Connect with us

Politika

JOŠ JEDNA “ŠARENA LAŽA” VLADE SRPSKE! O socijalnoj karti nema ni govora

Dok u Republici Srpskoj divljaju cijene osnovnih namirnica i neprestano se povećava broj siromašnih kojima je neophodna socijalna pomoć, vlast godinama ne uspjeva da izradi socijalnu kartu – centralni registar koji bi objedinio podatke: kome i u kojoj mjeri treba pomoći. Nizala su se obećanja zvaničnika, ali socijalne karte i dalje nema ni na vidiku.
Godine obećanja i postavljanja rokova koji su na kraju probijeni, jer socijalna karta Republike Srpske još nije formirana. Izradu dokumenta koji će omogućiti pravedniju raspodjelu socijalnih davanja premijer Radovan Višković je najavio u decembru 2022. godine prilikom predstavljanja ekspozea.

“Prva grupa imaće zadatak da do prve polovine 2023. godine izradi socijalnu kartu Republike Srpske”, rekao je Višković.

Jun 2023. godine je prošao, a socijalna karta nije objavljena, pa je Višković krajem prošle godine ponovo najavio da će ista uskoro biti gotova.

“Sad idemo u drugu fazu i sigurno da ćemo vrlo brzo riješiti i to pitanje i kartu u punom kapacitetu imati”, poručio je predjednik Vlade.

Ni od ovog obećanja na kraju ništa. Nakon nekoliko mjeseci iz Vlade stiže priznanje da socijalna karta nije napravljena.

“Trenutno ne postoji socijalna karta izrađena znam da Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite aktivno radi na tome to je nešto što nas čeka u budućnosti”, rekao je nedavno ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić.

Posao izrade socijalne karte ko god je uzimao na sebe, uskoro ga je prebacivao na nekog drugog. Prvo je na čelu radne grupe bio ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić, međutim taj posao je kasnije prebačen u Ministarstvo za naučno-tehnološki razvoj, a odatle u agenciju za informaciono-komunikacione tehnologije. Bavljenje tako važnim dokumentom na ovakav način, za opoziciju je krajnje neozbiljno.

“Šta je razlog što se to dešava ja mogu samo da nagađam. Kao poslanik sam nekoliko puta pitala i javno i pismeno kada će doći i stalno je u pitanju neka radna grupa sastaju se ministarstva sastaju se ljudi međutim nemamo konkretan datum kada će doći do izrade socijalne karte”, kaže poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Mirna Savić-Banjac.

Profesor socijalne politike Ljubo Lepir je prije desetak godina vodio proces kada je prvi put trebalo da bude izrađena socijalna karta. Tada je, kaže, sve bilo privedeno kraju, međutim nadležni su odustali i sada se ide ispočetka.

“2013, i 2014. godine je urađeno sve da se uvede jedan takav mehanizam nažalost odustalo se, sada se ponovo to pokreće, ali bojim se da je previše olako shvaćeno to. Kašnjenje u izradi socijalne karte je potpuno očekivano jer znamo da se tome činimi se nije temeljno pristupilo kao što sam proces izrade zahtjeva”, kaže Lepir.

Tako sada imamo nelogičnu situaciju u kojoj mnogi kojima pomoć zaista treba istu ne dobijaju iz republičkog ili budžeta opština i gradova, dok postoje i slučajevi da pomoć uzimaju oni kojima ista nije potrebna. U pitanju je kompleksan posao, objašnjava profesor Lepir, koji zahtjeva mnogo više od pravljenja baze podataka.

“To podrazumijeva pored jedinstvene baze podataka tj. softverskog rješenja donošenje čitavog niza zakonskih akata koji uređuju tu oblast. Nije samo dovoljno razmjenjivati podatke nego treba znati šta se time dobija – šta dobija sistem, a što je najbitnije šta dobijaju sami građani”, smatra Lepir.

Ovo otvara pitanje: Da li nadležni svjesno zaobilaze ovu temu iz straha da će socijalna karta jasno pokazati u kakvom društvu živimo odnosno šta su rezultati rada naših političara.

“Mi se nekako bavimo visokom politkom, a neće da se bave konkretnim rješavanjima problema ljudi na terenu i mislim da bi ona ako se ikad izradi a mislim da neće, pokazala jednu katastrofalnu situaciju u Bosni i Hercegovini. Pored demografskih problema vidjeli bi koliko je ljudi u stanju socijalne potrebe”, smatra sociolog Vladimir Vasić.

Za razliku od Republike Srpske, u Republici Srbiji socijalna karta je izrađena i u primjeni je još od 2022. godine. Kako je za BN rečeno u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije, ona sadrži sve socijalno-ekonomske podatke građana koji koriste ili su koristiili prava iz oblasti socijalne zaštite, zaštite djece i porodice, te boračko-invalidske zaštite. U Repulici Srpskoj se na ovakav registar još čeka, a kad bude konačno objavljen kako će izgledati njegova primjena na terenu – bolje i ne pretpostavljati.

(BN)

Related Topics:

Politika

POSLJEDNJE PRIPREME U TOKU! Sve će biti odrađeno na vrijeme za prijevremene izbore u Srpskoj

Širom Republike Srpske u toku su posljednje pripreme za prijevremene izbore, te sve ide predviđenom dinamikom, potvrđuju iz gradskih izbornih komisija.

Ima još obaveza
Dubravko Malinić, predsjednik Gradske izborne komisije (GIK) Banjaluka, kaže da je odrađeno sve što je do sada trebalo da bude realizovano.

– Biće sve spremno. Ima još obaveza, koje će biti odrađene na vrijeme. U toku su posljednje pripreme, imamo dovoljno kadra. Građani će moći da glasaju na 254 redovna biračka mjesta, a tu je i 25 mobilnih timova – rekao je Malinić.

Siniša Terzić, predsjednik Gradske izborne komisije (GIK) Trebinje, rekao nam je da sve ide u skladu sa planom.

– Završili smo obuke biračkih odbora, sve ide bez problema i nadam se da će tako biti do dana izbora. Građani Trebinja moći da glasaju na 48 redovnih biračkih mjesta, a formirali smo i pet mobilnih timova. Pravo glasa ima 32.115 birača – rekao je Terzić.

Bez poteškoća
Dijana Savić Božić, predsjednica GIK Bijeljina, kaže da zasad nemaju poteškoća na terenu.

– Malo je problem pošto mi moramo da obezbijedimo 700 ljudi za rezervu, ali borimo se, ide dobro – rekla je Savić Božićeva.

Prema njenim riječima, za izbore će 23. novembra biti otvorena 183 biračka mjesta, a radiće i sedam mobilnih timova putem kojih glasa 246 lica. Pravo glasa u Bijeljini ima 111.679 građana.

Pravo glasa u Prijedoru ima 85.504 birača koji će glasati na 129 redovnih biračkih mjesta, a tu su i dva mobilna tima.

– Što se tiče same pripreme, mi smo uglavnom imenovali sve članove biračkih odbora. Izvršili smo provjeru svih biračkih mjesta. Imenovali smo posmatrače, kojih ovaj put baš i nema puno, ali u svakom slučaju, i ta aktivnost je završena – rekao je za “Nezavisne novine” Željko Škondrić, predsjednik Gradske izborne komisije Prijedor.

Izborna kampanja u Republici Srpskoj za prijevremene predsjedničke izbore, koji će biti održani 23. novembra, počela je u subotu, 8. novembra, i trajaće do 22. novembra do sedam časova, kada počinje izborna tišina.

Kandidati
Kandidati za predsjednika Republike Srpske su Siniša Karan iz SNSD-a, Branko Blanuša iz SDS-a, Dragan Đokanović iz Saveza za novu politiku, Nikola Lazarević iz Ekološke partije Srpske, te Igor Gašević i Slavko Dragičević koji su nezavisni kandidati.

Prethodno je Centralna izborna komisija (CIK) BiH oduzela mandat predsjednika Republike Srpske Miloradu Dodiku, pošto je pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od godinu dana i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije, zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita.

U centralni birački spisak za prijevremene predsjedničke izbore, koji je potvrdio CIK, upisana su 1.264.364 birača sa pravom glasa, pišu Nezavisne.

Nastavi čitati

Politika

“Petrović se malo umorio na ovom poslu!” Minić tvrdi da neće biti poskupljenja struje DO KRAJA GODINE – IDUĆU NE SPOMINJE!

Premijer Republike Srpske Savo Minić izjavio je da do kraja ove godine neće biti poskupljenja struje u Srpskoj.

“Nisam bio informisan o zahjtevu generalnog direktora `Elektroprivrede Republike Srpske` Luke Petrovića o poskupljenju struje koji je upućen regulatoru. Petrović se malo umorio na ovom poslu i radi na neki način stereotipno”, rekao je Minić novinarima u Banjaluci, prenosi SRNA.

On je istakao da nije sporno uputiti zahtjev za poskupljenje struje, ali da za tako nešto mora postojati saglasnost Vlade i razgovar sa socijalnim partnerima.

“Bićemo i dalje najpovoljniji kada je riječ o cijeni struje, a ako bude moralo doći do poskupljenja, ne smije biti ugrožena privreda, niti građani koji su socijalno ugroženi”, dodao je Minić.

Nastavi čitati

Politika

GOVOR MRŽNJE SKUPO KOŠTA! SNSD kažnjen 30.000 KM zbog Dodika, ovo je posljednje upozorenje!

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) kaznila je danas, 18. novembra, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa 30.000 KM zbog govora koji je Milorad Dodik, predsjednik ove stranke imao na predizbornom skupu u Istočnom Sarajevu, održanom 10. novembra, a na kojem je vrijeđao pripadnike bošnjačkog naroda po nacionalnoj osnovi.

Ovaj postupak je pokrenut po službenoj dužnosti.

“Ovdje se radi o kršenju odredbi člana 7.3 stav 1, tačka 7, Izbornog zakona BiH od strane SNSD. CIK BiH je na osnovu saznanja o govoru Milorada Dodika, predsjednika SNSD, održanom 10. novembra 2025, provela postupak i donijela prijedlog da CIK donese odluku kojom se SNSD proglašava odgovornom što je Milorad Dodik, pristalica i predsjednik SNSD, koristio govor mržnje pa mu se s tim u vezi izriče novčana kazna u iznosu od 30.000 KM”, rečeno je na sjednici CIK BiH.

Arnautović tražio da se SNSD oduzme ovjera kandidature
Suad Arnautović, član CIK BiH, poručio je da se radi o skandaloznim izjavama Milorada Dodika, koje je strogo zabranjeno Izbornim zakonom BiH.

“Govor je koji izaziva ili potiče mržnju, dikstiminaciju ili nasilje protiv jedne etničke grupe. Ovaj govor sije strah i mržnju i sije netrpeljivost prema muslimanima”, rekao je, između ostalog, Arnautović.

On je zatražio i da se CIK BiH izjasni o poništenju ovjere kandidature SNSD na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, ali to nije usvojeno.

Željko Bakalar, član CIK BiH, smatra da je kazna pravedna.

Kalaba: Posljednje upozorenje SNSD
Jovan Kalaba, predsjednik Centralne izborne komisije BiH, istakao je da on takođe nije bio za prijedlog da se SNSD oduzme ovjera za učešće na izborima za predsjednika Republike Srpske, jer bi na taj način bio kažnjen kandidat SNSD, Siniša Karan, a koji nije učestvovao u spornoj tribini u Istočnoj Sarajevu.

“On nije učetvovao u govoru mržnje. Ova kazna od 30.000 KM je najadekvatnija, pogađa političku stranku”, naveo je Kalaba.

Poručio je da je ovo posljednje upozorenje za SNSD.

“Ovo je posljednji slučaj koji možemo tolerisati prije poništavanja političkog subjekta za ove izbore”, kazao je Kalaba.

Hadžiabdićeva: CIK dobro procijenio kaznu
Irena Hadžiabdić, član CIK BiH takođe smatra da se radi o elementima govora mržnje.

“Ovo je bio manipulativan govor, očito zbog ličnih frustracija i okolnosti koje su prethodile raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske. Nisam za poništenje ovjere, jer za takvu vrstu sankcije moraju biti ispunjeni svi elementi govora mržnje, koji trebaju uključivati ne samo netrpeljivost i diskriminaciju, već pozivanje na linč, izazivanje straha koje može dovesti do nasilja. Zato govorim ovu vrstu manipulacije i nisu svi elementi ispunjeni da se takva mjera sprovede”, navela je Hadžiabićeva.

Dodala je da je kazna od 30.000 KM sasvim dovoljna u ovom slučaju.

Vanja Bjelica Prutina, član CIK BiH, sugerisala je da, iako je postupak pokrenut po službenoj dužnosti, treba navesti i sve inicijative i prigovore koji su po ovom pitanju takođe podneseni.

“Saglasna sam da ovo prelazi sve moguće okvire političke komunikacije u BiH. Ispunjeni su uslovi propisani IZ koji definišu govor mržnje. Mislim da je kazna adekvatno odmjerena jer je ovo prva sankcija za govor mržnje u ovom izbornom ciklusu”, naglasila je ona.

Rogić: Bila četiri prijedloga za kaznu SNSD-u
Vlado Rogić, član CIK BiH, dodao je da se ovdje radi o evidentnom primjeru koji treba da se kazni.

Otkrio je da su postojala četiri prijedloga o tome kako SNSD treba da se kazni, te da je lično on bio da se kazna od 30.000 KM smanji.

CIK odbio prigovor SDS-a
Takođe, CIK BiH je odbila je prigovor SDS-a na to što se Milorad Dodik, predsjednik SNSD pojavljuje u predizbornom spotu Siniše Karana, kandidata za predsjednika Republike Srpske.

Iz SDS su smatrali da se Dodik na spotu predstavlja lažno kao kandidat za predsjednika Republike Srpske, ali iz CIK je poručeno da nisu utvrdili kršenje odredbi Izbornog zakona BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno