Connect with us

Politika

INSTITUCIJE BiH planiraju zapošljavanje više od 2.000 NOVIH RADNIKA?

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH na današnjoj hitnoj sjednici razmatraće budžet za ovu godinu, koji je predložen u iznosu od 1.355.400.000 KM, što je za 40 miliona KM više nego 2023. godine, i ukoliko prođe, pred delegate Doma naroda mogao bi doći već u petak.

Najveći dio budžeta, kao i svih prethodnih godina, otići će na plate, i to 806,3 miliona KM, za nabavku materijala 53,1 milion KM, za tekuće održavanje malo više od 31 milion KM itd.

Osim troškova institucija BiH, koji će iznositi 1,355 milijardi KM, budžetom je planirana i otplata spoljnog duga u ovoj godini u iznosu od 1.430.733.053 KM, što je za 184,7 miliona KM više nego što je bilo u 2023. godini. U ovoj godini Federacija BiH vratiće 939.098.885 miliona KM ili 132 miliona KM više nego godinu ranije, dok će Republika Srpska vratiti 470.536.478 KM ili 60,7 miliona KM više nego godinu ranije.

Kada je pojedinačno riječ o institucijama BiH, kao i prethodnih godina, najviše novca dobiće ubjedljivo Ministarstvo odbrane BiH i to 390,5 miliona KM, a poslije njega Uprava za indirektno oporezivanje BiH, koja će u ovoj godini potrošiti 178,4 miliona KM, dok će Graničnoj policiji pripasti 102,8 miliona KM.

Među “većim” potrošačima je i Obavještajno-bezbjednosna agencija (OBA), koja će u tekućoj godini potrošiti 49,4 miliona KM, ali i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH, koja će dobiti 46,1 milion KM.

Institucije BiH u ovoj godini zaposliće 118 osoba i za njih su odobrena sredstva u budžetu za ovu godinu. Međutim, kada je riječ o planovima, u 2024. godini planira se zapošljavanje više od 2.000 ljudi. Budžetom, zapošljavanje je odobreno Parlamentarnoj skupštini BiH i to za 11 radnika, zatim 14 u VSTS-u, deset u Regulatornoj agenciji za komunikacije, te 50 pripravnika u Upravi za indirektno oporezivanje BiH. Odobren je novac i za zapošljavanje deset osoba u Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine, tri kod Agencije za državnu službu i Kancelariji za reformu javne uprave.

Međutim, ako pogledamo tabelu “zaposlenih u BiH u 2023. godini sa planiranom dinamikom zapošljavanja u 2024. godini”, u ovoj godini biće zaposlena 2.091 osoba više nego što ih je bilo na kraju 2023. godine.

Recimo, na kraju 2023. godine bilo je zaposleno ukupno 21.505 ljudi, što je za 524 više nego što ih je bilo na polovini te godine, a prema planu broj zaposlenih zaključno sa 31.12.2024. godine biće 23.596 ljudi.

Kada je riječ o dinamici zapošljavanja, u budžetu za ovu godinu navodi se da najviše novih radnika planiraju primiti u 12. mjesecu ove godine i to 1.380, zatim u oktobru ove godine, njih 410, dok u ovom mjesecu planiraju primiti njih 150. Najviše novih radnika planira zaposliti Ministarstvo odbrane, i to njih 811, i to sa 9.202 na 10.013, zatim Granična policija, koja planira zaposliti dodatnih 377 službenika, pa Uprava za indirektno oporezivanje, koja broj zaposlenih planira povećati sa 2.335 na 2.641, dok Ministarstvo spoljnih poslova planira zaposliti 54 nova radnika, čime će broj zaposlenih povećati sa 466 na 520.

Značajnije novo zapošljavanje planiraju i u VSTS i to 22 nova radnika tako da će na kraju 2024. godine imati 106 radnika, umjesto 84, koliko ih je bilo na kraju 2023. godine.

Ministarstvo pravde u ovoj godini planira zapošljavanje čak 57 novih ljudi i u ovoj instituciji, ukoliko se realizuje taj plan, radilo bi njih 227, dok SIPA planira zapošljavanje 54 nova službenika, čime bi broj zaposlenih povećala sa 735 na 789 radnika.

Politika

(NE)NAMJERAN AUTOGOL Da li se Dodik i SNSD zaista bore za ODLAZAK OHR iz BiH

Pokušaj aktuelnog ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH Staše Košarca da ispadne duhovit ili vispren, šaljući na poklon Kristijanu Šmitu nacistički šljem iz Drugog svjetskog rata, “zacementirao” je odluku Zapada da je BiH i dalje potreban OHR. vo tvrde predstavnici opozicije u Srpskoj, ali i stručnjaci za međunarodne odnose koji su Košarčev “poklon” Šmitu ocijenili kao još jedan spoljnopolitički “autogol” u režiji SNSD.

Inače, vrijedi podsjetiti da se priča o ukidanju OHR u BiH, manje ili više otvoreno, povlači već skoro 20 godina, odnosno od odlaska Pedija Ešdauna s pozicije visokog predstavnika u januaru 2006. godine.

Slučajno ili ne, upravo su te 2006. Milorad Dodik i SNSD preuzeli sve konce vlasti u Republici Srpskoj, a najave zatvaranja OHR, koje su počele nedugo nakon što je Kristijan Švarc Šiling zamijenio Ešdauna na mjestu šefa OHR, gotovo po pravilu su prestajale nakon “eksplozivnih” izjava i političkih postupaka lidera SNSD.

Bilo da je riječ o bezbrojnim najavama skore nezavisnosti Republike Srpske, prijetnjama o ukidanju nadležnosti institucija BiH na teritoriji Srpske, obećanjima o raspisivanju raznih referenduma… – Okidač za veću međunarodnu podršku Kristijanu Šmitu, uključujući SAD, bilo je slanje nacističkog šljema – izjavio je juče šef kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak, koji inače boravi u višednevnoj posjeti SAD. Između ostalog, on je naveo da je nakon Košarčevog postupka na Zapadu naglo porasla podrška Šmitu da ostane u BiH.

– Svi važni glavni gradovi su reagovali, ocijenili to uvredom i zatražili homogenizaciju podrške Šmitu. Očigledno, ne baš pametan potez – istakao je Crnadak.

Inače uz nacistički šljem Košarac je Šmitu, podsjećamo, poslao i pismo koje je nazvao “Pismo okupatoru”. Da li je slučajno ili ne to što već skoro 20 godina, odnosno svaki put kada se u međunarodnim krugovima povede ozbiljna rasprava o potrebi ukidanja OHR, Milorad Dodik ili neko od najviših funkcionera njegove stranke napravi nešto što isprovocira ostanak Kancelarije visokog predstavnika u BiH, pitali smo za mišljenje stručnjaka za međunarodne odnose iz Beograda, Srećka Đukića. On tvrdi da je zaista prilično indikativno to što aktuelna vlast u Srpskoj, uprkos svemu što se desilo u odnosima s SAD i nedavnog skidanja sankcija, pokušava da novim provokacijama obezbijedi sebi neku perspektivu.

– I vrapcima na grani je jasno da će OHR iz BiH otići onda kada to dozvole unutrašnje prilike, a unutrašnje prilike u BiH već skoro dvije decenije diktira Milorad Dodik – kaže Đukić za Srpskinfo. Već dugo je, dodaje on, uvjeren u to da Dodik i njegovi saradnici “pucaju u pogrešnu metu”, ne bi li pokolebali međunarodnu zajednicu i pridobili je na svoju stranu.

– To je potpuno pogrešan prilaz i stav. Jedino što Dodik time dobija jeste da radikalizuje situaciju i gura Republiku Srpsku na ivicu provalije, ako ona već nije iznad provalije. Ne znam ko Republiku Srpsku danas podržava u svijetu? Zapad je ne podržava, a vidjeli smo i kako se Rusija ponašala kada je trebalo da se produži mandat pojedinim međunarodnim faktorima. Očigledno je da Dodik ne shvata da on i Republika Srpska nisu nikakav faktor u međunarodnim odnosima da bi mogli nekog da ucjenjuju ili prave provokacije, kao što je ta s nacističkim šljemom – ističe Đukić.

To je, tvrdi on, kopanje po ranama koje Srpskoj ne može nikako da se vrati dobrim.

– Iznenađuje me da nema više zdravih snaga u Republici Srpskoj koje se bore za njen opstanak i međunarodni ugled. Ako nema ugleda, Republika Srpska ne može ni opstati – zaključuje Đukić.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

STEVANDIĆ OTPUTOVAO U FRANCUSKU! Približavanje EU

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić boraviće od danas do 10. decembra u posjeti Francuskoj, gdje su planirani susreti u više institucija i organizacija značajnih za parlamentarnu saradnju i evropske integracije.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ “Još jedan anti–BANJALUKA ZAKON, šta je sljedeće?”

Najavljene izmjene Zakona o građenju, prema kojima bi nadležnost za izdavanje građevinskih dozvola za objekte veće od 2.500 kvadrata prešla sa lokalnog na republički nivo, izazvale su snažne reakcije u Banjoj Luci. U gradu koji se najbrže razvija i najviše gradi, ovaj potez tumači se kao direktan udar na samostalnost lokalne zajednice.

Mnogi smatraju da se time nastavlja trend centralizacije i oduzimanja ključnih prihoda i ovlaštenja gradovima. Nakon prošlogodišnjeg slučaja sa PDV-om u Banjoj Luci i Bijeljini, sada se, tvrde kritičari, ide korak dalje – preuzimanjem procesa izdavanja građevinskih dozvola na republičkom nivou.

Svoj stav iznio je Bojan Kresojević, član Pokreta Sigurna Srpska, koji ističe da je zakon politički motivisan:

„Ovo su izmjene koje imaju samo jedan cilj – da se razvlasti Banja Luka i oduzme pravo da sami odlučujemo o razvoju našeg grada. Ovaj zakon je još jedan u nizu očajničkih poteza vlasti da se obračunaju sa građanima Banjaluke, zato što već godinama SNSD ne zna za pobjedu u najvećem gradu. Prošle godine smo vidjeli oduzimanje PDV-a Banjoj Luci i Bijeljini, a sada se nadležnost za izdavanje građevinskih dozvola prenosi na ministarstvo. Šta je sljedeće?“

Kresojević upozorava i na širi problem pokušaja koncentracije moći:

„Vlast bi željela da sve poluge moći budu u rukama jednog čovjeka i da se vlast prenosi sa oca na sina, ali Srpska nije monarhija! Srpska je republika, a ne monarhija! Zato se lokalne zajednice moraju razvijati u punom kapacitetu, u interesu građana, bez blokada i razvlašćivanja.“

Najavljene izmjene svakako će otvoriti burnu raspravu, posebno u gradovima koji insistiraju na jačanju lokalne autonomije kao osnovi ravnomjernog razvoja.

Nastavi čitati

Aktuelno