Connect with us

Politika

JOŠ JEDNA “ŠARENA LAŽA” VLADE SRPSKE! O socijalnoj karti nema ni govora

Dok u Republici Srpskoj divljaju cijene osnovnih namirnica i neprestano se povećava broj siromašnih kojima je neophodna socijalna pomoć, vlast godinama ne uspjeva da izradi socijalnu kartu – centralni registar koji bi objedinio podatke: kome i u kojoj mjeri treba pomoći. Nizala su se obećanja zvaničnika, ali socijalne karte i dalje nema ni na vidiku.
Godine obećanja i postavljanja rokova koji su na kraju probijeni, jer socijalna karta Republike Srpske još nije formirana. Izradu dokumenta koji će omogućiti pravedniju raspodjelu socijalnih davanja premijer Radovan Višković je najavio u decembru 2022. godine prilikom predstavljanja ekspozea.

“Prva grupa imaće zadatak da do prve polovine 2023. godine izradi socijalnu kartu Republike Srpske”, rekao je Višković.

Jun 2023. godine je prošao, a socijalna karta nije objavljena, pa je Višković krajem prošle godine ponovo najavio da će ista uskoro biti gotova.

“Sad idemo u drugu fazu i sigurno da ćemo vrlo brzo riješiti i to pitanje i kartu u punom kapacitetu imati”, poručio je predjednik Vlade.

Ni od ovog obećanja na kraju ništa. Nakon nekoliko mjeseci iz Vlade stiže priznanje da socijalna karta nije napravljena.

“Trenutno ne postoji socijalna karta izrađena znam da Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite aktivno radi na tome to je nešto što nas čeka u budućnosti”, rekao je nedavno ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić.

Posao izrade socijalne karte ko god je uzimao na sebe, uskoro ga je prebacivao na nekog drugog. Prvo je na čelu radne grupe bio ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić, međutim taj posao je kasnije prebačen u Ministarstvo za naučno-tehnološki razvoj, a odatle u agenciju za informaciono-komunikacione tehnologije. Bavljenje tako važnim dokumentom na ovakav način, za opoziciju je krajnje neozbiljno.

“Šta je razlog što se to dešava ja mogu samo da nagađam. Kao poslanik sam nekoliko puta pitala i javno i pismeno kada će doći i stalno je u pitanju neka radna grupa sastaju se ministarstva sastaju se ljudi međutim nemamo konkretan datum kada će doći do izrade socijalne karte”, kaže poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Mirna Savić-Banjac.

Profesor socijalne politike Ljubo Lepir je prije desetak godina vodio proces kada je prvi put trebalo da bude izrađena socijalna karta. Tada je, kaže, sve bilo privedeno kraju, međutim nadležni su odustali i sada se ide ispočetka.

“2013, i 2014. godine je urađeno sve da se uvede jedan takav mehanizam nažalost odustalo se, sada se ponovo to pokreće, ali bojim se da je previše olako shvaćeno to. Kašnjenje u izradi socijalne karte je potpuno očekivano jer znamo da se tome činimi se nije temeljno pristupilo kao što sam proces izrade zahtjeva”, kaže Lepir.

Tako sada imamo nelogičnu situaciju u kojoj mnogi kojima pomoć zaista treba istu ne dobijaju iz republičkog ili budžeta opština i gradova, dok postoje i slučajevi da pomoć uzimaju oni kojima ista nije potrebna. U pitanju je kompleksan posao, objašnjava profesor Lepir, koji zahtjeva mnogo više od pravljenja baze podataka.

“To podrazumijeva pored jedinstvene baze podataka tj. softverskog rješenja donošenje čitavog niza zakonskih akata koji uređuju tu oblast. Nije samo dovoljno razmjenjivati podatke nego treba znati šta se time dobija – šta dobija sistem, a što je najbitnije šta dobijaju sami građani”, smatra Lepir.

Ovo otvara pitanje: Da li nadležni svjesno zaobilaze ovu temu iz straha da će socijalna karta jasno pokazati u kakvom društvu živimo odnosno šta su rezultati rada naših političara.

“Mi se nekako bavimo visokom politkom, a neće da se bave konkretnim rješavanjima problema ljudi na terenu i mislim da bi ona ako se ikad izradi a mislim da neće, pokazala jednu katastrofalnu situaciju u Bosni i Hercegovini. Pored demografskih problema vidjeli bi koliko je ljudi u stanju socijalne potrebe”, smatra sociolog Vladimir Vasić.

Za razliku od Republike Srpske, u Republici Srbiji socijalna karta je izrađena i u primjeni je još od 2022. godine. Kako je za BN rečeno u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije, ona sadrži sve socijalno-ekonomske podatke građana koji koriste ili su koristiili prava iz oblasti socijalne zaštite, zaštite djece i porodice, te boračko-invalidske zaštite. U Repulici Srpskoj se na ovakav registar još čeka, a kad bude konačno objavljen kako će izgledati njegova primjena na terenu – bolje i ne pretpostavljati.

(BN)

Politika

BLANUŠA “Nije problem da čestitam Karanu, ALI IZBORI NISU GOTOVI”

Branko Blanuša, kandidat SDS za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima, održanim 23. novembra, poručio je da izborna trka za njega nije gotova, te da Siniša Karan, kandidat SNSD koji prema podacima CIK BiH trenutno vodi za oko 9.000 glasova, nije pobijedio i nije predsjednik Republike Srpske.

“To je obaveza prema građanima Republike Srpske. Treba se utvrditi činjenično stanje. Za mene nije gotova izborna trka. Idem do kraja. Koristit ću pravne zakonske mehanizme. Imamo četiri sredine gdje su postojale izborne manipulacije. Ako se pogleda izlaznost, broj procenata na tim biračkim mjestima je Karan dobio sedamdeset i značajno više procenata glasova. To pokazuje da je tu bilo niz izbornih neregularnosti. Time bi se trebali pozabaviti državni organi. Želim samo da se utvrdi činjenično stanje i da budući predsjednik Republike Srpske bude onaj ko je dobio najveće povjerenje građana. Nije problem da drugom kandidatu čestitam, ali želim da ovaj rezultat bude ono što je volja građana Republike Srpske“, rekao je Blanuša , gostujući u Centralnom dnevniku televizije Face.

On je naveo da mu nije jasno da Darka Babalja iz SDS niko nije kontaktirao nakon što je objavio video koji se tiče izbornih manipulacija.

“Tražim i grafološku analizu. Najvažniji element je krađa identiteta. Pojedinci i grupe ljudi na većem broju mjesta su glasali”, tvrdi Blanuša.

Ako pobijedim, moj budžet će biti minimalan

Govoreći generalno o situaciji u Republici Srpskoj, Blanuša je naveo da u Srpskoj realno živi oko 800.000, da je vladajući režim prisutan već dvadeset godina, a da sva javna preduzeća rade sa gubicima.

“Vežu se i afere za raskid koncensionih ugovora. Otvara se pitanje vjetroparka ‘Trusina’. U RS-u se ništa ne radi na Koridoru Vc. Imamo niz primjera bahatog ponašanja u interesu jednog pojedinca. Sve dolazi na naplatu građanima Republike Srpske. Dodik radi u interesu svoje grupe ljudi… ljudi koji njega podržavaju. Ne vidim politiku u interesu građana. Moj budžet, ako budem predsjednik Republike Srpske, biće minimalan za funkcionisanje institucije. Novac treba uložiti gdje je najpotrebnije”, poručio je Blanuša.

Ja sam običan čovjek, narod je u strahu

Rekao je da je u prethodnom periodu imao priliku da razgovara sa običnim ljudima i da ih može razumjeti jer je i on običan čovjek.

“I ja živim sličnim životom. Ja sam jedan od nas koji živi život običnog čovjeka! Naš narod živi na granici siromaštva. Svako mjesto ima moćnike. Oni određuju ko može da se zaposli. Kod tih ljudi vidim dvije stvari: strah i nezadovoljstvo stanjem u Republici Srpskoj. Oni žele promjene. Žele da mladi ostanu ovdje. Žele da budu jednaki pred zakonom i pred institucijama. Sve je zarobljeno u kandžama korupcije”, rekao je između ostalog Blanuša.

CIK BiH 29. novembra objavio nove rezultate prijevremenih izbora

Inače, Centralna izborna komisija BiH objavila je u subotu, 29. novembra, nove rezultate prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, prema kojim Siniša Karan ima 9.745 glasova u odnosu na Branka Blanušu.

Iz CIK BiH je rečeno da je obrađeno 99,91 odsto biračkih mjesta. Karan je osvojio povjerenje 222.110 građana, a Blanuša 212.365, pokazuju najnoviji preliminarni, nezvanični i nekompletni rezultati.

U procentima, Karan je osvojio 50,41 odsto, a Blanuša 48,20 odsto glasova.

Nezavisne

Nastavi čitati

Politika

PRVA PRESUDA POLITIČARA ZBOG VRIJEĐENJA NOVINARA! Načelnik Šipova kriv za diskriminaciju

Osnovni sud u Banjaluci je, prvostepenom presudom, potvrdio da je načelnik opštine Šipovo Milan Kovač počinio diskriminaciju prema novinarima Aleni Beširević i Harunu Dinareviću.

Klix prenosi da riječ je o prvoj presudi ovakvog tipa u Bosni i Hercegovini.

Novinari Beširević i Dinarević su podnijeli tužbu protiv Kovača nakon što ih je telefonski vrijeđao zbog istraživačkog teksta “Šume Srpske u službi Dodikovog finansijskog i političkog blagostanja”, koji su objavili na portalu Naratorium. Kovač je nazvao Dinarevića, glavnog i odgovornog urednika portala, i upitao “Što pišeš o meni”, zatim ga je izvrijeđao. Slične uvrede upućene su i novinarki Beširević. Razgovor je obilovao i neprimjerenim izjavama u kojima načelnik poziva novinare da dođu u njegov kabinet i oralno ga zadovolje.

Ovakvo ponašanje je ocijenjeno neprihvatljivim, a u sudskoj presudi se navodi da je Kovač “nastojao poniziti i uvrijediti tužioce kao novinare, kao ljudska bića, povrijedio je njihovo dostojanstvo na opscen, lascivan, degradirajući, ponižavajući, vrijeđajući govor sasvim neprimjeren osobi koja je političar, trenutno na funkciji načelnika Opštine Šipovo”.

Zbog diskriminacije novinara dobio je novčanu kaznu, i to 1.500 KM kao odšteta Dinareviću i 1.000 KM odštete Beširević. Novinarka Beširević je za Klix.ba kazala da ovo nije njena pobjeda, niti pobjeda Naratoriuma, nego cijele novinarske zajednice u BiH.

“Presuda ustvari dolazi kao rezultat saradnje sjajnih ljudi i profesionalaca. Ostvarena je uz podršku Udruženja BH novinari i izvanrednih advokatica Biljane Radulović koja je započela proces i Jovane Kisin Zagajac koja ga je dovela do kraja. Presuda potvrđuje da dostojanstvo može pobijediti zloupotrebu moći. No, u momentu u kojem svjedočimo borbi za opstanak javnog radiotelevizijskog servisa Bosne i Hercegovina teško je govoriti o novinarskim pobjedama”, istaknula je Beširević.

Dinarević, u izjavi za Klix.ba naglašava da ova presuda otvara vrata zdravijem odnosu političara i novinara, u kojem bi političari osjećali odgovornost za svoje riječi.

“Ova presuda se može tumačiti kao presedan koji će utrti put drugim novinarima koji dožive diskriminaciju od strane ljudi na poziciji moći. Nadam se će onda barem malo utjecati na vokabular i ton političara kada se obraćaju drugima čijim stavovima nisu zadovoljni”, kazao je Dinarević.

Advokatica Kisin Zagajac je za Detektor kazala da se ovaj predmet, u odnosu na ostale u kojima se štite novinari, razlikuje po tome što obuhvata i diskriminaciju, a ne samo klevetu i ugrožavanje prava na slobodu izražavanja.

U presudi je, kako se dodaje, takođe i sud bio oštar prema Kovaču. Sud je naglasio da “naprosto ovakvo ophođenje ne može se nazvati mišljenjem i vrijednosnim sudom, već običnim prostačkim izražavanjem koje ne priliči tuženom kao osobi koja obavlja određene političke funkcije i uloge u našem društvu”.

Takođe, u obrazloženju presude stoji, “Iz govora tuženog sud zaključuje da se sadržaj njegovog govora ne može opravdati ničim, pa čak ni izrevoltiranošću za koju ovaj navodi da je imao nakon što je pročitao tekstove tužilaca. U skladu s navedenim, sud iz govora tuženog utvrđuje da njegov govor sadrži sve elemente uznemiravanja koje je jedan od oblika diskriminacije, jer je svojim govorom povrijedio dostojanstva tužilaca tako što ih je brojnim vulgarnostima pokušao zastrašiti, degradirati, ponižavati i biti uvredljiv”.

Tuženi ima pravo na žalbu s obzirom na to da je riječ o prvostepenoj presudi.

Nastavi čitati

Politika

Otac NENADA NEŠIĆA dužan milion Poreskoj upravi Republike Srpske, A SAD SAVJETUJE LJUBIŠU ĆOSIĆA

Dio tima koji savjetuje gradonačelnika Istočnog Sarajeva Ljubišu Ćosića postao je i otac bivšeg ministra bezbjednosti, osumnjičenog za više krivičnih djela, Nenada Nešića – Rade Nešić.

Rade Nešić u političkom životu nije posebno poznat iako je bio kandidat stranke Demokratski narodni savez (DNS) na Lokalnim izborima 2016. godine. Nije se bavio ni javnom upravom, ali je javnosti u Istočnom Sarajevu poznat kao vlasnik firme „DAR Company“ Istočno Novo Sarajevo. Firma Ćosićevog  novog savjetnika duguje skoro milion Poreskoj upravi Republike Srpske.

Firma „DAR Company“ nalazi se na listi najvećih dužnika Poreske uprave Republike Srpske. Zaključno sa septembrom ove godine Poreskoj upravi duguju skoro milion maraka, odnosno 929.470 KM. Iako je firma ugašena, dug nikada nije uplaćen.

Izvor: Poreska uprava Republike Srpske

Ćosić: Poslaću Vam sve podatke

Naši novinari kontaktirali su gradonačelnika Istočnog Sarajeva Ljubišu Ćosića.

U kratkoj telefonskoj izjavi Ćosić je za Spin info potvrdio da je Nešić jedan od njegovih savjetnika.

„Imam 4-5 savjetnika, nisam trenutno siguran za vrstu ugovora po kojem su zaposleni, molim Vas da pošaljete to na mejl pa ću Vam sve odgovoriti“, rekao je Ćosić.

Na elektronsku adresu na koju nas je uputio, u dva navrata poslali smo pitanja o tome da li je tačno da je Nešić jedan od njegovih savjetnika, uz molbu da nam precizira o kojoj vrsti angažmana je riječ.

Pitali smo i koliko ukupno savjetnika gradonačelnik ima, takođe uz molbu da pojasni ko su oni, za koje oblasti ga savjetuju, te o kakvoj vrsti angažmana se radi.

Do objave teksta obećane odgovore nismo dobili. U slučaju da informacije zaprimimo naknadno, svi detalji će biti objavljeni.

Nešićev brat Predrag – političar i vlasnik druge firme

Brat Nenada Nešića, Predrag, aktuelni je poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koji za tri godine mandata nije uputio nijednu inicijativu, niti se javljao za diskusiju.

Predrag je vlasnik firme „N- Trade“ koja je u prošloj godini prihodovala dva miliona maraka.

O imovini Nenada Nešića nedavno je pisao Centar za istraživačko novinarstvo. Navode da je Nešić uložio najmanje milion maraka u kupovinu nekretnina dok je bio v.d. direktora JP „Putevi Republike Srpske“ i nakon što je dao ostavku. Sumnjiči se da je u ovom preduzeću prao novac i primao mito, ostvarivši milionsku finansijsku korist.

Institucijama je prikrio polovinu nekretnina koje ima sa suprugom u BiH, Srbiji i Crnoj Gori. Napomenimo i da su mu nedavno ukinute  mjere zabrane putovanja i javljanja državnom organu nakon što je založio nekretninu vrijednu 1.370.000 KM.

Nastavi čitati

Aktuelno