Connect with us

Društvo

INOVACIJA U PROIZVODNJI MEDA: Kosta Šumar sa Pala prvi uvodi vještačku oplodnju pčela

Dvadesetosmogodišnji Kosta Šumar sa Pala nastavlja porodičnu tradiciju i za poljoprivredu proizvodnju ima ozbiljne planove koje se odnose na vještačku oplodnju pčelinjih matica, čime bi postao prvi u BiH koji se ovim bavi.

Šumar priča da je boravio u Češkoj na obuci za vještačku oplodnju pčelinjih matica, čime se planira baviti u narednim sezonama.

“To će uticati na poboljšanje pčelinje proizvodnje, kako kod mene tako i u cijeloj BiH. Radiću na očuvanju i uzgoju Apis mellifera Carnica pčele. To je medonosna pčela koja je oduvijek bila zastupljena na našim područjima”, objašnjava Šumar.

On kaže da je riječ o najboljoj pčeli prema svim karakteristika za ovo područje.

Šumar je magistar na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu i kaže da niko do sada nije radio njegovu temu magistarskog rada koja se odnosi na vještačku oplodnju matica i da je jedini pčelar koji će se baviti time.

On priča da se njegove košnice nalaze u podnožju planine Romanija, u selu Podmjedenik koje je 17 kilometara udaljeno od Pala, te da proizvodnju planira podići na viši nivo.

Šumar ističe da ima 100 košnica i da čuva tradiciju svoga djeda.

“Pčelarstvom i proizvodnjom meda počeo sam se baviti iz hobija, a poslije je to preraslo u veliku ljubav. Sadašnjim kapacitetom možemo pokriti trenutnu potražnju na kućnom pragu, koja iznosi od 600 kila do tone”, navodi Šumar.

Osim meda, Kosta proizvodi i matičnu mliječ, propolis, pergu, vosak, sve visoke ljekovitosti.

“Matičnu mliječ i pergu rijetko ko proizvodi, pogotovo mlađi pčelari. Nije zahtjevno, ima posla, ali mnogo volim da radim. Otac i brat mi pomažu tokom vrcanja meda koji se nekada dešavao u avgustu i septembru, a sada ima više paša, pa se vrca od aprila pa nadalje. Svaka godina kod pčelara je različita i ne može se porediti sa prethodnom”, objašnjava Šumar.

Postoje razne vrste meda – bagrem, livadski, šumski, razni cvjetni medovi, sve što je zastupljeno u Republici Srpskoj i BiH, kaže Šumar i dodaje da jedan od kvalitetnijih koji pravi jeste šumski.

OKRENUTI SE ZDRAVOM SEOSKOM ŽIVOTU
Šumar navodi da bi na Palama teško ko od mladih prihvatio život na selu, ali kada se gleda neka šira slika – krajnje je vrijeme da se okrenu svi zdravom seoskom životu.

On naglašava da se sva pomoć pčelara ostvaruje u vidu subvencija preko Udruženja pčelara Pale, opštine Pale, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske i od Federacije BiH, ali da treba jača podrška i motivacija.

Prema njegovim riječima, sem pomenute podrške doneseni su i novi zakoni kojima se pomažu mladi u poljoprivredi, što je veliki napredak i od velike je pomoći za poljoprivrednike.

“Jačom podrškom i motivacijom svaki poljoprivrednik unaprijediće proizvodnju”, poručuje Šumar i ističe da poljoprivredna proizvodnja iziskuje disciplinu, motivaciju i obavlja se svakodnevno, a ne periodično.

MREŽA MLADIH AGROPREDUZETNIKA – PRILIKA ZA RAZMJENU ISKUSTAVA
Šumar je član Mreže mladih preduzetnika i učestvovao je na Konferenciji mladih agropreduzetnika koja je održana u Obudovcu.

On smatra da se tu mladim poljoprivrednicima pruža podrška, razmjenjuju iskustva, znanja, ali i promovišu vlastiti proizvodi iz svih krajeva Republike Srpske i šire.

Šumar poziva sve da kupuju domaće, radi razvoja poljoprivrede, a mladim poljoprivrednicima poručuje da ne napuštaju svoju zemlju.

Zainteresovani za Kostine proizvode mogu ih potražiti na njegovom “Instagram” profilu.

Društvo

BiH među najugroženijim zemljama ZAGAĐENJEM VAZDUHA

Stanovnici zemalja jugoistočne Evrope, poput Sjeverne Makedonije, BiH i Albanije, najugrožniji su zagađenjem vazduha u smislu skraćenja života, saopštila je Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).

U ovim zemljama izmjereno je u prosjeku najviše izgubljenih godina života usljed aerozagađenja kod stanovnika koji imaju 30 ili više godina, piše u izvještaju.

Agencija navodi da je zagađenje vazduha i dalje najveći ekološki rizik za Evropljane, iznad drugih faktora kao što su izloženost buci i hemikalijama ili rizik od toplotnih talasa povezanih sa klimom.

Nebezbjedni nivoi zagađenja vazduha rezultovali su sa zapanjujućih 182.000 smrtnih slučajeva u 2023. godini, prenio je “Juronjuz”.

U izvještaju EEA navodi se da je 95 odsto Evropljana u urbanim sredinama izloženo nivoima zagađenja vazduha “znatno” iznad preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.

Među zemljama EU, najviše smrtnih slučajeva usljed zagađenja vazduha tokom 2023. godine i najviše izgubljenih godina života na 100.000 stanovnika imala je Italija, a slijede Poljska i NJemačka.

Najmanji relativni uticaji zagađenja vazduha zabilježeni su u zemljama na sjeveru i sjeverozapadu Evrope, uključujući Švedsku, Estoniju i Norvešku.

Island nije imao nijedan smrtni slučaj od zagađenja vazduha, dok su u Finskoj registrovana 34 smrtna slučaja izazvana dugoročnom izloženosti sitnim česticama zagađenja sa oznakom PM2.5, precizirala je EEA.

Nastavi čitati

Društvo

Minimalna penzija u FBiH 599 KM, u SRPSKOJ TEK 330 KM

Penzije u Federaciji BiH daleko su veće nego u Srpskoj. Tako, isplata novembarske penzije u FBiH kreće u petak, a najniža penzija iznosi 599 KM.

Zagarantovana penzija je 715 KM, dok je najviša 2.996 KM, piše Srpskainfo. Prosječna penzija korisnika samostalne penzije u FBiH iznosi 761 KM, saopšteno je iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

U Srpskoj, minimalna penzija iznosi 330, a prosječna 652 KM.

Prema podacima Fonda za penziono i invalidsko osiguranje Srpske, iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 656, dok je za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija iznosila 981 KM. Iznos najviše penzije za oktobar u Srpskoj je 3.547 KM.

Lider SNSD Milorad Dodid nedavno je obećao da će penzije u Srpskoj od januara biti veće za 6,25%. To znači da će minimalna penzija porasti za 20 KM, a prosječna za 40 KM.

Međutim, i u ovom slučaju, minimalac u Srpskoj biće niži za 250 KM, a prosječna penzija za 70 KM, piše Srpskainfo.

– Penzije u Republici Srpskoj u januaru će biti povećane za 6,25 odsto. Vlada je činila sve da poboljša uslove za penzionere, rađeno je u kontinuitetu, penzije su 26 puta povećane – poručio je lider SNSD Milorad Dodik.

Međutim, penzioneri u Srpskoj nisu se ovajdili od povećanja penzija, a posebno od onog poslednjeg, u avgustu ove godine, kada su dobili 3%. Tada je minimalna penzija otišla za nepunih 10, a prosječna za nepunih 20 KM.

– Bruka i sramota. Pa, šta može penzioner sa dodatnih 20-20 KM, koliko nam Dodik obećava?! Da se malo bolje najedu on i njegova porodica, i to za samo jedan obrok, i to je to.

Nama su san penzije u Federaciji BiH, što je žalosno. Ogorčeni smo nebrigom vlasti za ovu populaciju – kaže penzioner Stanko V.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

NAPUŠTENI KONJI pustoše imanja po VIŠEGRADSKIM SELIMA

Na seljačku muku u skoro napuštenim selima višegradske Župe svaka nevolja udara. Na njegovu ljetinu i stoku nasrću divlje svinje, vukovi, medvjedi, prži je suša i ljuti mrazevi. A u poslednjih više od deset godina ljetina strada i od napuštenih poludivljih konja. Krdo od tridesetak konja, čiji vlasnsik živi u Sarajevu i povremeno dolazi u rodni kraj , više od deset godina luta šumama i livadama deset sela višegradske opštine i nanosi štetu na imanjima, vrtovima, voćnjacima i pčelinjacima preostalim stanovnicima.

Seljaci su ogorčeni jer niko, pa ni opštinske vlasti, ne može da stane ukraj ovom zlu od koga sami nemaju načina da se odbrane.

“Pojeli su mi prošle godine jednuu tonu zrele kruške koja je bila opala i tako sam ostao bez dvije hiljade maraka jer bi ih zaradio na rakiji. I ove jeseni pojedoše oko 500 kilograma jabuka i krušaka i na kraju nikome ništa, izjeo vuk magarca”, žali se domaćin Milorad Ivanović iz sela Blaca.

Zehija Kapetanović iz sela Kapetanovića priča da su konji ojadili i njeno i domaćinstvo komšija.

“Bili smo u gradu i kad dodjosmo vidimo da su konji oborili tri košnice sa pčelama. Nazvala sam njihovog vlasnika da nam nadoknadi štetu ali on to nikad nije učinio. Komšiji su životinje uništile tek oformljen voćnjak a drugom “ubrali” sve plodove u vrtu. Nemoguće je da nam niko ne može da pomogne da se riješimo ove napasti, jer konji nisu krivi nego njihov vlasnik”, dodaje Zehija.

U selu Blacama krdo konja protutnjalo je i kroz seosko groblje  i prešlo preko grobova o čemu svjedoče otisci  kopita. Mještani pričaju da ih nekad u sred noći budi topot konja kad projure kroz njihova dvorišta.  I pitaju se dokle tako.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno