Connect with us

Društvo

ITALIJANI TVRDE! “Na teritoriji Balkana operiše 20 “DŽIHAD” ćelija

Dvadeset ekstremističkih “džihad” ćelija trenutno operiše na teritoriji Balkana, a cilj su im teroristički napadi širom Evrope, upozoravaju italijanske obavještajne službe.

Ovih grupacija najviše ima na teritoriji KiM, Albanije i BiH, ali postoje i u Crnoj Gori, užoj Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. One predstavljaju, kako se tvrdi, “inkubator prijetnji bezbjednosti” čitavoj Evropi.

Prema pisanju italijanskog lista “Il Tempo”, ove ćelije postoje već oko dve godine, ali je u posljednje vrijeme, a naročito od početka rata u Izraelu, primjećena njihova nešto veća aktivnost.

Te ćelije čini oko 500 povratnika iz ISIS, sa ratišta u Siriji i Iraku, ali se stalno regrutuju novi, čak i među migrantima koji prolaze balkanskom rutom ka Zapadnoj Evropi, prenosi Blic italijanske medije.

Foto: RAS/Srbija

– U vrijeme otkrić́a ovih ćelija bilo je preko 1.000 boraca koji su tokom rata u Siriji napustili područje Balkana da bi se pridružili redovima Islamske države. Problem je što se vratilo nešto manje od polovine njih. Sada su oni mogući vektori rizika za evropsku i nacionalnu bezbjednost, posebno imajući u vidu stečeno vojno iskustvo i ponekad jake veze uspostavljene sa dijasporom u Evropi – prenose italijanski mediji saznanja obavještajnih službi svoje zemlje.

Oni dalje upozoravaju i na “glavu” ove organizacije.

– Među njima se ističu takozvani “Balkanski lavovi”, mreža koja ima zadatak da ojača “periferne zglobove” pokreta i pokrene nove terorističke akcije u Evropi.

Tih 20 džihadističkih ćelija aktivnih na Balkanu su, uglavnom, grupe salafističkog i vehabističkog porekla i centrale su im na KiM, Albaniji i BiH. Ali ne samo tamo. S druge strane, prema italijanskim obavještajnim službama koje su podigle uzbunu, “glavne karakteristike ovog fenomena određuju transnacionalne i međuetničke mreže, često sa evropskim vezama”. Stoga je rizik da ovi ljudi mogu da prodru u Evropu veliki.

Naime, samo prošle godine balkanske puteve je prešlo skoro 150.000 migranata. Od januara do avgusta ove godine stiglo je 52.000 novih. Prolaze utabanim kopnenim putevima i preko grupa za trgovinu ljudima, lako stupaju u kontakt sa ekstremistima. Njihove etničke pripadnosti su različite: od Pakistanaca do Nepala, ali ima tu i dugih nacionalnosti, posebno iz Sjeverne Afrike.

Foto: N1

– Takva heterogenost odgovara podjednako raznolikoj kriminalnoj stvarnosti – upozoravaju obavještajci i napominju da su države regiona već alarmirane ovim podacima.

Aleksandar Radić, vojni analitičar, ističe za Blic da ako je, zaista, “20 ćelija džihada aktivno na Balkanu onda bi te ćelije već do sada morale da budu razbijene”.

– Kad biste znali da je 20 ćelija džihada aktivno na Balkanu to je prvorazredna obavještajna informacija koju ne djelite sa medijima i javnošću već činite sve da razbijete takve ćelije. Pitanje je i kako se mjere ćelije i šta je uopšte ćelija – navodi Radić.

Kako kaže, nedavno su imali karakterističan slučaj u Zvorniku.

– Etnički Bošnjak vratio se iz rata u Siriji i indoktrinirao mladića koji je potom pucao na policajca i ubio ga. Kako je taj mehanizam mogao da se procijeni? Vidjeli smo i na primjeru poljednje pucnjave u Briselu da su bezbjednosni sistemi dosta inertni. Teško je odbraniti se od terorizma. Ekstremisti sada biraju šta je oportuno, a šta ne za njih – priča Radić.

Radić dodaje da je potrebno napraviti razliku između samostalnih akcija i organizovanog terorizma.

– Ostrašćeni pojedinac podstaknut atmosferom može da izvrši napad iako nema nikakvog kontakta sa terorističkom organizacijom. Sličan slučaj mi smo imali ove godine u Mladenovcu nakon masovnog ubistva u školi “Vladislav Ribnikar”. Poslije takvog napada, recimo, teroristička organizacija može da preuzme odgovornost. Politička odluka Hamasa je bila da 7. oktobra masovno zarobi civile kako bi pokušao da promijeni pravila igre koja su do tada važila – tvrdi Radić.

Interesi?

Vojni analitičar smatra da Hamasu sada i nije u interesu da organizuje terorističke napade širom svijeta.

– Na to ukazuje i činjenica da je Hamas pustio dvije američke državljanke kako bi dobio naklonost SAD-a koji je već pokazao izvjesno saosjećanje prema žrtvama iz Gaze. Sada je pitanje kako možete da tražite saosjećanje za žrtve u Gazi, a da istovremeno aktivirate bombu na nekom aerodromu u Evropi – zaključuje Radić.

S druge strane, Marko Nicović, član svjetske asocijacije šefova policije, upozorava da je danas lako aktivirati nekoga za teroristički napad.

Foto: Agencije

– Lako je naći žrtve među muslimanima jer žive u siromaštvu i krive Zapad za takav život. U posljednjih sedam godina stiglo je tri miliona muslimana od toga 200.000 njih čine uspavane ćelije ISIS-a. Njihov ekstremizam se sada sve više pojačava nakon rata u Izraelu i stradanja palestinskih civila – kaže za Blic Nicović.

Kako kaže, ni region ne može biti miran u narednom periodu.

– Postoji jedna ćelija Alkaide koja je i dalje aktivna u Albaniji. Takođe, muslimanskih ekstremista ima i na KiM, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, BiH i Sandžaku. Problem je što je veoma teško braniti se od terorizma. Nažalost, svako može da kupi nož i ubije tri čovjeka. Radi se o sudaru civilizacija mjeseca i krsta – zaključuje Nicović.

Nicović očekuje da će biti još terorističkih napada širom svijeta.

– I sam direktor FBI Kristofer Vrej je to rekao prošlog petka na sastanku svjetske asocijacije šefova policije u San Dijegu. Tada je upozorio da očekuje više terorističkih napada muslimana na tlu Amerike – navodi Nicović za Blic.

Kako kaže, pored velikog broja migranata, u Evropi se rodila “treća generacija muslimana”.

– Bez obzira na to, oni se i dalje nisu adaptirali na život u Evropi. Žive izolovani u siromaštvu kao u enklavama pogotovo u Belgiji i Francuskoj. Sličan problem ima sada i Njemačka u koju je ušlo 1,2 miliona muslimana iz sjeverne Afrike, Pakistana, Sirije… Svi oni zapadne zemlje vide kao neprijatelje odgovorne za to što žive u siromaštvu. Zbog toga im je lako da se žrtvuju, kako kažu, za Alaha – objašnjava Nicović.

Blic

Related Topics:

Društvo

HOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?

Dok se priroda polako budi u svom punom sjaju, nagovještavajući tople praznične dane, aprilska ćud ipak ostaje vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, pa nas, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) u narednom periodu očekuje prava smjena godišnjih doba u malom – od skoro ljetnih temperatura do kratkotrajnih proljećnih osvježenja.

Dok iščekujemo praznike koji nam donose priliku za predah u prirodi, važno je oslušnuti šta nam nebo poručuje, jer će se sunčani intervali smjenjivati sa prolaznim naoblačenjima, pripremajući teren za topli i sušni kraj mjeseca.

Sunčani petak okupan proljećnom toplinom
Petak, 17. april, donesi pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovaj period godine, uz tek malu ili umjerenu oblačnost koja neće narušiti opšti utisak lijepog dana. Ipak, atmosfera ostaje blago nestabilna, pa se sredinom dana i poslije podne u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predjelima Srbije mogu javiti kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, sa jutarnjom temperaturom od 6 do 12 stepeni, dok će se najviša dnevna kretati u prijatnom rasponu od 20 do 24 stepena.

Idealni uslovi za boravak u prirodi
Prema vremenskoj prognozi RHMZ, prvi dan vikenda nastavlja u vedrom ritmu, pružajući nam savršenu priliku za boravak na svježem vazduhu. Sunce će dominirati većim dijelom zemlje, dok se u brdsko-planinskim predjelima očekuje dnevni razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Sjeverni vjetar će ostati umjeren, tek toliko da vazduh ostane svjež, sa jutarnjom svježinom od 7 do 11 stepeni i maksimalnom dnevnom temperaturom od 19 do 22 stepena.

Miran uvod u promjenu vremena

Nedjelja će biti možda i najljepši dan za opuštanje, jer će vjetar potpuno utihnuti i postati slab i promjenljivog pravca. Nebo će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a iako će jutro biti nešto hladnije sa temperaturama od 6 do 10 stepeni, sunce će nas brzo zagrijati do dnevnih 19 do 22 stepena.
Linker
Ovo će biti svojevrsno “zatišje pred buru” i posljednji potpuno stabilan dan prije nove promjene vremena.

Prolazno naoblačenje i pad temperature

Od ponedjeljka, 20. aprila, očekuje nas promjena ritma u atmosferi jer stiže naoblačenje sa kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Padavine će se prije podne pojaviti na sjeveru, a do kraja dana će se proširiti na ostale predjele zemlje.

Kako je najavio RHMZ, od utorka slijedi manji pad temperature uz nestabilnije vrijeme, gdje će se mjestimično smjenjivati sunce i kratkotrajni pljuskovi, što je uobičajen prolećni ciklus koji hrani zemlju nakon toplih dana, prenosi Srpskainfo.

Kraj aprila i početak maja: Praznici u znaku toplote

Iako nas u periodu od 20. do 24. aprila očekuje nešto svježije i vlažnije vrijeme, nema razloga za brigu kada su u pitanju predstojeći praznici, jer najverovatnije da nas pravi proljećni preokret očekuje krajem mjeseca i početkom maja.

Nedjeljni izgledi vremena ukazuju na to da će temperatura vazduha tada biti čak do tri stepena viša od uobičajenog prosjeka. Velika je vjerovatnoća da će praznični dani biti topli i sušni, što će nam omogućiti da u potpunosti uživamo u odmoru i druženju na otvorenom, ispraćajući april u velikom stilu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Aktuelno