Connect with us

Svijet

Kako bi izgledao Putinov nuklearni napad na Ukrajinu i šta bi bio odgovor Zapada

Prijetnja ruskog predsjednika Vladimira Putina da će upotrijebiti nuklearno oružje u Ukrajini ukoliko ruski “teritorijalni integritet” bude ugrožen izazvala je duboke rasprave na Zapadu o tome kako bi taj napad izgledao i kako bi izgledao odgovor zapadnih sila.

“Oni koji nas pokušavaju ucijeniti nuklearnim oružjem trebaju znati da se vjetar može okrenuti i u njihovom smjeru”, rekao je Putin i dodao: “Ovo nije blef”.

Međutim, analitičari nisu sigurni da je ruski predsjednik voljan biti prvi koji će upotrijebiti nuklearno oružje nakon 1945. godine

Analitičari smatraju da bi Moskva vjerovatno aktivirala jednu ili više “taktičkih” nuklearnih bombi. Riječ je o malom oružju, u rasponu od 0,3 kilotona do 100 kilotona eksplozivne snage, u usporedbi s 1,2 megatona najveće američke bojeve glave ili bombe od 58 megatona koju je Rusija testirala 1961. godine.

Taktičke bombe su dizajnirane da imaju ograničen uticaj na bojnom polju, u poređenju sa strateškim nuklearnim oružjem koje je dizajnirano za borbu i pobjedu u “svjetskim” ratovima. Ali pojmovi “malog” ili “ograničeng” udara su relativni: atomska bomba koju su SAD bacile na Hirošimu 1945. godine imala je razorni učinak od “samo” 15 kilotona. Analitičari kažu da bi ruski cilj korištenjem taktičke nuklearne bombe u Ukrajini bio zastrašiti ukrajinske vlasti da se predaju ili pokore, te podijeliti zapadne saveznike, prenosi AFP.

Mark Cancian, vojni stručnjak iz Međunarodnog sigurnosnog programa CSIS-a u Washingtonu, poručio je da Rusija vjerovatno neće koristiti nuklearno oružje na prvim linijama fronta. Cancian je istakao kako bi zauzimanje 232 kilometra teritorija zahtijevalo 20 malih nuklearnih bombi, mali dobitak za ogroman rizik koji donosi korištenje nuklearnog oružja.

Moskva bi umjesto toga mogla poslati snažnu poruku i izbjeći značajne žrtve detonacijom nuklearne bombe iznad vode ili visoko iznad Ukrajine kako bi proizvela elektromagnetski puls koji bi onesposobio elektroničku opremu.

No Putin bi se mogao odlučiti za veće razaranje i smrt: napad na ukrajinsku vojnu bazu ili napad na urbano središte poput Kijeva, uzrokovanje ogromnih žrtava i moguće ubijanje političkog vodstva zemlje. Takvi bi scenariji “vjerovatno bili osmišljeni da razdvoje NATO savez i unište jedinstvo zapada”, napisao je Jon Wolfsthal, bivši stručnjak za nuklearnu politiku Bijele kuće.

Na Zapadu ne postoji konsenzus kako bi se odgovorilo na takve napade.

Sjedinjene Države i NATO ne žele pokazati slabost pred implicitnom nuklearnom prijetnjom. Ali oni također žele izbjeći mogućnost da rat u Ukrajini, koja nije članica NATO-a, eskalira u mnogo širi, razorni globalni nuklearni rat. Stručnjaci kažu da Zapad ne bi imao izbora nego odgovoriti, te da bi odgovor trebao doći od NATO-a, a ne samih Sjedinjenih Američkih Država.

SAD su rasporedile oko 100 komada taktičkog nuklearnog oružja u zemljama NATO-a i mogle bi odgovoriti istom mjerom protiv ruskih snaga. To bi pokazalo odlučnost i podsjetilo Moskvu na opasnost njezinih postupaka, smatra Matthew Kroenig iz Atlantskog vijeća. Međutim, upozorio je, “to bi također moglo izazvati rusku nuklearnu odmazdu, povećavajući rizik od veće nuklearne razmjene i daljnje humanitarne katastrofe.”

Mnogo učinkovitiji odgovor na eventualni ruski napad bi bila opremanje Ukrajine s više oružja za napad na Rusiju. Analitičari smatraju da bi eventualni nuklearni napad otvorio prostor za uvjeravanje zemalja koje su se do sada držale po strani, poput Kine i Indije da se aktivnije uključe u sukob u Ukrajini.

Pored toga SAD bi mogle Ukrajini ponuditi NATO avione, proturaketne baterije Patriot i THAAD te rakete dugog dometa ATACMS koje bi ukrajinske snage mogle koristiti za udare u duboku unutrašnjost Rusije.

Ostaje da vidimo da li će neminovna aneksija okupiranih teritorija u Ukrajini značiti i to da će Rusija početi smatrati to područje vlastitim teritorijem. To bi značilo da će svaki napad na ta područja značiti i napad na Rusiju, što bi moglo biti “izgovor” Putinu da upotrijebi nuklearno oružje. Podsjećamo prema ruskom ustavu upotreba nuklearnog oružja je dozvoljena isključivo u slučaju napada na Rusiju.

Related Topics:

Svijet

Zaharova ukrajinskim vojnicima “BJEŽITE MOMCI”

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova obratila se Ukrajincima na ukrajinskom jeziku i pozvala one koji su prisilno mobilisani da napuste vojsku.

U intervjuu za TASS, ona je izjavila da se mobilizacija u Ukrajini sprovodi ne radi podizanja ili jačanja odbrambenih sposobnosti, već, kako je navela, radi “izvršenja naređenja o ubijanju ukrajinskih građana”. – Već sam dala savjet onima koji se prisilno mobilišu u Ukrajini: stvarno, bježite, momci – poručila je Zaharova, prenosi Tanjug.

Prema njenim riječima, obični Ukrajinci su postali taoci tuđih interesa, igara i spletki.

Zaharova je dodala da je narod Ukrajine prevaren, rastrgan i uvučen u konfrontaciju koja apsolutno nikome nije potrebna.

Nastavi čitati

Svijet

UNICEF: Više od 400 miliona djece širom svijeta živi u siromaštvu

Više od 417 miliona djece širom svijeta živi u siromaštvu i lišeno je najmanje dvije osnovne potrebe kao što su ishrana i sanitacija, pokazao je najnoviji izvještaj UNICEF-a.

Izvještaj “Stanje djece u svetu 2025: Iskorjenjivanje siromaštva djece – naš zajednički imperativ”, objavljen je povodom Svjetskog dana djeteta i zasnovan je na podacima iz više od 130 zemalja.

Procjena višedimenzionalnog siromaštva uključuje šest kategorija: obrazovanje, zdravstvo, stanovanje, ishrana, sanitacija i voda.

Prema izvještaju, 118 miliona djece doživljava tri ili više oblika uskraćenosti, dok 17 miliona trpi četiri ili više.

Najviše stope siromaštva prisutne su u podsaharskoj Africi i Južnoj Aziji.

Iako je procenat djece pogođene jednom ili više teških uskraćenosti smanjen sa 51 odsto 2013. na 41 odsto 2023. godine, napredak se usporava zbog sukoba, klimatskih kriza, demografskih promjena i smanjenja međunarodne razvojne pomoći.

Izvještaj takođe pokazuje da više od 19 odsto djece u svijetu živi u ekstremnom siromaštvu, sa manje od tri dolara dnevno, pri čemu skoro 90 odsto ove djece živi u podsaharskoj Africi i Južnoj Aziji.

U zemljama sa visokim prihodima, oko 50 miliona djece – 23 odsto dječje populacije, živi u relativnom siromaštvu, što može da ograniči njihov svakodnevni život.

UNICEF je istakao i pozitivne primjere.

Slovenija je između 2013. i 2023. smanjila dječje siromaštvo za više od četvrtine, zahvaljujući sistemu porodičnih davanja i minimalnoj plati.

U Italiji, relativna stopa monetarnog siromaštva među djecom pala je na 23,2 odsto u 2023. godini, dok je životni standard djece poboljšan za 8,6 odsto u posljednjih pet godina, rekao je predsjednik UNICEF-a Italija, Nikola Gracijano.

U izveštaju je istaknuto da će bez hitnih globalnih i nacionalnih politika, djeca i dalje biti najranjivija grupa pogođena siromaštvom i uskraćenošću osnovnih prava.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ODOBRIO PLAN za mir između Rusije i Ukrajine

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ove nedjelje odobrio je plan od 28 tačaka za mir između Rusije i Ukrajine, koji su visoki zvaničnici administracije razvijali posljednjih nedelja u konsultaciji sa ruskim izaslanikom Kirilom Dmitrijevim i ukrajinskim zvaničnicima, rekao je visoki zvaničnik administracije za NBC.

U izradu plana bili su uključeni Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, potpredsjednik SAD Džej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio i Trampov zet, Džared Kušner.

Zvaničnik je rekao da se plan fokusira na bezbjednosne garancije za obe strane kako bi se obezbijedio trajni mir, ali nije iznio detalje, jer se još vodi određeni stepen pregovora.

Tri američka zvaničnika navela su da okvir sporazuma još nije predstavljen Ukrajincima i da se vreme finalizacije poklopilo sa posjetom američke vojne delegacije Kijevu.

Rubio je na mreži Iks rekao da postizanje trajnog mira zahtijeva ustupke obe strane i da se razvija lista potencijalnih ideja za okončanje rata.

Američka delegacija stigla je u Kijev juče ujutru kako bi razgovarala o vojnoj strategiji, tehnologiji i oživljavanju mirovnog procesa.

Američki zvaničnik opisao je posjetu kao “napor Bijele kuće da ponovo pokrene mirovne pregovore”.

Prema izvorima bliskim ukrajinskoj vladi i evropskom zvaničniku, Ukrajina nije učestvovala u oblikovanju plana, već je samo okvirno o njemu obaveštena.

Zvaničnik Bijele kuće rekao je da američki predsjednik želi da se rat okonča i da postoji šansa ukoliko se pokaže fleksibilnost.

Trampova administracija i ruski zvaničnici sastavili su novi prijedlog za okončanje rata u Ukrajini koji predviđa velike ustupke Kijeva, rekli su izvori upoznati sa naporima za Fajnenšel Tajms.

Na planu je radila grupa američkih i ruskih zvaničnika, a jedan od arhitekata je Kiril Dmitrijev, šef ruskog državnog fonda i blizak saradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Prema izvorima, plan predviđa da Ukrajina ustupi preostale dijelove Donbasa, prepolovi broj svojih oružanih snaga i odustane od ključnih kategorija naoružanja.

Takođe bi bila smanjena američka vojna pomoć, zabranjeno raspoređivanje trupa bilo koje strane na ukrajinskoj teritoriji i ukinuta isporuka zapadnog naoružanja dugog dometa.

Plan uključuje i priznanje ruskog jezika kao zvaničnog, kao i formalni status za lokalnu granu Ruske pravoslavne crkve.

Izvori su rekli da je dokument u “velikoj mjeri naklonjen Rusiji i teško prihvatljiv za Ukrajinu”.

Zvaničnici u Kijevu rekli su da plan odgovara maksimalističkim zahtjevima Kremlja, a neki su ga opisali kao pokušaj Moskve da iskoristi političku slabost Zelenskog usred korupcionaškog skandala.

Nastavi čitati

Aktuelno