Connect with us

Politika

JOŠ JEDNA “ŠARENA LAŽA” VLADE SRPSKE! O socijalnoj karti nema ni govora

Dok u Republici Srpskoj divljaju cijene osnovnih namirnica i neprestano se povećava broj siromašnih kojima je neophodna socijalna pomoć, vlast godinama ne uspjeva da izradi socijalnu kartu – centralni registar koji bi objedinio podatke: kome i u kojoj mjeri treba pomoći. Nizala su se obećanja zvaničnika, ali socijalne karte i dalje nema ni na vidiku.
Godine obećanja i postavljanja rokova koji su na kraju probijeni, jer socijalna karta Republike Srpske još nije formirana. Izradu dokumenta koji će omogućiti pravedniju raspodjelu socijalnih davanja premijer Radovan Višković je najavio u decembru 2022. godine prilikom predstavljanja ekspozea.

“Prva grupa imaće zadatak da do prve polovine 2023. godine izradi socijalnu kartu Republike Srpske”, rekao je Višković.

Jun 2023. godine je prošao, a socijalna karta nije objavljena, pa je Višković krajem prošle godine ponovo najavio da će ista uskoro biti gotova.

“Sad idemo u drugu fazu i sigurno da ćemo vrlo brzo riješiti i to pitanje i kartu u punom kapacitetu imati”, poručio je predjednik Vlade.

Ni od ovog obećanja na kraju ništa. Nakon nekoliko mjeseci iz Vlade stiže priznanje da socijalna karta nije napravljena.

“Trenutno ne postoji socijalna karta izrađena znam da Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite aktivno radi na tome to je nešto što nas čeka u budućnosti”, rekao je nedavno ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić.

Posao izrade socijalne karte ko god je uzimao na sebe, uskoro ga je prebacivao na nekog drugog. Prvo je na čelu radne grupe bio ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić, međutim taj posao je kasnije prebačen u Ministarstvo za naučno-tehnološki razvoj, a odatle u agenciju za informaciono-komunikacione tehnologije. Bavljenje tako važnim dokumentom na ovakav način, za opoziciju je krajnje neozbiljno.

“Šta je razlog što se to dešava ja mogu samo da nagađam. Kao poslanik sam nekoliko puta pitala i javno i pismeno kada će doći i stalno je u pitanju neka radna grupa sastaju se ministarstva sastaju se ljudi međutim nemamo konkretan datum kada će doći do izrade socijalne karte”, kaže poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Mirna Savić-Banjac.

Profesor socijalne politike Ljubo Lepir je prije desetak godina vodio proces kada je prvi put trebalo da bude izrađena socijalna karta. Tada je, kaže, sve bilo privedeno kraju, međutim nadležni su odustali i sada se ide ispočetka.

“2013, i 2014. godine je urađeno sve da se uvede jedan takav mehanizam nažalost odustalo se, sada se ponovo to pokreće, ali bojim se da je previše olako shvaćeno to. Kašnjenje u izradi socijalne karte je potpuno očekivano jer znamo da se tome činimi se nije temeljno pristupilo kao što sam proces izrade zahtjeva”, kaže Lepir.

Tako sada imamo nelogičnu situaciju u kojoj mnogi kojima pomoć zaista treba istu ne dobijaju iz republičkog ili budžeta opština i gradova, dok postoje i slučajevi da pomoć uzimaju oni kojima ista nije potrebna. U pitanju je kompleksan posao, objašnjava profesor Lepir, koji zahtjeva mnogo više od pravljenja baze podataka.

“To podrazumijeva pored jedinstvene baze podataka tj. softverskog rješenja donošenje čitavog niza zakonskih akata koji uređuju tu oblast. Nije samo dovoljno razmjenjivati podatke nego treba znati šta se time dobija – šta dobija sistem, a što je najbitnije šta dobijaju sami građani”, smatra Lepir.

Ovo otvara pitanje: Da li nadležni svjesno zaobilaze ovu temu iz straha da će socijalna karta jasno pokazati u kakvom društvu živimo odnosno šta su rezultati rada naših političara.

“Mi se nekako bavimo visokom politkom, a neće da se bave konkretnim rješavanjima problema ljudi na terenu i mislim da bi ona ako se ikad izradi a mislim da neće, pokazala jednu katastrofalnu situaciju u Bosni i Hercegovini. Pored demografskih problema vidjeli bi koliko je ljudi u stanju socijalne potrebe”, smatra sociolog Vladimir Vasić.

Za razliku od Republike Srpske, u Republici Srbiji socijalna karta je izrađena i u primjeni je još od 2022. godine. Kako je za BN rečeno u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije, ona sadrži sve socijalno-ekonomske podatke građana koji koriste ili su koristiili prava iz oblasti socijalne zaštite, zaštite djece i porodice, te boračko-invalidske zaštite. U Repulici Srpskoj se na ovakav registar još čeka, a kad bude konačno objavljen kako će izgledati njegova primjena na terenu – bolje i ne pretpostavljati.

(BN)

Politika

PROTESTI U PODNOVLJU: Građani ustali protiv privatizacije Crkvenog brda i mogućeg ugrožavanja vodovoda

Danas su u Podnovlju kod Doboja održani protesti koji su okupili veliki broj građana, nezadovoljnih namjerom aktuelne lokalne vlasti da privatizuje dio gradskog zemljišta poznatog kao Crkveno brdo. Prema tvrdnjama mještana, riječ je o prostoru od izuzetne vrijednosti, idealnom za građevinsko zemljište, zbog čega strahuju da će biti ustupljen privatnim investitorima na štetu javnog interesa.

Dodatnu zabrinutost stvara činjenica da se u podnožju Crkvenog brda nalaze dva ključna vodozahvata za ovo područje, koja bi, kako ističu, mogla biti okružena solarnim panelima ukoliko planovi lokalne vlasti budu realizovani. Građani upozoravaju da bi to moglo ugroziti vodosnabdijevanje i predstavljati prijetnju po životnu sredinu.

Podršku protestima dao je i povjerenik Pokreta Sigurna Srpska iz Doboja, Aleksandar Simić, poručivši da je krajnje vrijeme da se stane u kraj zloupotrebama.

„Dosta je! Dosta je otimanja i uzurpiranja javnih resursa, dosta je ugrožavanja osnovnih sloboda, dosta je prijetnji, ucjena i laži“, poručio je Simić, ističući da se građani moraju zapitati u čijem interesu se donose odluke koje direktno utiču na njihovu imovinu, zdravlje i bezbjednost.

Simić je istakao da su protesti u Podnovlju tek početak borbe za očuvanje javnih dobara.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ: Snijeg je izgovor, STRUJA JE PROBLEM!

Desetak centimetara snijega bilo je dovoljno da raskrinka nesposobnost razmaženih političkih funkcionera. Nespobni ste čak i da spinujete, i jadno je gledati te loše pokušaje, izjavio je generalni sekretar PSS, Nebojša Drinić.

„Umjesto što izmišljate da ste ‘zatrpani snijegom’, bolje bi bilo da priznate da je pola Banjaluke bez struje i da ljudi sjede u mraku, dok se za četvrto poskupljenje struje već uveliko priprema teren“, kaže on i dodaje:

„Kao i svake godine, ‘častićete’ građane Republike Srpske novim udarom na novčanik za novogodišnje i božićne praznike. U tome ste jedino dosljedni – da svoju bahatost i svoje promašaje prebacujete na leđa naroda“, navodi Drinić.

Politička je obaveza služiti narodu, kaže on, a ne zloupotrebljavati svaki oblak i svaku pahulju za jeftine poene.

„Snijeg u novembru nije nikakva novost, ali ljudi bez struje u 21. vijeku… To je već problem“, jasan je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

NIKŠIĆ I ISAK POZIRAJU dok se pokušava razgovarati o aferi “SPENGAVANJE”

Predsjednik Vlade FBiH Nermin Nikšić i ministar unutrašnjih poslova Isak Ramo iskoristili su priliku da u federalnom Parlamentu poziraju za društvene mreže dok se u Predstavničkom domu pokušalo razgovarati o nelegalnim radnjama premijera i njegovom uplitanju u rad policijskih organa.

Dok je trajala “rasprava” o jednoj od afera u kojoj je jedan od aktera premijer, Isak je zamolio koleginicu da ga uslika sa Nikšićem, a fotografiju je kasnije iskoristio za Instagram.

Iako je sama tema “rasprave” na početku sjednice, koja nije održana jer dnevni red nije usvojen, zahtijevala ozbiljenost, aktere priče nije puno potresla.

Јedan od komentara snimka objavljenog na društvenim mrežama to je opisao riječima “lagani su”.

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH nije održana, jer nije bilo dovoljno glasova za predloženi dnevni red kojim je traženo da se razmotri opravdanost sumnji o nelegalnim radnjama premijera Nikšića i njegovom uplitanju u rad entitetskih policijskih organa.

Hitnu sjednicu je tražila opozicija, odnosno klubovi poslanika SDA, DF-a i SBiH nakon što su u javnost dospjele SMS poruke pronađene u telefonu vršioca dužnosti direktora Federalne uprave policije Vahidina Munjića koje prema njihovim tvrdnjama, ukazuju na miješanje Nikšića i njegovih saradnika u istrage i kadrovska imenovanja unutar policijskih i javnih institucija.

Nastavi čitati

Aktuelno