Connect with us

Društvo

IMA SE, MOŽE SE: Banjalučaninu plata skoro milion maraka

Najveća plata isplaćena u Republici Srpskoj u prošloj godini iznosila je 983.026 maraka, dok je u FBiH najveća mjesečna zarada bila 429.123 marke, podaci su poreskih uprava entiteta.

U tabeli pet najvećih prijavljenih pojedinačnih neto primanja po osnovu radnog odnosa u Republici Srpskoj za 2023. godinu na prvom mjestu nalazi se Banjalučanin, koji je zaposlen u djelatnosti izgradnje hidrograđevinskih objekata, a kojem je na račun za jedan mjesec legla plata od skoro milion maraka.

Na drugom mjestu u tabeli pet najvećih isplaćenih neto primanja našao se još jedan Banjalučanin, koji je zaposlen u oblasti vađenja lignita, a kojem je isplaćena plata od 270.194 marke.

Listu Banjalučana prekinuo je radnik iz Mostara kojem je isplaćeno četvrt miliona maraka, odnosno 251.769 maraka, a koji je zaposlen u djelatnosti – ostalo novčano poslovanje, odnosno posredovanje.

“Na četvrtom mjestu nalazi se radnik iz Istočnog Novog Sarajeva, koji je zaposlen u oblasti trgovine na veliko duvanskim proizvodima, a koji je lani dobio platu od 107.462 marke”, kazali su “Glasu Srpske” u Poreskoj upravi RS.

Na posljednjem mjestu top pet najvećih neto primanja našao se još jedan Banjalučanin, koji je zaposlen u djelatnosti bolnica, a kojem je u 2023. na račun za mjesec legla plata od 98.078 maraka.

Kada je riječ o FBiH na listi pet najvećih isplaćenih neto plata, čak četiri su isplaćene u djelatnosti proizvodnje.

“Na prvom mjestu je plata od 429.123 marke, dok drugu poziciju zauzima radnik kojem je isplaćena plata od 345.824 marke. Na trećem mjestu pet najvećih isplaćenih neto plata nalazi se zaposleni kojem je lani za jedan mjesec na račun po osnovu radnog odnosa uplaćeno 266.105 maraka, dok četvrtu poziciju zauzima radnik sa platom od 238.610 maraka”, kazali su “Glasu” u Poreskoj upravi FBiH.

Na posljednjem petom mjestu nalazi se radnik koji je zaposlen u preduzeću koje se bavi trgovinom na veliko, a kojem je lani na račun legla plata u iznosu od 193.962 marke.

– Pretpostavka je da navedeni iznosi neto plate, pored redovne mjesečne plate sadrži i prihod od određenih bonusa ili koristi koje je ostvarilo to lice. Na isplaćene iznose plata obračunati su i uplaćeni porezi i doprinosi – poručili su iz federalne Poreske uprave.

Ekonomisti su stava da je dobro dok imamo one koje zarađuju velike iznose novca o kojima većina građana ove zemlje sanja.

“Na te plate uplaćuju se porezi i doprinosi tako da to dovodi i do punjenja budžeta entiteta. Određene kompanije imaju milionske poslove koje dobijaju kontinuirano u javnom sektoru i onda ljudi koji tu rade moraju biti i najviše plaćeni. Oduvijek su visoke plate vezane za finansije, odnosno banke te određene kompanije koje imaju stimulativne naknade. To znači da neko ko napravi dobar posao onda ima i procenat od tog posla”, stav je ekonomista.

Prosjek
Prema podacima entitetskih zavoda za statistiku prosječna isplaćena plata prema posljednjim podacima u Srpskoj iznosi 1.312 maraka. U FBiH prosječna plata je nešto manja i iznosi 1.296 maraka.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno oblačno i hladno, temperatura do 11 stepeni

U Bosni i Hercegovini će preovladavati pretežno oblačno vrijeme uz slabe padavine i hladno.

Na jugu će biti sunačnih perioda, a mjestimično je u Hercegovini moguća i slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Na jugu i jugozapadu slaba do umjerena bura, a u ostalim područjima slab sjeverni vjetar. Јutarnja temperatura vazduha od minus dva do četiri, na jugu do osam stepeni, a dnevna od minus jedan do pet, na jugu od sedam do 11 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

BHRT PRED KOLAPSOM: Protesti u Sarajevu, radnici poručuju da je javni servis ugrožen

Zaposleni Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) danas, 27.novembra, će održati protest ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH zbog, kako navode, dugogodišnjeg ignorisanja zakonskih obaveza, neprovođenja Zakona o javnom RTV sistemu BiH i sistemskog urušavanja jedinog javnog medijskog servisa na nivou države.

Istovremeno, i sa istog mjesta, BHT1 i BH radio 1 emitovaće višesatni specijalni program “Ne gasite BHRT“, u potpunosti posvećen krizi u javnom servisu, njenim uzrocima i posljedicama po građane Bosne i Hercegovine.

Kolegiji BHT1 i BH radija 1 prethodno su uputili zajedničko saopštenje najvažnijim institucijama države, predstavnicima međunarodne zajednice i građanima BiH, u kojem su upozorili da se BHRT nalazi u “posljednjoj fazi urušavanja“, jer se zakoni koje je Parlament sam donio ne provode.

“Već godinama tolerirate kršenje Zakona o javnom RTV sistemu/sustavu BiH od Radio-televizije Republike Srpske čija su dugovanja prema BHRT-u prešla cifru od 100 miliona KM. Taj dug danas predstavlja egzistencijalnu prijetnju za opstanak BHRT-a”, istaknuto je, između ostalog, u pismu.

Sloboda medija bitna za kvalitet demokratije
Zastupnik u Evropskom parlamentu i predsjedavajući Delegacije za odnose sa Bosnom i Hercegovinom Davor Ivo Stier je prošle sedmice u razgovoru sa grupom novinara iz BiH koji su boravili u Briselu, odgovorio i na pitanje o ulozi javnog servisa.

Kazao je da javni servis upravo treba biti to, jedna usluga svim ljudima u BiH da im mogu približiti informacije.

“Nema prave demokracije ukoliko ljudi nisu informirani, ukoliko ne mogu donijeti informirane odluke. Utoliko je naravno ključno da se borimo protiv dezinformacija, da imamo servise koje su profesionalni i koji rade prema svim pravilima struke, ali koji imaju onda i finansijske uvjete da mogu na taj način raditi. Nije naša uloga da kažemo na koji način ili što se mora učiniti u konkretnom slučaju, znaju dobro dužnosnici u BiH, ali da da istaknemo koliko je sloboda medija, ali i informiranost svih ljudi, svih građana bitna za kvalitetu demokracije”, zaključio je Stier.

Stabilizovati finansijsku situaciju
Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto izjavila je da podržava stabilan servis, dodajući da je sa ministrom komunikacija i transporta BiH Edinom Fortom pokušavala da dođu do određenih rješenja, ali “nismo na razini Vijeća ministara mogli naći tu suglasnost”.

“Vidjeli ste da nije bilo političke volje da se to nađe, ni kroz sredstva proračuna, na neki način, da to nisu institucije koje se direktno financiraju iz proračuna, odnosno da budu prepoznate kao proračunski korisnik. Ali mislim da treba učiniti sve da se dođe i do stabilizacije financijske situacije kad je u pitanju taj javni servis, jer ima dovoljno sredstava, samo je pitanje političke volje da se ta pitanja i problemi riješe”, navela je Krišto.

Nedostatak političke volje
Ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto je izjavio da “do sada nismo vidjeli političku volju da se iznađe rješenje za BHRT”.

“Ono što trenutno komuniciram sa sva tri javna emitera je pokušaj da se ujednači zahtjev prema RAK-u, kako bi se korigovala pretplata koja jako dugo nije bila korigovana i da bar na neki način premostimo ovu trenutnu situaciju u kojoj BHRT ne može plaćati ni račune u smislu vode, struje, grijanja i tako dalje. Mislim da je to velika sramota i politika koja blokira pomoć BHRT-u treba da se stidi”, – istaknuo je Forto.

Nema raspoloženja iz Republike Srpske
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je kazao da je u interesu svih onih ljudi koji poštuju, vole, cijene državu Bosnu i Hercegovinu, njene institucije, da se stanje u BHRT-u popravi.

“Ali svjedoci ste da tog raspoloženja iz Republike Srpske nema. RTRS je, po presudama sudova, dužan i oteo je pare javnom emiteru. Znamo da ima novca i u budžetu i od Plana rasta. Šta god budemo pregovarali o nekoj raspodjeli u sve dijelove BiH, prioritet broj jedan za našu stranu, za Trojku, bit će BHRT, da pokušamo barem ovako projektno, budžetski olakšati život. Ali je tužno i teško funkcionisati u organu u kome te vrste raspoloženja nema od predstavnika iz Republike Srpske, a dobro znate da bez konsenzusa tu zaista ne možemo uraditi ništa”, kazao je Konaković, prenosi Fena.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA UGLJA: Termoelektrana u Ugljeviku ponovo STALA SA RADOM

Nakon što je Rudnik i termoelektrana „Gacko“ ispala sa elektroenergetske mreže zbog kvara izazvanog nevremenom, već jutros bez proizvodnje je ostao i „Ugljevik“, potvrđeno je za BN TV.

Termoelektrana Ugljevik jutros potpuno stala zbog nedostatka uglja, potvrdili su u sindikatu radnika.

Radnici iz rudnika navode da već danima kopaju u ekstremno teškim uslovima.

– Na depou uglja nema ni za pola radnog dana. Sve što iskopamo ide direktno u kotao. TE je praktično radila „na suvo“, i bilo je pitanje trenutka kada će stati – kaže jedan od radnika koji je insistirao na anonimnosti.

U međuvremenu, rudari još nisu ušli u novo eksploataciono polje „Ugljevik–Istok 2“, iako je Vlada RS firmi „Komsar“, u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova, već uplatila 180 miliona KM od ukupno 240 miliona planiranih za preuzimanje „Comsar energy RS“ i koncesije na tom polju.

Ovakav uzastopni pad dva ključna termoenergetska kapaciteta u samo 24 sata dodatno podiže zabrinutost u vezi sa stabilnošću elektroenergetskog sistema u Republici Srpskoj.

Podsjetimo da je prošao vladin rok dat radnicima da će ući u novo eksploataciono polje „Ugljevik–Istok 2“, koje je u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova.

Nastavi čitati

Aktuelno