Connect with us

Svijet

JA SAM ZAUSTAVIO SJEVERNI TOK 2! Tramp je napao države EU znog “iskorišćavanja” SAD

Donald Tramp, bivši američki predsjednik, izjavio je da će SAD pod njegovim potencijalnim novim vođstvom ostati u NATO ukoliko se zemlje Evropske unije budu “ophodile pravedno prema Americi”.

U ekskluzivnom intervjuu koji je dao Najdželu Faražu, voditelju britanske televizije GB njuz i bivšem lideru Brexit partije koji je jedan od njegovih saveznika u Evropi, Tramp je napao države EU znog “iskorišćavanja” SAD i naredio im da “plate” kako bi im garantovao podršku Vašingtona.

Faraž je podsjetio na Trampove izjave tokom predsjedničkih posjeta Briselu da “Rusi mogu da urade šta god hoće ukoliko te zemlje ne plate”, što je nedavno i ponovio, uz opasku britanskog voditelja da se te izjave sada koriste protiv bivšeg šefa Bijele kuće.

“Neka ih koriste, baš me briga ako ih koriste. Zato što je to što ja pričam jedan oblik pregovora. Zašto bismo mi štitili te zemlje koje imaju puno novca, a da SAD plaćaju za većinu u NATO?”, kazao je Tramp.

On je rekao da je to poručio na sastancima u Briselu kojima je prisustvovao kao predsjednik i to je imalo efekta.

“Onda su oni ponovo prestali da plaćaju. Ali, sada plaćaju zbog mojih komentara koje ste vidjeli prije dvije, tri nedjelje, ne znam da li to znate, ali puno je novca pristiglo otkad sam ja izneo te (nove) komentare”, poručio je Tramp.

Bivši američki predsjednik je ocijenio da je NATO zbog njega postao snažniji.

“Sada NATO mora da se na pravedan način odnosi prema SAD, jer da nije bilo Sjedinjenih Država NATO ne bi ni postojao. Oni su nas iskoristili onako kako to čini i većina zemalja”, kazao je Tramp.

Faraž ga je upitao da li će “mjesta poput Poljske biti branjena ukoliko oni (zemlje članice NATO) počnu da plaćaju sopstvene račune i u klubu sve bude fer”, odnosno “da li će Amerika biti tu” za njih.

“Da. Ali, SAD treba da plaćaju sopstveni dio, a ne da plaćaju za sve ostale”, rekao je Tramp.

Na to je Faraž konstatovao da je to “prilično fer”, a Tramp je dodao da misli da su “SAD plaćale 90 odsto (troškova) NATO, a moglo bi da bude 100 odsto”.

“To je bila najnepravednija stvar, a ne zaboravite da je to (odbrana) važnija njima nego što je nama… Oni su nas iskoristili. Iskoristili su nas trgovinski, iskoristili su nas vojno”, naveo je Tramp.

Faraž ga je potom upitao “da li će Amerika biti tu (za NATO saveznike) ako krenu da plaćaju kako je pravedno”.

“100 odsto”, odmah je odgovorio Tramp.

U intervjuu je Faražu odgovorio i na pitanje da li je ruski predsjednik Vladimir Putin osoba sa kojom Zapad može da pregovara.

“Da, mislim da jeste. Mi (predsjednička administracija) smo sa njim bili sasvim u redu” rekao je Tramp.

On je potom iznio i tvrdnju u vezi sa gasovodom Sjeverni tok 2 između Rusije i Njemačke, koji je onesposobljem eksplozijama na cijevima u jesen 2022, skoro dvije godine nakon Trampovog odlaska sa vlasti, a za tu havariju se međusobno optužuju ruska i ukrajinska strana.

“Gledajte, da znate, ja sam bio taj koji je zaustavio gasovod Sjeverni tok 2 (u procesu izgradnje). Ljudi to ne razumiju… a onda je odmah došao (američki predsjednik Džo) Bajden i odobrio ga”, poručio je Tramp.

Svijet

Presretnuta još jedna flotila, 200 kilometara od Gaze: PRIVEDENE DESETINE AKTIVISTA

Izraelska vojska presrela je flotilu od devet čamaca rano jutros u Sredozemnom moru koja je pokušavala da probije izraelsku pomorsku blokadu Gaze.

Izraelska vojska je privela desetine aktivista na brodu, saopštili su organizatori flotile i izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova.

Ministarstvo je saopštilo da je 145 aktivista, koji su u dobrom zdravstvenom stanju, dovedeno na obalu u Izraelu radi obrade i da se očekuje da će uskoro biti deportovani, prenosi B92.

Do presretanja je došlo nakon što je prošle sedmice skoro 450 aktivista, uključujući evropske poslanike i klimatsku aktivistkinju Gretu Tunberg, presretnuto na više od 40 čamaca koji su pokušavali da stignu do Gaze sa simboličnom količinom humanitarne pomoći.

To presretanje Globalne Sumudske flotile izazvalo je široku osudu i izazvalo velike proteste u nekoliko većih gradova i jednodnevni štrajk širom Italije.

Organizatori ove najnovije grupe od devet brodova – koju čine Koalicija Flotile slobode i Hiljadu madlena za Gazu – osudili su hapšenja u srijedu kao “proizvoljna i nezakonita”. Među aktivistima na brodu bili su ljekari, političari i tri turska poslanika.

Flotila je prevozila hranu i medicinsku pomoć namijenjenu bolnicama u Gazi.

“Još jedan uzaludan pokušaj kršenja legalne pomorske blokade i ulaska u borbenu zonu završio se ničim”, napisalo je Ministarstvo spoljnih poslova na Iksu.

Organizatori su rekli da su čamci presretnuti oko 120 nautičkih milja (oko 200 kilometara) od obale Gaze. Na snimcima presretanja koje su objavili organizatori, flotili su se približili brzi brodovi, a zatim su se na njih ukrcali izraelski vojnici. Nije bilo izveštaja o povrijeđenima.

Neki od deportovanih aktivista iz prošle nedjelje flotile opisali su zlostavljanje od strane izraelskih stražara, tvrdnje koje Izrael poriče.

Flotile u Gazi došle su usred sve većih kritika ponašanja Izraela u Gazi, gdje je njegova ofanziva u ratu protiv Hamasa opustošila velike dijelove teritorije i ubila desetine hiljada ljudi.

Izrael i Hamas trenutno vode treći dan indirektnih pregovora u egipatskom ljetovalištu Šarm el Šeik, zajedno sa visokim zvaničnicima iz međunarodnih delegacija, uključujući Sjedinjene Države, Egipat, Katar i Tursku.

Rat je pokrenuo napad Hamasa na južni Izrael 7. oktobra 2023. godine. Militanti su tog dana ubili oko 1.200 ljudi, dok je 251 osoba oteta. Četrdeset osam talaca se i dalje drži u Gazi – vjeruje se da je oko 20 živo.

U izraelskoj kampanji koja je uslijedila poginulo je više od 67.000 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, koje ne pravi razliku između civila i militanata u svom broju žrtava.

Ministarstvo, koje je dio vlade koju vodi Hamas i čije brojke stručnjaci smatraju najpouzdanijom procjenom, saopštilo je da žene i djeca čine oko polovinu mrtvih.

Izrael je održavao različite stepene blokade Pojasa Gaze otkako je Hamas preuzeo vlast na priobalnoj teritoriji 2007. godine, tvrdeći da je to neophodno da bi se obuzdala militantna grupa. Kritičari ismijavaju ovu politiku kao kolektivnu kaznu.

Nakon početka rata, Izrael je pooštrio blokadu, ali je kasnije popustio pod pritiskom SAD. U martu je zatvorio teritoriju za svu hranu, lijekove i drugu robu na 2 i po mjeseca, doprinoseći tonu Gaze u glad.

Flotile kažu da žele da probiju izraelsku blokadu i uspostave humanitarni koridor morem, s obzirom na malo pomoći koja stiže u Gazu kopnom.

Nastavi čitati

Svijet

“RASKRINKALA” GA ČISTAČICA: Biskup podnuo ostavku nakon istrage da je imao 17 ljubavnica

Peruanski biskup Ciro Kvispe Lopez (51) podnio je ostavku tokom istrage Vatikana o, navodnim, neprimjerenim odnosima sa ženama i mogućoj zloupotrebi položaja, prenosi Dejli Mejl.

Istražuju se tvrdnje da je Lopez imao tajne odnose sa 17 žena, među kojima su navodno i članice crkvenih krugova.

“Bilo je to poput sapunice”

Skandal je, navodno, otkriven nakon što je njegova kućna pomoćnica prijavila da je greškom primila poruke, fotografije i video-snimke koje je biskup, kako se navodi, “slao partnerkama”.

Peruanska novinarka, Paola Ugaz, koja je pratila slučaj, objašnjava da su pojedine žene bile “ljubomorne na suparnice” i da je došlo do “sukoba između njih”.

“Bilo je to poput sapunice, ali i pokazatelj ozbiljne zloupotrebe moći“, navela je novinarka, dodajući da su mnoge žene bile preplašene i nisu željeli da svjedoče. Inostrani mediji navode da su tokom istrage Vatikana pregledani pomenuti materijali – uključujući glasovne poruke, fotografije i video-zapisi.

Kategorički negirao optužbe

Lopez je sve optužbe kategorično negirao, tvrdeći da je riječ o “kampanji kleveta” koju, kako je rekao, sprovode “mračne sile”.

Pored navoda o neprimjerenim odnosima, protiv biskupa se, prema istim izvještajima, vodi i istraga zbog navodne pronevjere crkvenih sredstava.

Vatikan je prihvatio njegovu ostavku početkom septembra i to više od dve decenije prije uobičajenog vremena za penzionisanje biskupa.

Slučaj je izazvao burne reakcije u Peruu i katoličkim krugovima širom svijeta, a sada se čeka završetak zvanične istrage, piše Telegraf.rs.

Nastavi čitati

Svijet

RUSKI ŠPIJUNI PRAVE HAOS: Sajber napadi, požari i dronovi – uzbuna u Evropskoj uniji

EU uvodi nova ograničenja ruskim diplomatama zbog sumnje za sabotažu.

Evropska unija uvodi nova ograničenja i sistem pravila za kretanje ruskih diplomata u Evropi zbog sumnje na akcije sabotaže i špijunaže, piše “Fajnenšel Tajms”. Ova odluka dolazi nakon posljednjih izvještaja evropskih obavještajnih službi u kom upozoravaju na koordinisanu kampanju destabilizacije evropskih saveznika Ukrajine.

To se odnosi na sajber napade, podmetanje požara, sabotažu infrastrukture i neovlašćene upade dronovima. Evropske tajne službe su optužile pojedine ruske diplomate da djeluju pod pokrićem diplomatije, da to koriste kao paravan.

Prema tim novim pravilima, ruske diplomate koje se već nalaze u nekoj od prijestonica članica Evropske unije, moraju unaprijed da najave svaki službeni put. Moraće da detaljno navedu kuda putuju prije napuštanja države u kojoj inače borave.

Ovu novu mjeru najviše podržava Češka republika. Pored ovoga, usvojen je i novi paket sankcija Rusiji zbog rata sa Ukrajinom.

“Raspoređeni su na jedno mjesto, ali djeluju na drugom”, rekao je visoki zvaničnik Evropske unije koji je ostao anoniman.

“Ne postoji ‘Šengen za Rusiju’ “, rekao je češki ministar spoljnih poslova Jan Lipavski za “FT”.

Češka republika je već zabranila brojnim diplomatama ulazak u državu. Zabrana je uvedena svim diplomatama za koje se sumnja da podržavaju ruske obavještajne operacije.

Nastavi čitati

Aktuelno