Connect with us

Politika

INSTITUCIJE BiH planiraju zapošljavanje više od 2.000 NOVIH RADNIKA?

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH na današnjoj hitnoj sjednici razmatraće budžet za ovu godinu, koji je predložen u iznosu od 1.355.400.000 KM, što je za 40 miliona KM više nego 2023. godine, i ukoliko prođe, pred delegate Doma naroda mogao bi doći već u petak.

Najveći dio budžeta, kao i svih prethodnih godina, otići će na plate, i to 806,3 miliona KM, za nabavku materijala 53,1 milion KM, za tekuće održavanje malo više od 31 milion KM itd.

Osim troškova institucija BiH, koji će iznositi 1,355 milijardi KM, budžetom je planirana i otplata spoljnog duga u ovoj godini u iznosu od 1.430.733.053 KM, što je za 184,7 miliona KM više nego što je bilo u 2023. godini. U ovoj godini Federacija BiH vratiće 939.098.885 miliona KM ili 132 miliona KM više nego godinu ranije, dok će Republika Srpska vratiti 470.536.478 KM ili 60,7 miliona KM više nego godinu ranije.

Kada je pojedinačno riječ o institucijama BiH, kao i prethodnih godina, najviše novca dobiće ubjedljivo Ministarstvo odbrane BiH i to 390,5 miliona KM, a poslije njega Uprava za indirektno oporezivanje BiH, koja će u ovoj godini potrošiti 178,4 miliona KM, dok će Graničnoj policiji pripasti 102,8 miliona KM.

Među “većim” potrošačima je i Obavještajno-bezbjednosna agencija (OBA), koja će u tekućoj godini potrošiti 49,4 miliona KM, ali i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH, koja će dobiti 46,1 milion KM.

Institucije BiH u ovoj godini zaposliće 118 osoba i za njih su odobrena sredstva u budžetu za ovu godinu. Međutim, kada je riječ o planovima, u 2024. godini planira se zapošljavanje više od 2.000 ljudi. Budžetom, zapošljavanje je odobreno Parlamentarnoj skupštini BiH i to za 11 radnika, zatim 14 u VSTS-u, deset u Regulatornoj agenciji za komunikacije, te 50 pripravnika u Upravi za indirektno oporezivanje BiH. Odobren je novac i za zapošljavanje deset osoba u Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine, tri kod Agencije za državnu službu i Kancelariji za reformu javne uprave.

Međutim, ako pogledamo tabelu “zaposlenih u BiH u 2023. godini sa planiranom dinamikom zapošljavanja u 2024. godini”, u ovoj godini biće zaposlena 2.091 osoba više nego što ih je bilo na kraju 2023. godine.

Recimo, na kraju 2023. godine bilo je zaposleno ukupno 21.505 ljudi, što je za 524 više nego što ih je bilo na polovini te godine, a prema planu broj zaposlenih zaključno sa 31.12.2024. godine biće 23.596 ljudi.

Kada je riječ o dinamici zapošljavanja, u budžetu za ovu godinu navodi se da najviše novih radnika planiraju primiti u 12. mjesecu ove godine i to 1.380, zatim u oktobru ove godine, njih 410, dok u ovom mjesecu planiraju primiti njih 150. Najviše novih radnika planira zaposliti Ministarstvo odbrane, i to njih 811, i to sa 9.202 na 10.013, zatim Granična policija, koja planira zaposliti dodatnih 377 službenika, pa Uprava za indirektno oporezivanje, koja broj zaposlenih planira povećati sa 2.335 na 2.641, dok Ministarstvo spoljnih poslova planira zaposliti 54 nova radnika, čime će broj zaposlenih povećati sa 466 na 520.

Značajnije novo zapošljavanje planiraju i u VSTS i to 22 nova radnika tako da će na kraju 2024. godine imati 106 radnika, umjesto 84, koliko ih je bilo na kraju 2023. godine.

Ministarstvo pravde u ovoj godini planira zapošljavanje čak 57 novih ljudi i u ovoj instituciji, ukoliko se realizuje taj plan, radilo bi njih 227, dok SIPA planira zapošljavanje 54 nova službenika, čime bi broj zaposlenih povećala sa 735 na 789 radnika.

Politika

MIRNA SAVIĆ BANJAC: “Banjaluka je predugo bila taoc blokada – očekujemo da SNSD konačno omogući rad institucija”

Nakon godina političkih previranja i institucionalnih blokada, iz PSS-a poručuju da je krajnje vrijeme da novo rukovodstvo Gradskog odbora SNSD-a promijeni kurs i počne da djeluje u interesu grada, a ne protiv njega.

Mirna Savić Banjac, član Predsjedništva PSS, ističe da Banjaluka više ne smije biti taoc ličnih i stranačkih obračuna, te da se očekuje odgovoran pristup onih koji obavljaju javne funkcije.

– Godinama su, svjesno i sistematski, nastojali da uskrate građanima ono što im pripada i da Banjaluku drže u blokadi, koristeći institucije kao sredstvo pritiska, a ne kao mogućnost razvoja i napretka, poručila je Savić Banjac.

Prema njenim riječima, najave novog rukovodstva da će Skupština grada konačno početi da se održava redovno mogle bi predstavljati pozitivan signal, ali iskustvo pokazuje da je potreban oprez.

– Kao što v.d. predsjednika GO SNSD-a osuđuje ponašanje gradonačelnika zbog zaključavanja kabineta predsjednika Skupštine grada, isto tako je dužan da osudi višegodišnje ponašanje Gradskog odbora SNSD-a i skupštinskog rukovodstva koji su činili sve da unazade Banjaluku, istakla je ona.

Dodaje da građani očekuju da prestanu blokade, da institucije funkcionišu i da se grad konačno posveti razvoju, projektima i rezultatima koji će se osjetiti na terenu.

– Mi smo, kao i do sada, potpuno posvećeni saradnji, razvoju i konkretnim rezultatima. I upravo naši rezultati najbolje pokazuju razliku: za Banjaluku smo uradili više u nekoliko godina nego što su oni uradili u decenijama svoje vlasti, naglasila je Savić Banjac.

Poručuje i da je obaveza svih političkih aktera da Banjaluci obezbijede stabilan rad Skupštine, jer je to minimum koji građani zaslužuju.

– Još jednom pozdravljamo najave da će Skupština da počne da radi i pozivamo ih da sve ne ostane samo neispunjeno obećanje na kakva smo navikli. Banjaluka to zaslužuje, zaključila je Savić Banjac.

Nastavi čitati

Politika

BOŽOVIĆ “Prevarili su narod u Srpskoj – SADA IMAMO TRI DODIKA”

“Na svim predizbornim skupovima koji su se dešavali širom Republike Srpske je rečeno, nećete imati jednog Dodika, sada ćete imati dva, ali evo izgleda da su i to prevarili stanovnike Republike Srpske. U ovom periodu imamo tri Dodika”, rekao je za N1 visoki funkcioner SDS-a i načelnik opštine Istočna Ilidža Marinko Božović. Centralna izborna komisija BiH je na jučerašnjoj sjednici donijela naredbu kojom se nalaže Glavnom centru za brojanje da izvrši ponovno kontrolno brojanje glasačkih listića sa redovnih biračkih mjesta i utvrdi rezultate izbora u osnovnim izbornim jedinicama. Međutim, riječ je o svega nekoliko glasačkih mjesta. Kako komentarišete odluku CIK-a?

Ono što je Centralna izborna komisija donijela u ovom momentu neće uticati na ono što je bilo prekrajanje volje birača na velikom broju biračkih mjesta u tri grada koja su apostrofirana kao mjesta gdje su se desile najveće krađe. I prosto možemo konstatovati da ono što će se sada tim kontrolnim brojanjem prebrojati i utvrditi će vjerovatno odgovarati onome što je i napisano u zapisnicima.

Međutim, to nije suštinska krađa koja se je desila na ovim izborima i na svim prethodnim izborima sudeći po onome što mi sada možemo da zaključimo, jer prosto izbori se pokradu u toku izbornog dana na način što ljudi, koji nemaju taj identitet, izlaze na biračka mjesta, glasaju uime ljudi koji ne izlaze, lažno se potpisuju i suštinski da bi došli do toga da se ispita da li je na neko mjesto došlo do izbornih prevara, trebalo bi utvrditi da li potpisi ljudi koji su izašli na izbore odgovaraju autentičnim grafoskopskim dešifratima onih ljudi koji su tu stvarno.

Ja odgovorno tvrdim da bi veliki broj potpisa u ova tri grada, Doboj, Zvornik i Laktaši, bio različit u odnosu na one autentične potpise ljudi koji su stvarno ti koji su registrovani na tim biračkim mjestima, a prosto bi došlo do toga da i ono što se desilo na izborima u Doboju kada su oni ponavljani, da se utvrdi da imamo prevare koje se dešavaju u toku izbornog dana kada se kutije zatvore, odnosno kada se vreće zatvore, a oni koji to rade se pobrinu da sve što se nalazi unutra odgovara i po broju.

Šta konkretno SDS preduzima kada je riječ o osporavanju izbornih rezultata?

Da se dođe do onoga što bi trebalo da osigura da volja birača, svih birača u Republici Srpskoj, ne bude izobličena, da se dođe do onoga što bi trebalo da osigura da volja birača svih birača u Republici Srpskoj ne bude izobličena, da ne bude prekrojena. Kad imamo samo jedan ukraden glas to je dovoljan argument da se na neki način promijeni volja birača i da se na neki način usmjeri izborni proces u jednom potpuno drugom pravcu.

Ako pratimo trendove, ako posmatramo kako se to obezbijeđuje da bude provođenje izbora u skladu sa zakonom, da bude provođenje izbora onako kako bi to zaista trebalo da bude u skladu sa demokratijom, onda možemo da zaključimo da i broj izašlih birača koji su na ovim biračkim mjestima odudara od onog prosječnog i na ostalim biračkim mjestima u okviru tih gradova, a daleko odudara od broja birača koji su izašli na izborima u cijeloj Republici Srpskoj.

Stiče se utisak da ni opozicija nije uspjela motivisati građane da u dovoljnom broju izađu na izbore?

Dakle, da bi se izlaznost na izbore na neki način podigla na jedan nivo koji je zadovoljavajući, koji može da donese promjene, pored one medijske kampanje koja se vodi, potrebno je voditi i organizacionu kampanju kroz strukture političkih partija, u ovom slučaju Srpske demokratske stranke, koja je nažalost i ovaj put pokazala svoje manjkavosti u jako velikom broju odbora.

Da bi mi mogli da pričamo o nekim stvarima koje treba drugi da urade, prije svega moramo pogledati sebe u lice i reći šta je to do nas, šta je to do našeg samog izbornog štaba i naše organizacije, koja je na određenim mjestima nije dala odgovore na pitanja koja su se trebala postaviti prije samog izbornog procesa i dati adekvatne odgovore.

Ja sam potpuno siguran da postoji dovoljan broj i stranačkih, a i nestranačkih ljudi koji bi bili spremni da se uhvate u koštac i bore za izbornu volju i na taj način osiguramo da naši kandidati, u ovom slučaju naš kandidat pobjedi, nešto bolja organizacija, u ovom slučaju opozicije bila. Ja sam potpuno siguran da bi se u najmanje 50 jedinica lokalne samouprave obezbijedilo da izađe na izbore minimalno po 300 ljudi i to je u jednom zbiru, odnosno minimalno 15.000 ljudi i onda pored svih krađa koje su se desile, ja sam potpuno siguran da nas u tom slučaju ne bi mogli ukrasti.

Kako se izlaznost varira od grada do grada, zavisno od toga da li Srpska demokratska stranka i ostatak opozicije imaju dobru organizaciju u okviru tih gradova, ili su birači prepušteni sami sebi, odnosno svojoj volji da izlaze na izbore, ili ih sama stranačka organizacija na neki način motiviše, mobiliše i skreće im pažnju o bitnosti ovih izbora.

U međuvremenu Republika Srpska, kao i BiH ima tročlano predsjedništvo. Kako to komentarišete?

Vidjeli smo onu posjetu u Mađarskoj gdje idu i Milorad Dodik, gospođa Trišić Babić i Siniša Karan. Pa to je jedna zaista smiješna situacija. To je jedna nakaradna situacija koja priliči, evo mora da kažem, samo nama. I mi imamo opet tu situaciju koju bez obzira ko bio predsjednik, jedna osoba u cijeloj Republici Srpskoj se pita, ona je odgovorna za sve.

Pitaju se i građani, pa se pitaju kako to Milorad Dodik i dalje koristi privilegije nekoga ko je entitetski predsjednik?

O tom treba da se pozabave svi oni organi u Republici Srpskoj koji treba da vode računa da li neko zloupotrebljava položaj, da li se neko lažno predstavlja, da li koristi neke resurse kojima ne može, na osnovu funkcije koju trenutno ima, biti na raspolaganju. Jer to je prosto diskriminacija.

Ukoliko to može da dobije kao neko ko je obični stanovnik Republike Srpske i predsjednik jedne političke partije i koristi sve resurse Republike Srpske-a od helikopterskog servisa, pratnji i svega ostalog, zašto to ne mogu ostali stanovnici? Što su oni manje važni ili predsjednici nekih drugih političkih partija? Mi smo mogli da pretpostavimo da će to biti tako.

Uostalom, na svim predizbornim skupovima koji su se dešavali širom Republike Srpske je rečeno, nećete imati jednog Dodika, sada ćete imati dva, ali evo izgleda da su i to prevarili stanovnike Republike Srpske. U ovom periodu imamo tri Dodika.

(N1)

Nastavi čitati

Politika

MILIONSKE OBAVEZE NAKON ODLUKE BEOGRADA! Novi finansijski udar na Srpsku

Na posebnoj sjednici Vlade Republike Srpske razmotreno je aktuelno stanje u RiTE „Ugljevik“, te dva velika međunarodna sudska postupka – jedan okončan pred arbitražom u Beogradu, a drugi koji se vodi u Vašingtonu.

U oba slučaja tužilac je Elektro gospodarstvo Slovenije, koje je pokrenulo procese zbog neispunjavanja obaveza iz međudržavnog sporazuma potpisanog još u vrijeme bivše Jugoslavije.

Beogradska arbitraža procijenila je vrijednost spora na 770 miliona evra, dok u Vašingtonu teče postupak vrijedan 629 miliona evra, piše Buka.

Milionske obaveze nakon beogradske odluke

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić podsjetio je da je „spor u Beogradu okončan donošenjem arbitražnih odluka“, te da je time stvorena velika finansijska obaveza. Riječ je o ukupno 67 miliona evra glavnice, dodatnih 65.234.849 evra na ime štete zbog neisporučene električne energije, te još 67 miliona evra zatezne kamate.

Đokić je izrazio očekivanje da će eventualni novi sporazum sa Slovenijom staviti RiTE „Ugljevik“ u povoljniju poziciju i zaustaviti višemilionsku arbitražu koja se vodi u Vašingtonu.

– Vlada je danas izrazila potpunu spremnost da, ukoliko RiTE ‘Ugljevik’ i ERS ne budu u stanju da izvršavaju svoje obaveze iz eventualno zaključenog sporazuma, preuzme dio finansijske obaveze i izmiriti dug prema slovenačkoj strani – naveo je ministar.

Petrović: Trećina energije Sloveniji, cijena nepovoljna

Generalni direktor ERS-a Luka Petrović rekao je da će se arbitražni procesi „očistiti“, ali da ostaje obaveza isporuke trećine proizvedene energije Sloveniji. Dodao je da je trenutna cijena te obaveze nepovoljnija od cijene po kojoj ERS otkupljuje energiju u Republici Srpskoj.

-Cijena isporuke Sloveniji je 56 evra po megavat času, dok ERS plaća 65 evra – rekao je Petrović, uz poruku da će ugovor morati biti izmijenjen:

“Moramo povećati tu cijenu sa 65 evra na veću, kako bi RiTE ‘Ugljevik’ mogao besprijekorno da funkcioniše. Tamo ima mnogo akumuliranih, višegodišnjih problema koje nije jednostavno riješiti u tri mjeseca.“

Uglja nema, koncesija tek stiže

RiTE „Ugljevik“ trenutno nema dovoljne zalihe uglja, a resorni ministar pojašnjava da eksploatacija u koncesionom polju Istok II, koje je ranije pripadalo firmi „Komsar Enerdži“, nije započela zbog „neizvršene organizacije u proizvodnji i formalnih procedura“.

„Sada smo u fazi potpisivanja ugovora o dodjeli tog koncesionog polja RiTE ‘Ugljevik’, a GAS RES vodi aktivnosti prema nama. Skupština preduzeća mora održati sjednicu i izraziti inicijativu za preuzimanje polja“, rekao je Đokić.

Prema njegovim riječima, problemi sa zalihama postoje i na drugom kopu:

„U Ugljeviku Istok I nema količina predviđenih projektima – slojevi uglja su izlomljeni i nisu u skladu sa projektovanom dokumentacijom. Za iskopavanje je potreban veći stepen mehanizacije.“

Krediti, kašnjenja i staro naslijeđe

Podsjećamo, Vlada Republike Srpske prethodno je odobrila da se RiTE Ugljevik zaduži 20 miliona KM na pet godina za refinansiranje dugova. Uprkos tome što je već plaćeno 180 miliona KM kompaniji „Komsar Enerdži“ Rašida Serdarova, eksploatacija na polju „Ugljevik–Istok II“ još nije počela, iako je početkom novembra tvrdjeno da radovi mogu odmah krenuti.

Nastavi čitati

Aktuelno