Connect with us

Svijet

JA SAM ZAUSTAVIO SJEVERNI TOK 2! Tramp je napao države EU znog “iskorišćavanja” SAD

Donald Tramp, bivši američki predsjednik, izjavio je da će SAD pod njegovim potencijalnim novim vođstvom ostati u NATO ukoliko se zemlje Evropske unije budu “ophodile pravedno prema Americi”.

U ekskluzivnom intervjuu koji je dao Najdželu Faražu, voditelju britanske televizije GB njuz i bivšem lideru Brexit partije koji je jedan od njegovih saveznika u Evropi, Tramp je napao države EU znog “iskorišćavanja” SAD i naredio im da “plate” kako bi im garantovao podršku Vašingtona.

Faraž je podsjetio na Trampove izjave tokom predsjedničkih posjeta Briselu da “Rusi mogu da urade šta god hoće ukoliko te zemlje ne plate”, što je nedavno i ponovio, uz opasku britanskog voditelja da se te izjave sada koriste protiv bivšeg šefa Bijele kuće.

“Neka ih koriste, baš me briga ako ih koriste. Zato što je to što ja pričam jedan oblik pregovora. Zašto bismo mi štitili te zemlje koje imaju puno novca, a da SAD plaćaju za većinu u NATO?”, kazao je Tramp.

On je rekao da je to poručio na sastancima u Briselu kojima je prisustvovao kao predsjednik i to je imalo efekta.

“Onda su oni ponovo prestali da plaćaju. Ali, sada plaćaju zbog mojih komentara koje ste vidjeli prije dvije, tri nedjelje, ne znam da li to znate, ali puno je novca pristiglo otkad sam ja izneo te (nove) komentare”, poručio je Tramp.

Bivši američki predsjednik je ocijenio da je NATO zbog njega postao snažniji.

“Sada NATO mora da se na pravedan način odnosi prema SAD, jer da nije bilo Sjedinjenih Država NATO ne bi ni postojao. Oni su nas iskoristili onako kako to čini i većina zemalja”, kazao je Tramp.

Faraž ga je upitao da li će “mjesta poput Poljske biti branjena ukoliko oni (zemlje članice NATO) počnu da plaćaju sopstvene račune i u klubu sve bude fer”, odnosno “da li će Amerika biti tu” za njih.

“Da. Ali, SAD treba da plaćaju sopstveni dio, a ne da plaćaju za sve ostale”, rekao je Tramp.

Na to je Faraž konstatovao da je to “prilično fer”, a Tramp je dodao da misli da su “SAD plaćale 90 odsto (troškova) NATO, a moglo bi da bude 100 odsto”.

“To je bila najnepravednija stvar, a ne zaboravite da je to (odbrana) važnija njima nego što je nama… Oni su nas iskoristili. Iskoristili su nas trgovinski, iskoristili su nas vojno”, naveo je Tramp.

Faraž ga je potom upitao “da li će Amerika biti tu (za NATO saveznike) ako krenu da plaćaju kako je pravedno”.

“100 odsto”, odmah je odgovorio Tramp.

U intervjuu je Faražu odgovorio i na pitanje da li je ruski predsjednik Vladimir Putin osoba sa kojom Zapad može da pregovara.

“Da, mislim da jeste. Mi (predsjednička administracija) smo sa njim bili sasvim u redu” rekao je Tramp.

On je potom iznio i tvrdnju u vezi sa gasovodom Sjeverni tok 2 između Rusije i Njemačke, koji je onesposobljem eksplozijama na cijevima u jesen 2022, skoro dvije godine nakon Trampovog odlaska sa vlasti, a za tu havariju se međusobno optužuju ruska i ukrajinska strana.

“Gledajte, da znate, ja sam bio taj koji je zaustavio gasovod Sjeverni tok 2 (u procesu izgradnje). Ljudi to ne razumiju… a onda je odmah došao (američki predsjednik Džo) Bajden i odobrio ga”, poručio je Tramp.

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno