Connect with us

Svijet

Kako bi izgledao Putinov nuklearni napad na Ukrajinu i šta bi bio odgovor Zapada

Prijetnja ruskog predsjednika Vladimira Putina da će upotrijebiti nuklearno oružje u Ukrajini ukoliko ruski “teritorijalni integritet” bude ugrožen izazvala je duboke rasprave na Zapadu o tome kako bi taj napad izgledao i kako bi izgledao odgovor zapadnih sila.

“Oni koji nas pokušavaju ucijeniti nuklearnim oružjem trebaju znati da se vjetar može okrenuti i u njihovom smjeru”, rekao je Putin i dodao: “Ovo nije blef”.

Međutim, analitičari nisu sigurni da je ruski predsjednik voljan biti prvi koji će upotrijebiti nuklearno oružje nakon 1945. godine

Analitičari smatraju da bi Moskva vjerovatno aktivirala jednu ili više “taktičkih” nuklearnih bombi. Riječ je o malom oružju, u rasponu od 0,3 kilotona do 100 kilotona eksplozivne snage, u usporedbi s 1,2 megatona najveće američke bojeve glave ili bombe od 58 megatona koju je Rusija testirala 1961. godine.

Taktičke bombe su dizajnirane da imaju ograničen uticaj na bojnom polju, u poređenju sa strateškim nuklearnim oružjem koje je dizajnirano za borbu i pobjedu u “svjetskim” ratovima. Ali pojmovi “malog” ili “ograničeng” udara su relativni: atomska bomba koju su SAD bacile na Hirošimu 1945. godine imala je razorni učinak od “samo” 15 kilotona. Analitičari kažu da bi ruski cilj korištenjem taktičke nuklearne bombe u Ukrajini bio zastrašiti ukrajinske vlasti da se predaju ili pokore, te podijeliti zapadne saveznike, prenosi AFP.

Mark Cancian, vojni stručnjak iz Međunarodnog sigurnosnog programa CSIS-a u Washingtonu, poručio je da Rusija vjerovatno neće koristiti nuklearno oružje na prvim linijama fronta. Cancian je istakao kako bi zauzimanje 232 kilometra teritorija zahtijevalo 20 malih nuklearnih bombi, mali dobitak za ogroman rizik koji donosi korištenje nuklearnog oružja.

Moskva bi umjesto toga mogla poslati snažnu poruku i izbjeći značajne žrtve detonacijom nuklearne bombe iznad vode ili visoko iznad Ukrajine kako bi proizvela elektromagnetski puls koji bi onesposobio elektroničku opremu.

No Putin bi se mogao odlučiti za veće razaranje i smrt: napad na ukrajinsku vojnu bazu ili napad na urbano središte poput Kijeva, uzrokovanje ogromnih žrtava i moguće ubijanje političkog vodstva zemlje. Takvi bi scenariji “vjerovatno bili osmišljeni da razdvoje NATO savez i unište jedinstvo zapada”, napisao je Jon Wolfsthal, bivši stručnjak za nuklearnu politiku Bijele kuće.

Na Zapadu ne postoji konsenzus kako bi se odgovorilo na takve napade.

Sjedinjene Države i NATO ne žele pokazati slabost pred implicitnom nuklearnom prijetnjom. Ali oni također žele izbjeći mogućnost da rat u Ukrajini, koja nije članica NATO-a, eskalira u mnogo širi, razorni globalni nuklearni rat. Stručnjaci kažu da Zapad ne bi imao izbora nego odgovoriti, te da bi odgovor trebao doći od NATO-a, a ne samih Sjedinjenih Američkih Država.

SAD su rasporedile oko 100 komada taktičkog nuklearnog oružja u zemljama NATO-a i mogle bi odgovoriti istom mjerom protiv ruskih snaga. To bi pokazalo odlučnost i podsjetilo Moskvu na opasnost njezinih postupaka, smatra Matthew Kroenig iz Atlantskog vijeća. Međutim, upozorio je, “to bi također moglo izazvati rusku nuklearnu odmazdu, povećavajući rizik od veće nuklearne razmjene i daljnje humanitarne katastrofe.”

Mnogo učinkovitiji odgovor na eventualni ruski napad bi bila opremanje Ukrajine s više oružja za napad na Rusiju. Analitičari smatraju da bi eventualni nuklearni napad otvorio prostor za uvjeravanje zemalja koje su se do sada držale po strani, poput Kine i Indije da se aktivnije uključe u sukob u Ukrajini.

Pored toga SAD bi mogle Ukrajini ponuditi NATO avione, proturaketne baterije Patriot i THAAD te rakete dugog dometa ATACMS koje bi ukrajinske snage mogle koristiti za udare u duboku unutrašnjost Rusije.

Ostaje da vidimo da li će neminovna aneksija okupiranih teritorija u Ukrajini značiti i to da će Rusija početi smatrati to područje vlastitim teritorijem. To bi značilo da će svaki napad na ta područja značiti i napad na Rusiju, što bi moglo biti “izgovor” Putinu da upotrijebi nuklearno oružje. Podsjećamo prema ruskom ustavu upotreba nuklearnog oružja je dozvoljena isključivo u slučaju napada na Rusiju.

Related Topics:

Svijet

Kina će na vojnoj paradi predstaviti svoj TORPEDO SUDNJEG DANA

Kina će na predstojećoj vojnoj paradi u Pekingu, 3. septembra, prvi put predstaviti novu klasu podvodnih besposadnih plovila velikih dimenzija. Ovaj projekat, do sada uglavnom skriven od očiju javnosti, svjedoči o ambiciji Pekinga da stekne prednost u podvodnom domenu, a zapadni mediji ga upoređuju sa ruskim oružjem sudnjeg dana – Posejdon.

Kina će prikazati AJX002, dugačak oko 18–20 metara i prečnika do 1,5 metara i konfiguracijom koja ga čini uporedivim sa ruskim strateškim torpedom „Posejdon“. Iako nije potvrđeno da je kineska varijanta nuklearno-pogonska, njezina veličina i konstrukcija ukazuju da bi mogla imati dug domet i potencijal za nosivost različitih bojevih glava. Zapadni analitičari već naglašavaju da bi ovo oružje moglo predstavljati značajan izazov za postojeće sisteme protivpodmorničke obrane.

Još veći interes izaziva drugi, skriveni model koji je tokom generalnih proba bio prekriven ceradom. Prema dostupnim snimcima, riječ je o plovilu slične dužine, ali znatno šireg trupa, što ukazuje na još snažniji pogon ili veću nosivost.

Iako se malo toga još zna o stvarnim operativnim mogućnostima ovih podvodnih dronova, sama njihova pojava u javnosti ima snažan signalni efekat: Kina više ne želi da sakriva svoje ambicije u podvodnom ratovanju. Čak su i američki eksperti odali priznanje novom kineskom razvoju podmornica. Angažovanje podvodnih autonomnih plovila, poput ruskog „Posejdona“, posmatra se kao oružje koje može iz temelja promijeniti stratešku ravnotežu, što će sigurno izazvati zabrinutost u Vašingtonu, ali i u prijestolnicama na Pacifiku.

Nastavi čitati

Svijet

UŽAS U FINSKOJ! Poslanik se ubio u parlamentu!

Lokalni mediji potvrdili su da je finski poslanik izvršio samoubistvo u parlamentu, prema izvještajima.

Helsinška policija je otkrila medijima da je poslanik finskog parlamenta preminuo u zgradi parlamenta 19. avgusta.

Direktor parlamentarne bezbednosti Aaro Toivonen rekao je za medijsku kuću Yle da se šokantni incident dogodio u zgradi Parlamenta i da on ne poriče tu informaciju.

Ime poslanika koji je izvršio samoubistvo nije otkriveno do sada, niti razlog samoubistva.

Policijske patrole i službe hitne pomoći odmah su upućene na lice mesta.

Zvanični X nalog finskog parlamenta je pisao „Smrt u zgradi Parlamenta“, dodajući: „Smrt se dogodila u zgradi Parlamenta u utorak, 19. avgusta ujutru. Parlament neće dalje komentarisati slučaj medijima dok traje istraga o uzroku smrti.“

Nastavi čitati

Svijet

MAĐARSKA ĆE BITI MJESTO SUSRETA? Moguć sastanaka Putina i Zelenskog

Viši zvaničnik u administraciji američkog predsednika Donalda Trampa rekao je da bi sastanak ruskog i ukrajinskog predsednika Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog mogao da se održi u Mađarskoj, prenosi Rojters. Tramp je u ponedeljak, tokom sastanka sa Zelenskim rekao da će Sjedinjene Američke Države pomoći u garantovanju bezbednosti Ukrajine u bilo kom sporazumu o okončanju ruskog rata, kao i da će u njega biti uključeni evropski partneri.

Istovremeno i Tramp i Zelenski rekli su da se nadaju da će doći do trojnog sastanka sa Putinom, a Tramp je kasnije na svojoj društvenoj mreži objavio da je počeo da organizuje sastanak između Putina i Zelenskog, nakon čega bi usledio trilateralni samit tri predsednika.
Tramp je rekao evropskim liderima da je Putin predložio taj redosled, a iako Kremlj nije javno objavio pristanak, visoki zvaničnik američke administracije rekao je da bi sastanak Putina i Zelenskog mogao da se održi u Mađarskoj.

Savetnik mađarskog premijera Balaž Orban rekao je da je Mađarska spremna da pruži svaku pomoć kako bi se olakšalo postizanje rešenja putem pregovora.

On je na društvenim mrežama napisao da stav mađarske vlade ostaje nepromenjen, a to je da trajni mir može da se postigne samo ako su strane spremne da približe svoje stavove, što zahteva posrednike, zemlje koje grade mostove i lidere.

“Mirovna misija Viktora Orbana pomogla je da se jasno sagleda mogući ishod rata i razbila je tabu koji okružuje diplomatsko rešenje. A Donald Tramp, kao prva osoba vodećih zapadnih sila, ima stvarnu geopolitičku moć da primora zaraćene strane za pregovarački sto”, rekao je Orban, prenosi hirado.hu.

“Mađarska je i dalje spremna da pruži svaku pomoć kako bi se olakšalo postizanje dogovorenog rešenja”, napisao je Orban.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Aktuelno