Connect with us

Društvo

NEVJEROVATNO! Kifla teža 40 grama skuplja od 2 kilograma pšenice?!

Inflacija u Republici Srpskoj posljednjih godina uzela je ogroman danak na budžetima radničkih porodica. Prema podacima, kumulativno posmatrano, cijene prehrambenih proizvoda u posljednje četiri godine skočile su nevjerovatnih 47,65%. Samo u segmentu stanovanja i komunalija rast je iznosio 23,99%, a prevoza 23,34%, dok ukupna inflacija dostiže 27,55%.

Ogromne razlike između nabavnih i prodajnih cijena osnovnih prehrambenih proizvoda pokazuju da se u Republici Srpskoj ostvaruju enormni profiti na račun građana, upozorava Božana Ristić iz Saveza sindikata Republike Srpske.

„Ako uzmemo da pekare kilogram pšeničnog brašna nabavljaju po cijeni od 65 do 78 feninga, od tog kilograma mogu proizvesti dvije bijele vekne hljeba i tri do četiri kifle. Kada radnik dođe u prodavnicu, te proizvode plati oko šest maraka. To znači da su skuplji više od osam puta u odnosu na ulaznu cijenu brašna“, rekla je Ristić.

Prema njenim riječima, spirala cijena najviše pogađa upravo i one koji najmanje zarađuju, poljoprivrednike. Ristić kaže da je današnja situacija apsurdna – proizvođač pšenice, nakon svog rada i troškova, na kraju može kupiti samo kiflu.

„Taj isti proizvođač mora prodati dva kilograma pšenice da bi mogao kupiti jednu kiflu. To najbolje pokazuje poremećene odnose cijena i činjenicu da se na kraju lanca ostvaruju ogromni profiti“, istakla je.

Navela je i da slična situacija vlada i sa drugim osnovnim proizvodima, poput kupusa, čija cijena dodatno pogađa domaćinstva koja sada pripremaju zimnicu. „Mnoge porodice pokušavaju spremiti zimnicu da lakše prebrode godinu i manjak prihoda, ali ni to više nije jednostavno jer je i kupus postao luksuz“, upozorila je Ristić.

Problem se ne ogleda samo u prehrani. Drva za grijanje poskupjela su 43,61%, sredstva za higijenu domaćinstva 67,51%, a pribor za školu u samo godinu dana čak 121,54%. Eurodizel je u istom periodu porastao „samo“ 12,38%, što jasno pokazuje da inflacija ne pogađa ravnomjerno sve sektore.

(Buka)

Related Topics:

Društvo

UPALJEN ALARM ZA REPUBLIKU SRPSKU! Vrelina i sparina okovale zemlju, a najgore nas čeka tek od OVOG DANA!

Toplotni talas. Lokacija: Cijela Republika Srpska. Vrijeme: Do 26. juna. To je, ukratko, prognoza za naredne dane.

Udanima pred nama klima će biti najbolji drug. Po prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda, očekuje se vrlo toplo vrijeme.

To znači temperature i do 37 stepeni. I sparno vrijeme. –Od ponedeljka do srijede vrlo toplo i sparno. Na istoku i jugu nestabilno uz povremene lokalne pljuskove sa grmljavinom. U utorak i srijedu temperature od 28 do 33 stepena, na jugu toplije, do 37 – podaci su Republičkog hidrometeorološkog zavoda. A od četvrtak sve toplije.

U svakom slučaju, izbjegavajte boravak na direktnom suncu u periodu od 11 do 17 časova. Unosite velike količine tečnosti i izbjegavajte tešku hranu, piše Srpskainfo.

Hronični bolesnici i meteoropate trebaju strogo pratiti svoje zdravstveno stanje i terapiju. Srećno svima.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nastavlja se vreli talas, ali moguće nepogode

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će biti pretežno sunčano i veoma toplo, dok se od sredine dana na istoku i jugu očekuje promjenljiva oblačnost, povremeno uz slabu kišu ili lokalne pljuskove.

Tokom poslijepodneva kratkotrajni pljuskovi mogući su ponegdje i na jugozapadu, dok će u većini krajeva ostati suvo.

Duvaće slab do umjeren sjeverni vjetar, u Hercegovini umjerena do jaka bura, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Jutarnja temperatura iznosiće od 16 do 23, a maksimalna dnevna od 28 do 33, na jugu do 37 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

ZABRINJAVAJUĆI PODACI: Zbog mentalnih poremećaja liječeno i dijete od dvije godine

Tokom prošle godine u Republici Srpskoj zbog poremećaja mentalnog zdravlja hospitalizovana su 332 maloljetnika, a najmlađi pacijent imao je samo dvije godine, pokazuju podaci Instituta za javno zdravstvo RS.

Više od 300 hospitalizovanih maloljetnika
Od ukupnog broja hospitalizovanih, 108 djece bilo je uzrasta do šest godina, dok su 224 pacijenta bila starosti od sedam do 18 godina.

“Najmlađe dijete koje je tokom prošle godine bolnički liječeno zbog poremećaja mentalnog zdravlja imalo je svega dvije godine”, navode iz Instituta.

Kada je riječ o vanbolničkom liječenju u javnim zdravstvenim ustanovama, tokom prošle godine registrovana su 1.353 slučaja poremećaja mentalnog zdravlja kod djece predškolskog uzrasta, odnosno od rođenja do šeste godine života, te 1.891 slučaj kod djece i mladih školskog uzrasta od sedam do 19 godina.

Istovremeno, u privatnim zdravstvenim ustanovama evidentirano je 375 slučajeva poremećaja mentalnog zdravlja kod djece predškolskog uzrasta i 197 slučajeva kod djece i mladih školskog uzrasta.

Najčešće dijagnoze kod djece i mladih
“Među najčešćim dijagnozama zbog kojih su djeca i mladi tokom 2025. godine hospitalizovani nalaze se mješoviti poremećaji ponašanja i emocija (F92), reakcije na teški stres i poremećaji prilagođavanja (F43), kao i laka i umjerena intelektualna ometenost (F70 i F71)”, navode oni.

Naime, u javnim zdravstvenim ustanovama kod djece predškolskog uzrasta najviše su registrovani drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, kojih je bilo 1.315, dok je evidentirano i 36 slučajeva intelektualne ometenosti.

Kod djece školskog uzrasta najzastupljeniji su takođe bili drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja sa 910 slučajeva, zatim neurotski, stresogeni i somatoformni poremećaji sa 543 slučaja, te intelektualna ometenost sa 268 slučajeva.

Slični trendovi zabilježeni su i u privatnom zdravstvenom sektoru. Kod djece do šest godina registrovano je 279 slučajeva drugih duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja, 43 neurotska, stresogena i somatoformna poremećaja, te 27 slučajeva intelektualne ometenosti.

Među djecom i mladima uzrasta od sedam do 19 godina u privatnim zdravstvenim ustanovama najčešće su evidentirani drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, ukupno 78 slučajeva, te neurotski, stresogeni i somatoformni poremećaji, kojih je bilo 49.

Stručnjaci upozoravaju na značaj pravovremene pomoći
Prema riječima psihologa Aleksandra Milića, podatak o rastu broja djece i maloljetnika koji se liječe zbog mentalnih poremećaja jeste zabrinjavajući, ali istovremeno ukazuje na potrebu za pravovremenim prepoznavanjem problema i adekvatnim tretmanom.

“Takva stanja nastaju usljed više faktora. Najčešće se radi o urođenim poremećajima ili smetnjama u razvoju koje zahtijevaju intenzivan psihijatrijski, psihološki i pedagoški rad. Pored genetskih faktora, značajnu ulogu imaju i faktori sredine, na koje možemo pozitivno uticati”, rekao je Milić za “Nezavisne novine”

On ističe da je veoma važno da se nakon postavljanja dijagnoze djetetu prilagode metode rada, kako u porodici, tako i u obrazovnom sistemu.

“Više zabrinjava situacija kada se ne primjenjuju adekvatne mjere podrške. Takva djeca često imaju poteškoće da se aktivno uključe u svakodnevne aktivnosti, mogu biti demotivisana ili nedovoljno osposobljena za određene obaveze, zbog čega zahtijevaju intenzivniji i individualizovan pristup”, naveo je Milić.

Najteži slučajevi završavaju na bolničkom liječenju
Prema njegovim riječima, iako broj oboljelih zabrinjava, dio problema može biti ublažen ukoliko se poteškoće na vrijeme prepoznaju i ako se djeci pruži odgovarajuća stručna pomoć.

Komentarišući podatke da su prošle godine 332 maloljetne osobe bile hospitalizovane, od čega 108 djece do šest godina i 224 uzrasta do 18 godina, Milić kaže da se u bolničkim uslovima uglavnom liječe najteži slučajevi.

“Riječ je o djeci i mladima koji često odbijaju pomoć koja bi mogla da se pruža kroz porodični ili ambulantni tretman. Teži slučajevi uglavnom ne prihvataju terapiju niti smatraju da im je potrebna pomoć, zbog čega je nekada neophodna hospitalizacija. Kod starijih maloljetnika ponekad je potrebna i asistencija policije kako bi bili upućeni na liječenje”, rekao je on.

Govoreći o najčešćim dijagnozama, Milić navodi da su među vodećima mješoviti poremećaji ponašanja i emocija, kao i reakcije na teški stres.

“Kod djece sa razvojnim poteškoćama moguće je mnogo uraditi kroz jačanje njihovih kapaciteta i osposobljavanje za svakodnevni život. Kada je riječ o poremećajima koji nastaju kao posljedica stresa i trauma, potrebna je dugotrajnija i intenzivnija psihoterapijska podrška. Boravak na psihijatriji, koji najčešće traje 15 do 21 dan, nije dovoljan sam po sebi, već se liječenje mora nastaviti kroz rad sa porodicom i stručnjacima nakon otpusta iz bolnice”, zaključio je Milić.

Nastavi čitati

Aktuelno