Connect with us

Svijet

JEZIVA ISTINA O TIJELIMA SA TITANIKA: Ostaci kod olupine nikada nisu pronađeni, neke vadili iz okeana, pa ih vraćali

Evo zašto ljudski ostaci nikad nisu nađeni kod olupine Titanika

Na današnji dan 15. aprila 1912. godine potonuo je čuveni brod Titanik. Bio je najveći brod na svijetu, a potonuo je nakon što je udario u ledeni brijeg u Atlantskom okeanu. Tragedija se dogodila na prvom putovanju od Sautemptona do Njujorka, pri čemu je od 2.200 putnika i posade na brodu, poginulo više od 1.500.

Čuvena olupina broda leži 3.800 m na dnu Atlantika, na oko 600 km od obale Njufaundlenda, Kanada. Brod je opsežno istražen otkako je olupina otkrivena 1985. godine, a mnogi se pitaju zašto Titanik nikada nije izvađen iz okeana, šta se dogodilo sa tijelima putnika koji su ostali na površini Atlantika i kako to da u olupini Titanika nikada nisu pronađeni ljudski ostaci?

Tijela vadili, pa ih vraćali u more
Statistički, najviše mrvtih bilo je među članovima posade – oko 700. Putnici treće klase, uglavnom sastavljene od imigranata koji su putovali da započnu nove živote u Americi, drugi su na crnoj listi – samo 174 od otprilike 710 putnika je preživjelo.

Najveći broj tijela onih koji su nakon potonuća ostali da plutaju na površini ledene vode tu je pronašao svoj kraj. Posade drugih brodova, među kojima je bio i kablovski brod Makaj-Benet, kao i posade malih ribarskih čamaca, pronalazile su ih i nedjeljama nakon tragedije. Tokom nekoliko sedmica, posada tog i drugih brodova pronašla je ukupno 306 tijela.

Ali, posada broda Mekej-Benet, plaćena dvostruko za ovaj jezivi zadatak, dobila je naređenje – Tijela putnika iz prve klase će biti balsamovana i stavljena u kovčege, iz druge klase “samo” umotana u platna, dok su tijela siromašne treće klase i posade otežana tegovima i – bačena u more.

Tijela bogataša koja su pronađena unijeta su na brodove za izvlačenje i podvrgnuta identifikaciji i preliminarnom procesu balsamovanja. Uloženi su napori da se pokojnici identifikuju putem ličnih stvari, fizičkih opisa i bilo koje dostupne dokumentacije. Ali zbog ograničenosti prostora, resursa i uznapredovalog stanja raspadanja nekih tijela, donijeta je odluka da se većina izvučenih žrtava sahrani u moru. Tijela su stavljena u platnene vreće ili kovčege i spuštena u okean.

Neka tijela su vraćena porodicama kako bi mogle da ih sahrane. Među njima su bili putnici koji su ili mogli da budu identifikovani ili čiji su rođaci napravili posebne aranžmane za povratak njihovih najmilijih. Tijela su transportovana na svoja odredišta raznim sredstvima, uključujući vozove i mrtvačka kola.

Važno je napomenuti da su se napori za oporavak suočili sa izazovima zbog velikog broja žrtava i teških uslova na mjestu potonuća. Mnogi faktori, kao što su vrijeme proteklo od potonuća, dubina vode i uticaj morske flore i faune, doprinijeli su ograničenom uspjehu u izvlačenju tijela. Ali, šta je bilo sa tijelima ljudi koji su ostali na brodu?

Istraživanje Džejmsa Kamerona
Džejms Kameron, režiser koji stoji iza blokbastera Titanik iz 1997. dugo je bio opčinjen stvarnom sudbinom broda. Od otkrića olupine 1985. godine Kameron je napravio zapanjujuća 33 zarona kako bi istražio olupinu, svaki put doprinoseći svom dubokom razumijevanju tragedije. Upravo on je raspalio maštu teoretičara zavjere izjavom iz 2012. da je na olupinio vidio “nula ljudskih ostataka”.

“Videli smo odjeću. Vidjeli smo parove cipela, što bi snažno sugerisalo da je tamo u jednom trenutku bilo tijelo. Ali nikada nismo vidjeli nikakve ljudske ostatke”, naveo je Kameron u intervjuu. Ovo je naročito zanimljivo ako se uzme u obzir da su istraživači i naučnici pronalazili ljudske ostatke na mnogo starijim olupinama. Zašto to nije slučaj sa Titanikom?

Postoji logično naučno objašnjenje
Odgovor na ovu misteriju leži u dubinama okeana i jedinstvenim uslovima koji vladaju u njemu. Robert Balard, okeanograf i čovjek koji je prvi otkrio olupinu Titanika 1985. godine, misli da je ključ misterije u dubini. Titanik leži na dubini od oko 3.800 metara.

“Problem sa kojim se suočavate na dubinama ispod 3.000 stopa (oko 914 metara) je da prolazite ispod onoga što se zove ‘dubina kompenzacije kalcijum karbonata’. Voda u dubokom moru je nedovoljno zasićena kalcijum karbonatom, što je uglavnom ono od čega su kosti napravljene”, objasnio je Balard u intervjuu iz 2009. godine.

Nedostatak kalcijum karbonata u dubokom okeanu znači da kada se mijeso sa tijela razgradi (ili ga pojedu morski organizmi) otkrivajući kosti, one počinju da se rastvaraju u vodi. Kao što je Balard objasnio. “Na ‘Titaniku’ i na ‘Bizmarku’, a ti brodovi su ispod dubine kompenzacije kalcijum karbonata, kada stvorenja pojedu meso i izlože kosti, kosti se rastvaraju”, objasnio je Balard.

I zato, iako je olupina Titanika donijela bezbroj artefakata koji i danas pričaju priču o nesrećnom putovanju ovog broda, surovo okruženje okeanskih dubina se pobrinulo za to da se nikad ne pronađu ljudski ostaci. Oni koji su stradali postali su deo okeana.

Svijet

Dramatično obraćanje Zelenskog “OVO SU NAJTEŽI TENUCI U NAŠOJ ISTORIJI”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratio se građanima video-porukom u kojoj je upozorio da se zemlja nalazi u jednom od najkritičnijih trenutaka od početka rata. Govorio je o izuzetno snažnom političkom i diplomatskom pritisku iz Sjedinjenih Američkih Država, kao i o teškim odlukama koje Kijev mora donijeti u sedmicama koje dolaze.

Teški izbori pred Ukrajinom
„Sada proživljavamo jedan od najtežih trenutaka u našoj istoriji. Upravo sada, Ukrajina možda mora donijeti izuzetno težak izbor: ili gubitak dostojanstva, ili rizik gubitka ključnog partnera. Ili težak plan od 28 tačaka, ili izuzetno oštra zima, najokrutnija, i dalji rizici pred nama. Život bez slobode, dostojanstva i pravde, i biti prisiljen vjerovati nekome ko nas je već dva puta napao. Oni će čekati naš odgovor“, rekao je Zelenski.

„Pritisak na Ukrajinu upravo sada je među najtežima ikad“, dodao je.

Potraga za rješenjima
„Vodiće se konstruktivna potraga za rješenjima sa Sjedinjenim Državama. Izložiću argumente, uvjeravati i ponuditi alternative, ali neprijatelju nećemo dati nikakav povod da kaže da Ukrajina nije spremna za mir“, naglasio je ukrajinski predsjednik.

„Mi smo, naravno, napravljeni od čelika, ali čak i najjači metal može na kraju popustiti“, rekao je Zelenski.

„Moramo se sabrati, doći sebi, prestati sa međusobnim sukobima i toksičnim prepirkama. Država mora djelovati kao jedinstvena cjelina. Ne smijemo izgubiti iz vida ko je naš pravi neprijatelj“, poručio je. Osvrnuo se i na početak invazije.

„Tada nismo izdali Ukrajinu i sada je nećemo izdati. Znam da je narod sa mnom“, rekao je Zelenski.

„Sljedeća sedmica biće teška. Biće mnogo pritiska – političkog i informacionog – kako bi nas pokušali razdvojiti i destabilizovati“, zaključio je.

Nastavi čitati

Svijet

Tramp pritisnuo Zelenskog! Traži PREDAJU DIJELA TERITORIJE I SMANJENJE VOJSKE NA POLA!

Sjedinjene Države snažno pritiskaju Ukrajinu da što prije prihvati mirovni plan koji je administracija američkog predsjednika Donalda Trampa dogovorila sa Moskvom, kako bi se okončao ruski rat protiv Ukrajine, piše Fajnenšel tajms, pozivajući se na ukrajinske zvaničnike.

Ukrajinski zvaničnici i osoba upoznata sa procesom uporedili su američki pristup sa agresivnim pritiskom koji je Vašington ove godine vršio na predsjednika Volodimira Zelenskog da prihvati zahtjevni sporazum o pravima na mineralna bogatstva.

Plan od 28 tačaka sadrži velike ustupke Kijeva

Prema pisanju Fajnenšel tajmsa, mirovni plan od 28 tačaka, koji je predsjednik Donald Tramp odobrio juče, a razvili su ga američki i ruski pregovarači, predviđa ozbiljne ustupke Ukrajine koji prevazilaze njene dugogodišnje „crvene linije“. Administracija predsjednika Trampa obavijestila je Zelenskog i njegov tim da Bijela kuća radi u „agresivnom“ vremenskom okviru kako bi prijedlog bio finalizovan do kraja godine.

Amerikanci traže potpis u roku od nedjelju dana

Američki zvaničnici, prema navodima sagovornika lista, očekuju da Zelenski potpiše sporazum prije Dana zahvalnosti, odnosno do narednog četvrtka, kako bi plan mogao već ovog mjeseca da bude predstavljen Moskvi i zaključen početkom decembra.

Ipak, ovaj rok se smatra teško ostvarivim, jer je više tačaka iz prijedloga označeno kao neprihvatljive za Ukrajinu.

Kijev priprema protivprijedloge – očekuje se otpor društva

Zvaničnici iz Zelenskog kabineta navode da rade na protivprijedlozima za američku stranu, dok se u ukrajinskom civilnom društvu očekuje snažan otpor svakom sporazumu koji bi mogao da se protumači kao kapitulacija ili kao dogovor koji ide u korist Moskvi.

„Ovo je sporazum o mineralima 2.0“, rekao je jedan visoki ukrajinski zvaničnik, podsjećajući na raniji dogovor sa Vašingtonom kojim su SAD dobile prava na ključne ukrajinske minerale. Taj sporazum Kijev je smatrao nužnim kako bi pridobio naklonost Trampove administracije i osigurao podršku u odbrani od Rusije.

Plan traži povlačenje iz dijela Donbasa i prepolovljavanje vojske

Zelenskijev kabinet potvrdio je juče da su Sjedinjene Države zvanično uručile nacrt mirovnog plana Ukrajini. Prema prijedlogu, Ukrajina bi bila dužna da preda dio teritorije u istočnom Donbasu koji je trenutno pod njenom kontrolom, da prepolovi broj pripadnika oružanih snaga i odustane od ključnih kategorija naoružanja.

„Predsjednik Ukrajine zvanično je dobio od američke strane nacrt plana koji bi, prema njihovoj ocjeni, mogao pomoći u ponovnom oživljavanju diplomatije“, navodi se u saopštenju Zelenskog kabineta.

Dodaje se da se Ukrajina „saglasila da radi na odredbama plana tako da se omogući pravedno okončanje rata“, te da Zelenski očekuje razgovor sa Trampom o „postojećim diplomatskim prilikama i ključnim tačkama potrebnim za postizanje mira“.

Bijela kuća: Plan je koristan za obje strane

Portparolka Bijele kuće Karolin Levit rekla je da su Trampov izaslanik Stiv Vitkof i američki državni sekretar Marko Rubio „tiho“ radili na planu posljednjih mjesec dana.

„Predsjednik podržava ovaj plan“, rekla je ona. „To je dobar plan i za Rusiju i za Ukrajinu, i vjerujemo da bi trebalo da bude prihvatljiv objema stranama. Radimo intenzivno da ga finalizujemo.“

EU i Ujedinjeno Kraljevstvo upozoravaju: Bez ruskih ustupaka nema dogovora

Evropska unija reagovala je zahtjevom da Evropa i Ukrajina moraju biti uključene u proces pregovora.

„Nismo vidjeli nikakve ustupke sa ruske strane“, izjavila je Kaja Kalas, visoka predstavnica EU za spoljnu politiku.

Britanski premijer Kir Starmer poručio je da se zalaže za „pravedan i trajan mir“ za Ukrajinu.

„O budućnosti Ukrajine mora odlučivati Ukrajina, i toga se moramo držati“, naglasio je Starmer.

Plan dolazi u trenutku kada Zelenski slabi zbog skandala

Američka inicijativa stiže dok je politička pozicija Zelenskog oslabila zbog korupcijskog skandala koji je doveo do ostavki dvojice ministara. Zelenski se juče sastao sa američkim vojnim izaslanstvom predvođenim ministrom vojske Danijelom Driskolom, bliskim saveznikom potpredsjednika Džej-Dija Vensa.

Nastavi čitati

Svijet

PRIZNANJE KRIMA, ODUSTAJANJE OD NATO-a: Isplivalo svih 28 tačaka plana za završetak rata u Ukrajini

Nacrt predviđa, između ostalog, da se nakon potpisivanja mirovnog plana u Ukrajini moraju održati izbori u roku od 100 dana, a predviđena je i amnestija za sve učesnike rata.

Ukrajinski poslanik Aleksij Gončarenko objavio je večeras mirovni plan američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je danas u Kijevu uručen ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, i u njemu se navodi da će biti potvrđen suverenitet Ukrajine, koja mora da se odrekne nekih svojih teritorija.

Plan koji je prenijela ruska privatna medijska grupa RCB (RosBiznesConsulting) predviđa da će Ukrajina unijeti u Ustav odredbu da neće buti članica NATO i da će zadržati nenuklearni status, prenosi Nova S pisanje FoNeta.

Navodi se da će Krim, Donjeck i Lugansk de fakto biti priznati kao ruske teritorije, dok će se u Hersonu i Zaporožju sadašnja linija fronta “zamrznuti”, a bilo bi zabranjeno raspoređivanje NATO trupa u Ukrajini.

Nakon potpisivanja mirovnog plana u Ukrajini moraju da se održe izbori u roku od 100 dana, a predviđena je i amnestija za sve učesnike rata.

Ovo je plan od 28 tačaka

U planu sa 28 tačaka koji je objavio Gončarenko se navodi:

Suverenitet Ukrajine biće potvrđen.
Rusija, Ukrajina i Evropa će zaključiti sveobuhvatni sporazum o nenapadanju, a svi sporovi iz posljednjih 30 godina smatraće se riješenim.
Rusija se obavezuje da neće vršiti invaziju na susjedne zemlje, a NATO se obavezuje da se neće dalje širiti.
Sjedinjene Američke Države će djelovati kao posrednik u dijalogu između Rusije i NATO o pitanjima bezbjednosti i deeskalacije.
Ukrajina će dobiti bezbjednosne garancije.
Broj ukrajinskih oružanih snaga biće ograničen na 600.000.
Ukrajina će u svoj Ustav ugraditi odbijanje da se pridruži NATO, a NATO će sličnu odredbu uključiti u svoja dokumenta.
NATO neće rasporediti trupe u Ukrajini.
Evropski borbeni avioni biće stacionirani u Poljskoj.
Garancije SAD: Sjedinjene Američke Države će dobiti nadoknadu za pružanje garancija, koje će povući ako Ukrajina napadne Rusiju. Ako Rusija napadne Ukrajinu, sankcije će joj biti vraćene, a preispitaće se odluka o priznanju teritorija. Raketiranje Moskve ili Sankt Peterburga bez razloga lišiće Ukrajinu garancija.
Ukrajina ima pravo na članstvo u EU i dobiće preferencijalni pristup evropskom tržištu.
Plan za obnovu Ukrajine obuhvata: Fond za razvoj Ukrajine za investicije u tehnologiju i vještačku inteligenciju, zajedničku obnovu i rad gasne infrastrukture, rekonstrukciju oštećenih područja i gradova, razvoj infrastrukture i poseban paket Svjetske banke.
Rusija će biti reintegrisana u globalnu ekonomiju, a sankcije će biti ukidane po fazama. SAD i Rusija će potpisati dugoročni sporazum o ekonomskoj saradnji, a Rusija će biti pozvana da se ponovo pridruži G8.
Zamrznuta imovina: 100 milijardi dolara ruskih sredstava biće iskorišćeno za obnovu Ukrajine, SAD će dobiti 50 odsto profita, a Evropa će dodati još 100 milijardi dolara.
Preostala ruska zamrznuta sredstva biće usmjerena u američko-ruski investicioni fond i biće osnovana američko-ruska radna grupa za poštovanje sporazuma.
Rusija će ojačati svoju politiku nenapadanja prema Evropi i Ukrajini.
Sjedinjene Američke Države i Rusija će produžiti sporazume o kontroli nuklearnog naoružanja, uključujući START I.
Ukrajina potvrđuje svoj status države bez nuklearnog oružja.
Nuklearna elektrana Zaporožje će nastaviti sa radom pod nadzorom MAAE, s tim što će proizvodnja biti podeljena 50:50 između Rusije i Ukrajine.
Obe zemlje će sprovesti programe tolerancije: Ukrajina će usvojiti norme EU o zaštiti manjina, obe strane će ukinuti diskriminatorne mjere, a nacistička ideologija će biti zabranjena.
Teritorije: Krim, Donjeck i Lugansk biće de fakto priznati kao ruski, a priznaće ih i Sjedinjene Američke Države. U Hersonu i Zaporožju front se zamrzava duž linije kontakta. Rusija se odriče drugih teritorija van tih pet regiona. Ukrajina povlači svoje snage iz dijela Donjecke oblasti i ta teritorija će postati demilitarizovana tampon zona.
Ni Ukrajina ni Ruska Federacija neće mijenjati teritorijalne sporazume silom.
Rusija neće ometati korišćenje Dnjepra i izvoz žita preko Crnog mora.
Humanitarni dio: Razmjena svih za sve, povratak civilnih pritvorenika i djece, program ponovnog spajanja porodica, mjere pomoći žrtvama sukoba.
Ukrajina će održati izbore za 100 dana.
Sve strane će dobiti amnestiju i odreći se budućih potraživanja.
Sporazum će biti pravno obavezujući, a nadgledaće ga Mirovni savjet na čelu sa Donaldom Trampom.
Nakon potpisivanja sporazuma, prekid vatre će odmah stupiti na snagu.

Nastavi čitati

Aktuelno