Connect with us

Svijet

Kako bi izgledao Putinov nuklearni napad na Ukrajinu i šta bi bio odgovor Zapada

Prijetnja ruskog predsjednika Vladimira Putina da će upotrijebiti nuklearno oružje u Ukrajini ukoliko ruski “teritorijalni integritet” bude ugrožen izazvala je duboke rasprave na Zapadu o tome kako bi taj napad izgledao i kako bi izgledao odgovor zapadnih sila.

“Oni koji nas pokušavaju ucijeniti nuklearnim oružjem trebaju znati da se vjetar može okrenuti i u njihovom smjeru”, rekao je Putin i dodao: “Ovo nije blef”.

Međutim, analitičari nisu sigurni da je ruski predsjednik voljan biti prvi koji će upotrijebiti nuklearno oružje nakon 1945. godine

Analitičari smatraju da bi Moskva vjerovatno aktivirala jednu ili više “taktičkih” nuklearnih bombi. Riječ je o malom oružju, u rasponu od 0,3 kilotona do 100 kilotona eksplozivne snage, u usporedbi s 1,2 megatona najveće američke bojeve glave ili bombe od 58 megatona koju je Rusija testirala 1961. godine.

Taktičke bombe su dizajnirane da imaju ograničen uticaj na bojnom polju, u poređenju sa strateškim nuklearnim oružjem koje je dizajnirano za borbu i pobjedu u “svjetskim” ratovima. Ali pojmovi “malog” ili “ograničeng” udara su relativni: atomska bomba koju su SAD bacile na Hirošimu 1945. godine imala je razorni učinak od “samo” 15 kilotona. Analitičari kažu da bi ruski cilj korištenjem taktičke nuklearne bombe u Ukrajini bio zastrašiti ukrajinske vlasti da se predaju ili pokore, te podijeliti zapadne saveznike, prenosi AFP.

Mark Cancian, vojni stručnjak iz Međunarodnog sigurnosnog programa CSIS-a u Washingtonu, poručio je da Rusija vjerovatno neće koristiti nuklearno oružje na prvim linijama fronta. Cancian je istakao kako bi zauzimanje 232 kilometra teritorija zahtijevalo 20 malih nuklearnih bombi, mali dobitak za ogroman rizik koji donosi korištenje nuklearnog oružja.

Moskva bi umjesto toga mogla poslati snažnu poruku i izbjeći značajne žrtve detonacijom nuklearne bombe iznad vode ili visoko iznad Ukrajine kako bi proizvela elektromagnetski puls koji bi onesposobio elektroničku opremu.

No Putin bi se mogao odlučiti za veće razaranje i smrt: napad na ukrajinsku vojnu bazu ili napad na urbano središte poput Kijeva, uzrokovanje ogromnih žrtava i moguće ubijanje političkog vodstva zemlje. Takvi bi scenariji “vjerovatno bili osmišljeni da razdvoje NATO savez i unište jedinstvo zapada”, napisao je Jon Wolfsthal, bivši stručnjak za nuklearnu politiku Bijele kuće.

Na Zapadu ne postoji konsenzus kako bi se odgovorilo na takve napade.

Sjedinjene Države i NATO ne žele pokazati slabost pred implicitnom nuklearnom prijetnjom. Ali oni također žele izbjeći mogućnost da rat u Ukrajini, koja nije članica NATO-a, eskalira u mnogo širi, razorni globalni nuklearni rat. Stručnjaci kažu da Zapad ne bi imao izbora nego odgovoriti, te da bi odgovor trebao doći od NATO-a, a ne samih Sjedinjenih Američkih Država.

SAD su rasporedile oko 100 komada taktičkog nuklearnog oružja u zemljama NATO-a i mogle bi odgovoriti istom mjerom protiv ruskih snaga. To bi pokazalo odlučnost i podsjetilo Moskvu na opasnost njezinih postupaka, smatra Matthew Kroenig iz Atlantskog vijeća. Međutim, upozorio je, “to bi također moglo izazvati rusku nuklearnu odmazdu, povećavajući rizik od veće nuklearne razmjene i daljnje humanitarne katastrofe.”

Mnogo učinkovitiji odgovor na eventualni ruski napad bi bila opremanje Ukrajine s više oružja za napad na Rusiju. Analitičari smatraju da bi eventualni nuklearni napad otvorio prostor za uvjeravanje zemalja koje su se do sada držale po strani, poput Kine i Indije da se aktivnije uključe u sukob u Ukrajini.

Pored toga SAD bi mogle Ukrajini ponuditi NATO avione, proturaketne baterije Patriot i THAAD te rakete dugog dometa ATACMS koje bi ukrajinske snage mogle koristiti za udare u duboku unutrašnjost Rusije.

Ostaje da vidimo da li će neminovna aneksija okupiranih teritorija u Ukrajini značiti i to da će Rusija početi smatrati to područje vlastitim teritorijem. To bi značilo da će svaki napad na ta područja značiti i napad na Rusiju, što bi moglo biti “izgovor” Putinu da upotrijebi nuklearno oružje. Podsjećamo prema ruskom ustavu upotreba nuklearnog oružja je dozvoljena isključivo u slučaju napada na Rusiju.

Related Topics:

Svijet

U slučaju pljenidbe ruske imovine UGROŽEN I EVRO

Moguća konfiskacija zamrznute ruske imovine u EU mogla bi uticati na ulogu evra kao globalne rezervne valute, piše “Fajnenšel tajms”

List podsjeća da imovina denominirana u evrima čini oko 20 odsto deviznih rezervi koje drže centralne banke širom svijeta.

U tom pogledu evro je drugi po vrijednosti, odmah poslije američkog dolara, koji čini gotovo 60 odsto globalnih deviznih rezervi.

“Međutim, ako EU odluči da zaplijeni zamrznutu imovinu Rusije, centralne banke i privatni investitori počeće da sumnjaju da li se isplati kupovati evropske hartije od vrijednosti”, piše list.

Iako je Evropska centralna banka izrazila skepticizam u vezi sa šemom pljenidbe imovine, ukazujući na njene rizike, “Fajnenšel” je naveo da su pojedine zemlje EU, koje su se dugo tome protivile, promijenile svoj stav i sada podržavaju takav potez.

Nastavi čitati

Svijet

SNIMAK TRAMPA KAKO TRAPAVO PLEŠE POSTAO VIRALAN: Melanija ga samo posmatrala, nije htjela da ustane VIDEO

Američki predsjednik ustao je i zaplesao usred ceremonije žrijeba Svjetskog prvenstva, dok je publika u Kenedi centru u nevjerici gledala njegov sada već čuveni ples.

Američke disko legende Village People, omiljeni bend Donalda Trampa, nastupile su na kraju ceremonije žrijeba grupa za Svjetsko prvenstvo, koje je održano u petak u Kenedi centru u Vašingtonu.

Zvijezda sinoćnjeg događaja svakako je bio američki lider, kome je šef FIFA, Đani Infantino, prije žrijeba kontroverzno uručio nagradu za mir, a na kraju je zaplesao uz bezvremenski hit YMCA.

To je omiljena pjesma Donalda Trampa, koja se često pušta na njegovim političkim skupovima. Ovo nije prvi put da Tramp pleše na javnom događaju. Vidjeli smo Trampove plesne pokrete i ranije, ali ovog puta je bio u društvu visokih zvaničnika iz Meksika i Kanade, predsjednice Klaudije Šejnbaum i premijera Marka Karnija. Prva dama Amerike Melanija Tramp, koja je sedela pored supruga u svečanoj loži, nije mu se pridružila u plesu, prenosi Mondo.rs.

Nastavi čitati

Svijet

MASAKR U VRTIĆU: Dronom pogodili zgradu, poginulo najmanje 33 djece

Sudanske paravojne Snage za brzu podršku (RSF) dronom su napale vrtić u gradu Kalugi u centralnom dijelu Sudana, i tom prilikom je stradalo 50 osoba, među kojima je bilo 33 djece, saopštila je ljekarska grupa.

U saopštenju se navodi da su bolničari koji su došli na lice mjesta da pomognu povrijeđenima bili meta “drugog neočekivanog napada”, prenosi AP.

Očekuje se da će broj žrtava biti veći, ali su prekidi komunikacije u tom području otežali izvještavanje o žrtvama.

“Ubijanje djece u njihovoj školi je užasno kršenje dječjih prava. Djeca nikada ne bi trebalo da plate cijenu sukoba”, rekao je predstavnik UNICEF-a za Sudan Šeldon Jet u saopštenju, prenose agencije.

Rekao je da UNICEF poziva sve strane “da odmah zaustave ove napade i omoguće bezbjedan i nesmetan pristup humanitarnoj pomoći onima kojima je očajnički potrebna”.

Stotine civila je ubijeno širom južnog i centralnog Sudana u posljednjih nekoliko nedjelja, u intenziviranim borbama između sudanske vojske i RSF u ratu koji traje više od dvije godine.

Nastavi čitati

Aktuelno