Connect with us

Svijet

Kako bi izgledao Putinov nuklearni napad na Ukrajinu i šta bi bio odgovor Zapada

Prijetnja ruskog predsjednika Vladimira Putina da će upotrijebiti nuklearno oružje u Ukrajini ukoliko ruski “teritorijalni integritet” bude ugrožen izazvala je duboke rasprave na Zapadu o tome kako bi taj napad izgledao i kako bi izgledao odgovor zapadnih sila.

“Oni koji nas pokušavaju ucijeniti nuklearnim oružjem trebaju znati da se vjetar može okrenuti i u njihovom smjeru”, rekao je Putin i dodao: “Ovo nije blef”.

Međutim, analitičari nisu sigurni da je ruski predsjednik voljan biti prvi koji će upotrijebiti nuklearno oružje nakon 1945. godine

Analitičari smatraju da bi Moskva vjerovatno aktivirala jednu ili više “taktičkih” nuklearnih bombi. Riječ je o malom oružju, u rasponu od 0,3 kilotona do 100 kilotona eksplozivne snage, u usporedbi s 1,2 megatona najveće američke bojeve glave ili bombe od 58 megatona koju je Rusija testirala 1961. godine.

Taktičke bombe su dizajnirane da imaju ograničen uticaj na bojnom polju, u poređenju sa strateškim nuklearnim oružjem koje je dizajnirano za borbu i pobjedu u “svjetskim” ratovima. Ali pojmovi “malog” ili “ograničeng” udara su relativni: atomska bomba koju su SAD bacile na Hirošimu 1945. godine imala je razorni učinak od “samo” 15 kilotona. Analitičari kažu da bi ruski cilj korištenjem taktičke nuklearne bombe u Ukrajini bio zastrašiti ukrajinske vlasti da se predaju ili pokore, te podijeliti zapadne saveznike, prenosi AFP.

Mark Cancian, vojni stručnjak iz Međunarodnog sigurnosnog programa CSIS-a u Washingtonu, poručio je da Rusija vjerovatno neće koristiti nuklearno oružje na prvim linijama fronta. Cancian je istakao kako bi zauzimanje 232 kilometra teritorija zahtijevalo 20 malih nuklearnih bombi, mali dobitak za ogroman rizik koji donosi korištenje nuklearnog oružja.

Moskva bi umjesto toga mogla poslati snažnu poruku i izbjeći značajne žrtve detonacijom nuklearne bombe iznad vode ili visoko iznad Ukrajine kako bi proizvela elektromagnetski puls koji bi onesposobio elektroničku opremu.

No Putin bi se mogao odlučiti za veće razaranje i smrt: napad na ukrajinsku vojnu bazu ili napad na urbano središte poput Kijeva, uzrokovanje ogromnih žrtava i moguće ubijanje političkog vodstva zemlje. Takvi bi scenariji “vjerovatno bili osmišljeni da razdvoje NATO savez i unište jedinstvo zapada”, napisao je Jon Wolfsthal, bivši stručnjak za nuklearnu politiku Bijele kuće.

Na Zapadu ne postoji konsenzus kako bi se odgovorilo na takve napade.

Sjedinjene Države i NATO ne žele pokazati slabost pred implicitnom nuklearnom prijetnjom. Ali oni također žele izbjeći mogućnost da rat u Ukrajini, koja nije članica NATO-a, eskalira u mnogo širi, razorni globalni nuklearni rat. Stručnjaci kažu da Zapad ne bi imao izbora nego odgovoriti, te da bi odgovor trebao doći od NATO-a, a ne samih Sjedinjenih Američkih Država.

SAD su rasporedile oko 100 komada taktičkog nuklearnog oružja u zemljama NATO-a i mogle bi odgovoriti istom mjerom protiv ruskih snaga. To bi pokazalo odlučnost i podsjetilo Moskvu na opasnost njezinih postupaka, smatra Matthew Kroenig iz Atlantskog vijeća. Međutim, upozorio je, “to bi također moglo izazvati rusku nuklearnu odmazdu, povećavajući rizik od veće nuklearne razmjene i daljnje humanitarne katastrofe.”

Mnogo učinkovitiji odgovor na eventualni ruski napad bi bila opremanje Ukrajine s više oružja za napad na Rusiju. Analitičari smatraju da bi eventualni nuklearni napad otvorio prostor za uvjeravanje zemalja koje su se do sada držale po strani, poput Kine i Indije da se aktivnije uključe u sukob u Ukrajini.

Pored toga SAD bi mogle Ukrajini ponuditi NATO avione, proturaketne baterije Patriot i THAAD te rakete dugog dometa ATACMS koje bi ukrajinske snage mogle koristiti za udare u duboku unutrašnjost Rusije.

Ostaje da vidimo da li će neminovna aneksija okupiranih teritorija u Ukrajini značiti i to da će Rusija početi smatrati to područje vlastitim teritorijem. To bi značilo da će svaki napad na ta područja značiti i napad na Rusiju, što bi moglo biti “izgovor” Putinu da upotrijebi nuklearno oružje. Podsjećamo prema ruskom ustavu upotreba nuklearnog oružja je dozvoljena isključivo u slučaju napada na Rusiju.

Svijet

PRESTIHLI SU AMERIKU! Kina vodeći trgovinski partner Njemačke

Kina je ponovo pretekla SAD i postala najvažniji trgovinski partner Njemačke.

Spoljnotrgovinski promet sa Kinom je od januara do septembra, zahvaljujući velikom uvozu iz Narodne Republike, blago porastao za 0.6 odsto na 185.9 milijardi evra. Istovremeno je obim trgovine sa SAD opao za 3.9 odsto u odnosu na isti period prošle godine, na 184.7 milijardi evra, saopštio je u srijedu Savezni zavod za statistiku. Kina je već od 2016. do 2023. bila najvažniji trgovinski partner Njemačke, ali su je prošle godine Sjedinjene Države potisnule.

Od januara do septembra, njemački izvoz u Kinu je opao za više od 12 odsto, na 61.4 milijarde evra, što je veći pad nego izvoz u SAD, koji je smanjen za 7.8 odsto.

Posebno je snažno opao izvoz automobila i u SAD i u Kinu.

Sa izvozom od 112.7 milijardi evra, SAD su ipak ostale najvažnije tržište za njemačku robu još od 2015. godine – uprkos trgovinskim sporovima sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.

Kina je na toj listi bila tek na šestom mjestu.

Međutim, uvoz iz Kine je u prvih devet mjeseci 2025. snažno porastao za 8.5 odsto, dok je uvoz iz SAD porastao samo za 2.8 odsto.

NR Kina je tako, sa uvozom od 124.5 milijardi evra, daleko ispred Nizozemske, koja je na drugom mjestu, najvažniji dobavljač za Njemačku. Kina zbog trgovinskog spora sa Trampom preusmjerava robu ka Evropi, pa tako i na njemačko tržište. SAD su sa uvozom od skoro 72 milijarde evra na trećem mjestu.

Posebno su snažno porasli njemački uvoz iz Kine u oblasti električne opreme, odjeće i mašina, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

DRAMA U BRAZILU! Požar na samitu Ujedinjenih nacija COP30

Učesnici UN-ovih klimatskih pregovora Samitu COP30 evakuisani su zbog požara koji je izbio u paviljonu u kojem se održava u brazilskom gradu Belemu.

BBC-jevi novinari ugledali su plamen i dim u području paviljona prije nego što su izašli napolje. Brazilska vlada tvrdi da je požar sada pod kontrolom i da niko nije povrijeđen. Narandžasti plamenovi progorjeli su rupu kroz lim koji prekriva mjesto održavanja, koje se nalazi u bivšem aerodromu.

Jedan video prikazuje muškarca kako aparatom za gašenje požara gasi vatru prije nego što je pobjegao. Linker
Još nije poznato šta je uzrokovalo požar, navodi BBC.

Hiljade ljudi prisustvuje UN-ovim klimatskim pregovorima, uključujući članove delegacija iz cijelog svijeta.

Skoro 200 zemalja pokušava se dogovoriti o tome kako postići napredak u borbi protiv klimatskih promjena.

Član britanske delegacije rekao je da se vraćaju u svoj smještaj i da je požar poremetio pregovore.

Nastavi čitati

Svijet

Zaharova ukrajinskim vojnicima “BJEŽITE MOMCI”

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova obratila se Ukrajincima na ukrajinskom jeziku i pozvala one koji su prisilno mobilisani da napuste vojsku.

U intervjuu za TASS, ona je izjavila da se mobilizacija u Ukrajini sprovodi ne radi podizanja ili jačanja odbrambenih sposobnosti, već, kako je navela, radi “izvršenja naređenja o ubijanju ukrajinskih građana”. – Već sam dala savjet onima koji se prisilno mobilišu u Ukrajini: stvarno, bježite, momci – poručila je Zaharova, prenosi Tanjug.

Prema njenim riječima, obični Ukrajinci su postali taoci tuđih interesa, igara i spletki.

Zaharova je dodala da je narod Ukrajine prevaren, rastrgan i uvučen u konfrontaciju koja apsolutno nikome nije potrebna.

Nastavi čitati

Aktuelno