Connect with us

Svijet

Kako bi izgledao Putinov nuklearni napad na Ukrajinu i šta bi bio odgovor Zapada

Prijetnja ruskog predsjednika Vladimira Putina da će upotrijebiti nuklearno oružje u Ukrajini ukoliko ruski “teritorijalni integritet” bude ugrožen izazvala je duboke rasprave na Zapadu o tome kako bi taj napad izgledao i kako bi izgledao odgovor zapadnih sila.

“Oni koji nas pokušavaju ucijeniti nuklearnim oružjem trebaju znati da se vjetar može okrenuti i u njihovom smjeru”, rekao je Putin i dodao: “Ovo nije blef”.

Međutim, analitičari nisu sigurni da je ruski predsjednik voljan biti prvi koji će upotrijebiti nuklearno oružje nakon 1945. godine

Analitičari smatraju da bi Moskva vjerovatno aktivirala jednu ili više “taktičkih” nuklearnih bombi. Riječ je o malom oružju, u rasponu od 0,3 kilotona do 100 kilotona eksplozivne snage, u usporedbi s 1,2 megatona najveće američke bojeve glave ili bombe od 58 megatona koju je Rusija testirala 1961. godine.

Taktičke bombe su dizajnirane da imaju ograničen uticaj na bojnom polju, u poređenju sa strateškim nuklearnim oružjem koje je dizajnirano za borbu i pobjedu u “svjetskim” ratovima. Ali pojmovi “malog” ili “ograničeng” udara su relativni: atomska bomba koju su SAD bacile na Hirošimu 1945. godine imala je razorni učinak od “samo” 15 kilotona. Analitičari kažu da bi ruski cilj korištenjem taktičke nuklearne bombe u Ukrajini bio zastrašiti ukrajinske vlasti da se predaju ili pokore, te podijeliti zapadne saveznike, prenosi AFP.

Mark Cancian, vojni stručnjak iz Međunarodnog sigurnosnog programa CSIS-a u Washingtonu, poručio je da Rusija vjerovatno neće koristiti nuklearno oružje na prvim linijama fronta. Cancian je istakao kako bi zauzimanje 232 kilometra teritorija zahtijevalo 20 malih nuklearnih bombi, mali dobitak za ogroman rizik koji donosi korištenje nuklearnog oružja.

Moskva bi umjesto toga mogla poslati snažnu poruku i izbjeći značajne žrtve detonacijom nuklearne bombe iznad vode ili visoko iznad Ukrajine kako bi proizvela elektromagnetski puls koji bi onesposobio elektroničku opremu.

No Putin bi se mogao odlučiti za veće razaranje i smrt: napad na ukrajinsku vojnu bazu ili napad na urbano središte poput Kijeva, uzrokovanje ogromnih žrtava i moguće ubijanje političkog vodstva zemlje. Takvi bi scenariji “vjerovatno bili osmišljeni da razdvoje NATO savez i unište jedinstvo zapada”, napisao je Jon Wolfsthal, bivši stručnjak za nuklearnu politiku Bijele kuće.

Na Zapadu ne postoji konsenzus kako bi se odgovorilo na takve napade.

Sjedinjene Države i NATO ne žele pokazati slabost pred implicitnom nuklearnom prijetnjom. Ali oni također žele izbjeći mogućnost da rat u Ukrajini, koja nije članica NATO-a, eskalira u mnogo širi, razorni globalni nuklearni rat. Stručnjaci kažu da Zapad ne bi imao izbora nego odgovoriti, te da bi odgovor trebao doći od NATO-a, a ne samih Sjedinjenih Američkih Država.

SAD su rasporedile oko 100 komada taktičkog nuklearnog oružja u zemljama NATO-a i mogle bi odgovoriti istom mjerom protiv ruskih snaga. To bi pokazalo odlučnost i podsjetilo Moskvu na opasnost njezinih postupaka, smatra Matthew Kroenig iz Atlantskog vijeća. Međutim, upozorio je, “to bi također moglo izazvati rusku nuklearnu odmazdu, povećavajući rizik od veće nuklearne razmjene i daljnje humanitarne katastrofe.”

Mnogo učinkovitiji odgovor na eventualni ruski napad bi bila opremanje Ukrajine s više oružja za napad na Rusiju. Analitičari smatraju da bi eventualni nuklearni napad otvorio prostor za uvjeravanje zemalja koje su se do sada držale po strani, poput Kine i Indije da se aktivnije uključe u sukob u Ukrajini.

Pored toga SAD bi mogle Ukrajini ponuditi NATO avione, proturaketne baterije Patriot i THAAD te rakete dugog dometa ATACMS koje bi ukrajinske snage mogle koristiti za udare u duboku unutrašnjost Rusije.

Ostaje da vidimo da li će neminovna aneksija okupiranih teritorija u Ukrajini značiti i to da će Rusija početi smatrati to područje vlastitim teritorijem. To bi značilo da će svaki napad na ta područja značiti i napad na Rusiju, što bi moglo biti “izgovor” Putinu da upotrijebi nuklearno oružje. Podsjećamo prema ruskom ustavu upotreba nuklearnog oružja je dozvoljena isključivo u slučaju napada na Rusiju.

Related Topics:

Svijet

NEĆE SE DOBRO PROVESTI! Makron impresioniran italijanskom premijerkom

Internetom su se proširile fotografije susreta francuskog predsjednika Emanuela Makrona i talijanske premijerke Đorđije Meloni u Rimu.

Njihov se susret smatra pokušajem smirivanja napetosti nakon godina zategnutih odnosa i nedavnih nesuglasica između evropskih čelnika.

Makron i Meloni su se prilikom susreta rukovali i poljubili u obraz. Zatim su nasmijani pozirali fotografima.

“Je li to zaista bio politički sastanak?”, šalili su se ljudi na društvenim mrežama.

Neki su pisali kako je očito da je “Macron impresioniran talijanskom premijerkom”.

Podsjećamo, Meloni je priznala neslaganja s Makronom, ali je zanijekala da je imala ikakvih “ličnih problema” s njim te je izrazila nadu u izgradnju novih temelja saradnje Rima i Pariza.

Upravo je Makron predložio posjetu, prema francuskim izvorima, “jer je njegova uloga okupiti Evropljane i on takođe želi sarađivati s njom”.

Sastanak se dogodio samo nekoliko sedmica nakon što su napeti odnosi između njih dvoje otkriveni na samitu evropskih čelnika u Albaniji 16. maja.

Meloni je bila u Tirani, ali je bila upečatljivo odsutna sa sastanka Makrona i čelnika Njemačke, Velike Britanije i Poljske s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, nakon kojeg je uslijedio zajednički poziv američkom predsjedniku Donaldu Trampu.

Meloni je rekla da im se nije pridružila jer se protivi ideji slanja talijanskih snaga u Ukrajinu kako bi se nametnuo mir u ratu s Rusijom.

Makron je kasnije rekao da je Italijanka djelovala pod uticajem “nesporazuma”.

Između Pariza i Rima postoje napetosti otkako je Meloni preuzela vlast u oktobru 2022., uključujući sukob oko migracija i još jedan na samitu G7 u Italiji prošle godine oko prava na pobačaj.

No, druga i treća najveća privreda Evropske unije suočavaju se sa sličnim izazovima u ratu u Ukrajini i Trampovim sveobuhvatnim carinama protiv bloka, piše Index.hr.

Index.hr

Nastavi čitati

Svijet

MEĐU ŽRTVAMA I DJECA: Izrael napao školu u Gazi, najmanje 10 mrtvih

Najmanje 10 Palestinaca ubijeno je danas u izraelskom napadu na školu u Kan Junisu u Gazi, saopštile su lokalni zdravstveni zvaničnici.

Izraelski vazdušni napad ciljao je školu u kojoj su smještene raseljene palestinske porodice, a među žrtvama ima i djece, saopštile su palestinske zdravstvene vlasti, prenosi Rojters.

Svjedoci su rekli agenciji da je izraelska vojska eskalirala vazdušne napade i granatiranje iz tenkova na dijelove Kan Junisa, dan nakon što je bacala letke upozorenja u kojima je od stanovništva tražila da napusti svoje domove i krene ka zapadnom dijelu enklave, navodeći da će pokrenuti akcije protiv Hamasa i drugih militanata u tim oblastima.

Nastavi čitati

Svijet

MASK SE OBRUŠIO NA TRAMPA: Ovo je odvratna svinjarija

Ilon Mask, američki milijarder i donedavni ključni saveznik Donalda Trampa, američkog predsjednika, žestoko se obrušio na prijedlog budžeta SAD, koji je Tramp uputio u Kongres.

Mask je pomenuti zakon o porezima i potrošnji predsjednika Trampa, nazvao “odvratno gnusnim”, tvrdeći da će on povećati federalni deficit.

Nekoliko fiskalno konzervativnih republikanaca u američkom Senatu podržalo je stavove koje je Mask izrazio u objavama na društvenim mrežama, što bi moglo zakomplikovati put zakona do usvajanja u toj komori, ocjenjuje Reuters.

“Žao mi je, ali jednostavno više ne mogu ovo podnijeti. Ova masivna, nečuvena svinjarija Kongresa je odvratna gnusnost”, napisao je Mask.

Naglasio je da oni koji su glasali za takav zakon “treba da se stide”, i tvrdi da svi koji su to podržali znaju duboko u sebi da su napravili grešku.

“Maskovi komentari pogodili su u živac. Republikanski jastrebovi deficita izrazili su zabrinutost zbog troškova zakona, koji bi produžio poreske olakšice iz 2017. koje su bile glavno Trampovo zakonodavno dostignuće, a istovremeno povećao potrošnju na vojsku i graničnu sigurnost”, ističe Reuters.

Podsjećanja radi, Predstavnički dom Kongresa je prošlog mjeseca usvojio zakon s jednim glasom iznad potrebne većine, nakon što je nezavisna kongresna kancelarija za budžet saopštla da će ta mjera povećati dug savezne vlade za 3,8 hiljada milijardi dolara na 36,2 hiljada milijardi dolara.

Senat, koji također kontrolišu Trampovi republikanci, ima za cilj da usvoji “Jedan veliki lijepi zakon”, kako ga je Tramp nazvao, u narednom mjesecu, iako se očekuje da će senatori revidirati verziju Predstavničkog doma.

Nastavi čitati

Aktuelno