Connect with us

Svijet

JEZIVA ISTINA O TIJELIMA SA TITANIKA: Ostaci kod olupine nikada nisu pronađeni, neke vadili iz okeana, pa ih vraćali

Evo zašto ljudski ostaci nikad nisu nađeni kod olupine Titanika

Na današnji dan 15. aprila 1912. godine potonuo je čuveni brod Titanik. Bio je najveći brod na svijetu, a potonuo je nakon što je udario u ledeni brijeg u Atlantskom okeanu. Tragedija se dogodila na prvom putovanju od Sautemptona do Njujorka, pri čemu je od 2.200 putnika i posade na brodu, poginulo više od 1.500.

Čuvena olupina broda leži 3.800 m na dnu Atlantika, na oko 600 km od obale Njufaundlenda, Kanada. Brod je opsežno istražen otkako je olupina otkrivena 1985. godine, a mnogi se pitaju zašto Titanik nikada nije izvađen iz okeana, šta se dogodilo sa tijelima putnika koji su ostali na površini Atlantika i kako to da u olupini Titanika nikada nisu pronađeni ljudski ostaci?

Tijela vadili, pa ih vraćali u more
Statistički, najviše mrvtih bilo je među članovima posade – oko 700. Putnici treće klase, uglavnom sastavljene od imigranata koji su putovali da započnu nove živote u Americi, drugi su na crnoj listi – samo 174 od otprilike 710 putnika je preživjelo.

Najveći broj tijela onih koji su nakon potonuća ostali da plutaju na površini ledene vode tu je pronašao svoj kraj. Posade drugih brodova, među kojima je bio i kablovski brod Makaj-Benet, kao i posade malih ribarskih čamaca, pronalazile su ih i nedjeljama nakon tragedije. Tokom nekoliko sedmica, posada tog i drugih brodova pronašla je ukupno 306 tijela.

Ali, posada broda Mekej-Benet, plaćena dvostruko za ovaj jezivi zadatak, dobila je naređenje – Tijela putnika iz prve klase će biti balsamovana i stavljena u kovčege, iz druge klase “samo” umotana u platna, dok su tijela siromašne treće klase i posade otežana tegovima i – bačena u more.

Tijela bogataša koja su pronađena unijeta su na brodove za izvlačenje i podvrgnuta identifikaciji i preliminarnom procesu balsamovanja. Uloženi su napori da se pokojnici identifikuju putem ličnih stvari, fizičkih opisa i bilo koje dostupne dokumentacije. Ali zbog ograničenosti prostora, resursa i uznapredovalog stanja raspadanja nekih tijela, donijeta je odluka da se većina izvučenih žrtava sahrani u moru. Tijela su stavljena u platnene vreće ili kovčege i spuštena u okean.

Neka tijela su vraćena porodicama kako bi mogle da ih sahrane. Među njima su bili putnici koji su ili mogli da budu identifikovani ili čiji su rođaci napravili posebne aranžmane za povratak njihovih najmilijih. Tijela su transportovana na svoja odredišta raznim sredstvima, uključujući vozove i mrtvačka kola.

Važno je napomenuti da su se napori za oporavak suočili sa izazovima zbog velikog broja žrtava i teških uslova na mjestu potonuća. Mnogi faktori, kao što su vrijeme proteklo od potonuća, dubina vode i uticaj morske flore i faune, doprinijeli su ograničenom uspjehu u izvlačenju tijela. Ali, šta je bilo sa tijelima ljudi koji su ostali na brodu?

Istraživanje Džejmsa Kamerona
Džejms Kameron, režiser koji stoji iza blokbastera Titanik iz 1997. dugo je bio opčinjen stvarnom sudbinom broda. Od otkrića olupine 1985. godine Kameron je napravio zapanjujuća 33 zarona kako bi istražio olupinu, svaki put doprinoseći svom dubokom razumijevanju tragedije. Upravo on je raspalio maštu teoretičara zavjere izjavom iz 2012. da je na olupinio vidio “nula ljudskih ostataka”.

“Videli smo odjeću. Vidjeli smo parove cipela, što bi snažno sugerisalo da je tamo u jednom trenutku bilo tijelo. Ali nikada nismo vidjeli nikakve ljudske ostatke”, naveo je Kameron u intervjuu. Ovo je naročito zanimljivo ako se uzme u obzir da su istraživači i naučnici pronalazili ljudske ostatke na mnogo starijim olupinama. Zašto to nije slučaj sa Titanikom?

Postoji logično naučno objašnjenje
Odgovor na ovu misteriju leži u dubinama okeana i jedinstvenim uslovima koji vladaju u njemu. Robert Balard, okeanograf i čovjek koji je prvi otkrio olupinu Titanika 1985. godine, misli da je ključ misterije u dubini. Titanik leži na dubini od oko 3.800 metara.

“Problem sa kojim se suočavate na dubinama ispod 3.000 stopa (oko 914 metara) je da prolazite ispod onoga što se zove ‘dubina kompenzacije kalcijum karbonata’. Voda u dubokom moru je nedovoljno zasićena kalcijum karbonatom, što je uglavnom ono od čega su kosti napravljene”, objasnio je Balard u intervjuu iz 2009. godine.

Nedostatak kalcijum karbonata u dubokom okeanu znači da kada se mijeso sa tijela razgradi (ili ga pojedu morski organizmi) otkrivajući kosti, one počinju da se rastvaraju u vodi. Kao što je Balard objasnio. “Na ‘Titaniku’ i na ‘Bizmarku’, a ti brodovi su ispod dubine kompenzacije kalcijum karbonata, kada stvorenja pojedu meso i izlože kosti, kosti se rastvaraju”, objasnio je Balard.

I zato, iako je olupina Titanika donijela bezbroj artefakata koji i danas pričaju priču o nesrećnom putovanju ovog broda, surovo okruženje okeanskih dubina se pobrinulo za to da se nikad ne pronađu ljudski ostaci. Oni koji su stradali postali su deo okeana.

Related Topics:

Svijet

MAKRON NEZADOVOLJAN “Prijedlog mirovnog sporazuma o Ukrajini treba ponovo razmotriti”

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je danas da je američki mirovni plan za okončanje rata između Ukrajine i Rusije dobra osnova za rad, ali da ga je potrebno ponovo razmotriti.

– Postoji mirovni plan koji se pojavio, a koji uključuje ideje koje su prilično poznate, bez obzira da li su dijeljene ili ne. Dobar je jer predlaže mir i priznaje važne elemente o pitanjima suvereniteta i bezbjednosnih garancija – rekao je Makron novinarima na sastanku G20 u Južnoafričkoj Republici, prenosi Rojters.

On je kazao da je američki plan “osnova za rad koju je potrebno ponovo razmotriti”, kao što je to urađeno prošlog ljeta, jer plan “prije svega, nije bio dogovoren sa Evropljanima”.

– Ipak, on predviđa mnoge stvari za Evropljane. Zamrznuta sredstva drže Evropljani. Evropska integracija Ukrajine je u rukama Evropljana. Informacije o tome šta NATO radi su u rukama članica NATO-a. Dakle, postoje mnoge stvari koje ne mogu jednostavno biti američki pijredlog, već zahtijevaju šire konsultacije – zaključio je Makron.

Prema američkom planu čiji su detalji procurjeli u javnost, predlaže se povlačenje ukrajinskih trupa iz dijela istočnog Donjeckog regiona koji trenutno kontrolišu, kao i ruska kontrola nad Donjeckom i susjednom Luganskom oblašću, i južnim poluostrvom Krim koje je Rusija anektirala 2014. godine.

Američki nacrt bi, takođe, ograničio ukrajinsku vojsku na 600.000 ljudi, a evropski borbeni avioni bi bili stacionirani u susjednoj Poljskoj.

U dokumentu se navodi i da bi Kijev dobio “pouzdane bezbhednosne garancije” i da se “očekuje” da Rusija neće izvršiti invaziju na svoje susjede, a da se NATO neće dalje širiti.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN PONOVO UPOZORAVA! “Evropa bira između mira i TRAGIČNIH POSLJEDICA”

Ako evropski proratni lideri nastave da sipaju novac i oružje u Ukrajinu bez podrške SAD, otvoriće put evropsko-ruskom sukobu, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.

Orban je istakao da Evropa danas bira između mirovne inicijative za Ukrajinu i tragičnih posljedica ako odabere put koji vodi direktno u rat.

– Možemo da se vratimo iz ovog ćorsokaka i konačno se ujedinimo iza mirovne inicijative predsjednika SAD Donalda Trampa, uključujući briselske birokrate – objavio je Orban na “Iksu”.

On je dodao da bi to zahtijevalo od proratnih lidera da se suoče sa činjenicom da su u protekle tri i po godine potrošili teško zarađeni novac Evropljana na rat koji ne može da se dobije na bojnom polju.

– Drugi put vodi direktno u rat. Ako evropski proratni lideri nastave da sipaju novac i oružje u Ukrajinu bez podrške SAD, otvoriće put evropsko-ruskom sukobu. Evropa previše dobro zna kuda taj put vodi, a posljedice su tragične. Nema sumnje koji put Mađarska bira – put mira – napisao je Orban.

On je dodao da je to mandat koji je dao mađarski narod, i to je ono što zahtijevaju moral i zdrav razum.

– Danas šaljem pismo predsjedniku Evropske komisije u tom duhu – zaključio je mađarski premijer.

Nastavi čitati

Svijet

OGLASIO SE TRAMP “Ovo nije konačna ponuda Kijevu”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da plan Vašingtona za rješavanje sukoba u Ukrajini nije konačna ponuda vlastima u Kijevu.

– Željeli bismo da postignemo mir. To je trebalo davno da se desi. Pokušavamo da okončamo sukob na ovaj ili onaj način – istakao je američki predsjednik, prenio je TASS.

Tramp je ranije rekao da je rok do 27. novembra adekvatan vremenski okvir za Ukrajinu da pristane na plan od 28 tačaka, koji su predložile SAD.

Prema njegovim riječima, SAD neće obustaviti sankcije Rusiji dok čekaju da sukobljene strane prihvate mirovni plan.

Novi specijalni izaslanik
Tramp je imenovao sekretara američke vojske Danijela P. Driskola za svog novog specijalnog izaslanika za promociju mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini, prenosi “Gardijan”.

Pozivajući se na izvore, list navodi da delegacija visokih američkih vojnih zvaničnika, u kojoj će biti Driskol, planira da posjeti Moskvu krajem sljedeće nedjelje, da bi sa predstavnicima Kremlja direktno razgovarala o detaljima američkog mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini.

Driskol je kao dio američke delegacije visokih vojnih zvaničnika već posjetio Kijev i razgovarao je u četvrtak, 20. oktobra, sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Kako navodi britanski list, Driskol je prijatelj potpredsjednika Sjedinjenih Američkih Država Džeja Di Vensa i njegov bivši školski drug.

Dosadašnji specijalni Trampov izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog najavio je prije dva dana da planira da napusti administraciju u januaru, prenio je Rojters pozivajući se na dobro obaviještene izvore.

Izvor upoznat sa Kelogovom odlukom rekao je da on nikada nije ni nameravao da dugo ostane u administraciji i da on smatra da bi bilo prirodno da u januaru završi svoju dužnost na toj poziciji, s obzirom na zakon prema kome je specijalni izaslanik predsjednika privremena pozicija, koju u teoriji mora da potvrdi Senat ako izabrana osoba ostane na toj poziciji duže od 360 dana.

Nastavi čitati

Aktuelno