Dug od 319.608 KM koji je SDS imala na kraju prošle godine nije nastao u periodu sadašnjeg rukovodstva već je taj dug naslijeđen.

Saopšteno je ovo iz SDS kao reakcija na pisanje portala Capital, a koji je prenijela i Srpskainfo o tome da je najviše neizmirenih obaveza, kada su u pitanju veće stranke u Srpskoj imala SDS koja je, na kraju prošle godine restoranima, hotelima, te dobavljačima dugovala 319.608 KM.

– U vezi s nedavnom informacijom o neizmirenim obvezama SDS i navodnom “gubitniku dana” Milanu Miliveviću kao predsjedniku, želimo naglasiti da je iznos navedenog duga od 319.608 КM rezultat naslijeđenog finansijskog tereta iz prethodnog perioda, a ne dug nastao u periodu sadašnjeg rukovodstva, što bi se moglo shvatiti iz teksta objavljenog pod gore navedenim naslovom – navodi se u dopisu iz SDS.

Ističe se da je sadašnje rukovodstvo SDS preuzelo od ranije veći dug i da su preduzete mjere kako bi dug smanjili na trenutnih 319.608 КM.

U SDS ističu da je dug 2019. godine iznosio oko 970.000 КM, a sadašnji dug od 319.608 КM je rezultat preduzetih mjera štednje.

Važno je istaći da smo i pored situacije u kojoj se nalazimo na OFAК crnoj listi i bez bankovnog računa uložili značajne napore kako bi sanirali finansijsko stanje stranke. Prethodno navedeni naslov “gubitnik dana” nije u skladu s činjenicama jer ne uzima u obzir kontekst smanjenja duga. To nije samo pogrešno, već neobjektivno prema sadašnjem rukovodstvu koje je uspjelo značajno smanjiti prethodni dug i nepravedno je prema trenutnom stanju u kome se nalazi SDS. Na ovaj način nanesena nam je ogromna šteta i revolt kod građana i članstva – ističu u SDS.

Ministarstvo prodice omladine i sporta je bez obrazloženja odustalo od Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama u kome se prvi put spominje i termin femicid, objavile su Mirna Savić Banjac i Tanja Vukomanović, poslanici Kluba PDP-a u NSRS.

“Dok broj ubistava žena raste, a načini postaju sve suroviji, pokušaj da Republika Srpska dobije Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama u kome se prvi put spominje i termin femicid je propao, jer je Ministarstvo prodice omladine i sporta, bez obrazloženja, odustalo od njega”, rečeno je na današnjoj pres konferenciji poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Tanje Vukomanović i Mirne Savić-Banjac.

Napomenule su da je Poslovnikom o radu NSRS predviđen rok od šest mjeseci koje predlagač ima od nacrta do prijedloga zakona, te da je taj rok istekao 3. maja.

“To znači da je ovaj zakon bačen u vodu. Osim što je najteži oblik nasilja nad ženama nazvan pravim imenom, najveća novina jeste regulisanje postupka hitne mjere zaštite, a sve kako bi se obezbijedila brža reakcija nadležnih i da bi se spriječio upravo taj najteži oblik nasilja, odnosno ubistvo”, rekla je Vukomanović.

Dodaje da je najviše bure na javnim raspravama bilo upravo oko člana 6. ovog zakona, koji definiše šta je femicid, u čemu, tvrdi ona, nema ništa sporno.

“To što ministarstvo ćuti daje nam prostora da naslutimo da su popustili pod pritisokm onih koji tvrde da će uvođenje termina femicid ugroziti tradicionalnu prodicu i diskriminisati muškarce. To nije tačno, osim ako se nasilje u porodici smatra tradicionalnim. Neshvatljivo je da u 21. vijedu sabotira borba protiv nasilja i da se prokocka šansa da Republika Srpska ode korak naprijed kada je u pitanju borba protvi nasilja u porodici, koje je u preko 90 odsto slučajeva nasilje nad ženama”, navodi Vukomanović.

Ona je postavila pitanje da li su u međuvremnu riješeni problemi nasilja u porodici “pa nam zakon više ne treba” i kako to odjenom u Vladi uvažavaju glas javnosti, “koga nisu čuli kada su po hitnom postupku kriminalizovali klevetu”.

“Bilo im je važnije zaštititi sebe od novinara, nego žene od nasilnika. Da li Vlada čeka još jedno ubistvo da opet najavi novi zakon? Statistika je crna, a realnost još crnja, jer niko ne zna koliko žena ćuti i trpi nasilje, a sa ovakvim odnosom vlasti ćutaće i dalje”, poručila je Vukomanović, dodajući da se ni postojeći mehanizmi koje zakoni u Srpskoj omogućavaju ne koriste dovoljno, za ubistva žene kojima je prethodilo nasilje u pordici dobijaju se minimalne zatvorske kazne, jer pravosudna zajednica još nema senzibilitet prema ovom obliku ubistva.

Zašto je Vlada Srpske bacila vrijeme i novac na zakon od koga će na kraju odustati – upitala je Savić-Banjac podsjećajući na crnu statistiku kada je u pitanju nasilje nad ženama.

“Prošle godine u BiH je ubijeno deset žena uz sedam pokušaja ubistava. Od broja prijavljenih slučajeva nasilja u porodici, procesuirano je 35 odsto, u 10 odsto su izrečene predviđene mjere. Skoro 1.500 žena i djece zbrinuto je u sigurnim kućama, a Vlada Republike Srpske se igra sa zakonima”, navodi Savić-Banjac.

Dodaje da je poražavajuće to da su poslanici iz medija saznali da od zakona neće biti ništa.

“Ako je već bila problem forma, moglo se pristupiti izmjenama zakona i da on bude usvojen u formi koja je prihvatljiva za sve, jer je u ovom slučaju važna suština, a ne forma. Naš prijedlog je bio da se, za početak u zakonodavstvo uvede termin femicid, pa u nekim sljedećim koracima to bude i posebno krivično djelo. Umjesto da idemo ka tome da femicid bude tretiran kao teško ubistvo, mi smo zapeli i kod samog uvođenja termin”, navodi Savić-Banjac.

Ističe da su ovo teme u kojima je savki sat bitan, te postavlja pitanje efekta i ranije preduzetih mjera.

” Tražićemo izvještaj od resornog ministratva koje su mjere urađene do sada i kakav su efekat dalje. Voljela bih da čujemo i koji su rezultati uvođenja eksperimantalnog predmeta humanost i bezbjednost? Da li se djeca od ranog doba uče da imaju nultu stopu toleranicje na nasilje? I najvažnije, da li uopšte imaju namjeru da prave novi zakon ili je sve bila predstava?”, upitala je ona.

Savić-Banjac zaključuje da pored navedenog neće odustati od namjere da se u zakonodavstvu Srpske femicid tretira kao teško ubistvo, za koje bi sankcije bile propisane i do 45 godina zatvora.

Centralna izborna komisija BiH za danas je najavila konferenciju za novinare posvećenu raspisivanju i održavanju predstojećih lokalnih izbora u oktobru.

CIK odluku o raspisivanju izbora treba da donese do 9. maja, odosno 150 dana prije dana održavanja izbora.

Po Izbornom zakonu BiH, izbori u BIH se održavaju prve nedjelje u oktobru, osim ako taj dan ne pada u dan vjerskog praznika.

Nakon što CIK raspiše izbore, počinju da teku izborni rokovi.

Centralna izborna komisija izbore će raspisati po Izbornom zakonu BiH koji je nametuno Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne prizaje za visokog predstavnika u BiH.

Nakon što je Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona, Republika Srpska donijela je svoj Izborni zakon, međutim on još uvijek nije stupio na snagu.

Ranije, iz Republike Srpske su rekli da će lokalne izborne organizovati po pravilima Izbornog zakona Republike Srpske, međutim kako vrijeme odmiče sve manje se o tome govori, a ni lokalne izborne administracije nisu poslušale Vladu Republike Srpske koja ih je pozvala da podnesu ostavke na te funkcije jer kako im je tada rečeno, sertifikati CIK-a im neće vrijediti ništa.