8 milijardi KM

Tako je FBiH u četiri mjeseca ove godine imala ukupan izvoz od 3,8 milijardi KM, a ukupan uvoz 7,1 milijardu KM, što znači da je deficit iznosio oko 3,3 milijarde KM.

U aprilu ove godine FBiH je ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od milijardu i 56 miliona KM, što je za 31,7 miliona ili 3,1 odsto više u odnosu na mart, odnosno za 73,1 milion KM ili 7,4 odsto više u odnosu na april prethodne godine.

“U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti dvije milijarde i 42 miliona KM, što je za 87,9 miliona KM ili 4,5 odsto više u odnosu na mart, ili 13,8 odsto više u odnosu na april prethodne godine. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 51,7 odsto, što je za 0,7 odsto manje u odnosu na mart, kada je pokrivenost bila 52,4 odsto”, stoji u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Obim robne razmjene RS 4,2 milijarde KM

Sa druge strane, u periodu januar – april ove godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 4,2 milijarde KM.

“Od ovoga se na izvoz odnosilo 1,7 milijardi KM, a na uvoz 2,5 milijardi KM. Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – april 2026. godine iznosio je 869 miliona KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 66,2%. Izvoz je u periodu januar – april 2026. godine smanjen za 0,8% u odnosu na period januar – april 2025. godine, dok je uvoz povećan za 4,1%”, navodi se u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

Dalje se dodaje da je obim robne razmjene najveći sa Srbijom i vrijedan je 722 miliona KM.

Slijedi Italija sa 563 miliona KM, te Hrvatska sa 434 miliona KM.

Gavran: Jedino podaci na državnom nivou daju realnu sliku

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da je izražavanje podataka o spoljnotrgovinskoj razmjeni na entitetskom nivou problematično iz najmanje dva razloga.

“Međunarodna trgovina odvija se između država, a ne dijelova država i to ne oslikava pravi odnos učešća u takvoj trgovini, jer ne prepoznaje činjenicu da su u izvozu iz jednog entiteta učestvovali u mnogim slučajevima i radnici, i sirovine, i komponente iz drugog entiteta, kao što ne prepoznaje u uvozu da je značajan dio uvezene robe u jedan entitet na kraju prodat ili utrošen na području drugog entiteta ili od potrošača/korisnika iz drugih entiteta. Zbog toga jedini podaci na državnom nivou daju realnu sliku”, istakao je Gavran.

Prema njegovim riječima, u ovom slučaju, kada su u oba entiteta trendovi isti, nema nikakve dileme da je povećanje deficita negativno.

“Bez obzira na eventualno ‘prelivanje’ uvoza i izvoza između entiteta, očito je stanje nepovoljno u cijeloj državi. Iako tu ima značajniji efekat rasta cijena goriva i rasta cijena generalno, to ne može biti opravdanje za rast deficita. Da je uzrok u enormnim ulaganjima i povećanju obima proizvodnje koji zahtijevaju novu opremu, to bi eventualno mogao biti rijetki primjer privremenog opravdanog deficita, ali nemamo takvih najava i projekata. Ovo je jednostavno odraz lošeg stanja u ekonomiji pojačanog negativnim vanjskim faktorima”, naglasio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno