Connect with us

Svijet

Kako bi izgledao Putinov nuklearni napad na Ukrajinu i šta bi bio odgovor Zapada

Prijetnja ruskog predsjednika Vladimira Putina da će upotrijebiti nuklearno oružje u Ukrajini ukoliko ruski “teritorijalni integritet” bude ugrožen izazvala je duboke rasprave na Zapadu o tome kako bi taj napad izgledao i kako bi izgledao odgovor zapadnih sila.

“Oni koji nas pokušavaju ucijeniti nuklearnim oružjem trebaju znati da se vjetar može okrenuti i u njihovom smjeru”, rekao je Putin i dodao: “Ovo nije blef”.

Međutim, analitičari nisu sigurni da je ruski predsjednik voljan biti prvi koji će upotrijebiti nuklearno oružje nakon 1945. godine

Analitičari smatraju da bi Moskva vjerovatno aktivirala jednu ili više “taktičkih” nuklearnih bombi. Riječ je o malom oružju, u rasponu od 0,3 kilotona do 100 kilotona eksplozivne snage, u usporedbi s 1,2 megatona najveće američke bojeve glave ili bombe od 58 megatona koju je Rusija testirala 1961. godine.

Taktičke bombe su dizajnirane da imaju ograničen uticaj na bojnom polju, u poređenju sa strateškim nuklearnim oružjem koje je dizajnirano za borbu i pobjedu u “svjetskim” ratovima. Ali pojmovi “malog” ili “ograničeng” udara su relativni: atomska bomba koju su SAD bacile na Hirošimu 1945. godine imala je razorni učinak od “samo” 15 kilotona. Analitičari kažu da bi ruski cilj korištenjem taktičke nuklearne bombe u Ukrajini bio zastrašiti ukrajinske vlasti da se predaju ili pokore, te podijeliti zapadne saveznike, prenosi AFP.

Mark Cancian, vojni stručnjak iz Međunarodnog sigurnosnog programa CSIS-a u Washingtonu, poručio je da Rusija vjerovatno neće koristiti nuklearno oružje na prvim linijama fronta. Cancian je istakao kako bi zauzimanje 232 kilometra teritorija zahtijevalo 20 malih nuklearnih bombi, mali dobitak za ogroman rizik koji donosi korištenje nuklearnog oružja.

Moskva bi umjesto toga mogla poslati snažnu poruku i izbjeći značajne žrtve detonacijom nuklearne bombe iznad vode ili visoko iznad Ukrajine kako bi proizvela elektromagnetski puls koji bi onesposobio elektroničku opremu.

No Putin bi se mogao odlučiti za veće razaranje i smrt: napad na ukrajinsku vojnu bazu ili napad na urbano središte poput Kijeva, uzrokovanje ogromnih žrtava i moguće ubijanje političkog vodstva zemlje. Takvi bi scenariji “vjerovatno bili osmišljeni da razdvoje NATO savez i unište jedinstvo zapada”, napisao je Jon Wolfsthal, bivši stručnjak za nuklearnu politiku Bijele kuće.

Na Zapadu ne postoji konsenzus kako bi se odgovorilo na takve napade.

Sjedinjene Države i NATO ne žele pokazati slabost pred implicitnom nuklearnom prijetnjom. Ali oni također žele izbjeći mogućnost da rat u Ukrajini, koja nije članica NATO-a, eskalira u mnogo širi, razorni globalni nuklearni rat. Stručnjaci kažu da Zapad ne bi imao izbora nego odgovoriti, te da bi odgovor trebao doći od NATO-a, a ne samih Sjedinjenih Američkih Država.

SAD su rasporedile oko 100 komada taktičkog nuklearnog oružja u zemljama NATO-a i mogle bi odgovoriti istom mjerom protiv ruskih snaga. To bi pokazalo odlučnost i podsjetilo Moskvu na opasnost njezinih postupaka, smatra Matthew Kroenig iz Atlantskog vijeća. Međutim, upozorio je, “to bi također moglo izazvati rusku nuklearnu odmazdu, povećavajući rizik od veće nuklearne razmjene i daljnje humanitarne katastrofe.”

Mnogo učinkovitiji odgovor na eventualni ruski napad bi bila opremanje Ukrajine s više oružja za napad na Rusiju. Analitičari smatraju da bi eventualni nuklearni napad otvorio prostor za uvjeravanje zemalja koje su se do sada držale po strani, poput Kine i Indije da se aktivnije uključe u sukob u Ukrajini.

Pored toga SAD bi mogle Ukrajini ponuditi NATO avione, proturaketne baterije Patriot i THAAD te rakete dugog dometa ATACMS koje bi ukrajinske snage mogle koristiti za udare u duboku unutrašnjost Rusije.

Ostaje da vidimo da li će neminovna aneksija okupiranih teritorija u Ukrajini značiti i to da će Rusija početi smatrati to područje vlastitim teritorijem. To bi značilo da će svaki napad na ta područja značiti i napad na Rusiju, što bi moglo biti “izgovor” Putinu da upotrijebi nuklearno oružje. Podsjećamo prema ruskom ustavu upotreba nuklearnog oružja je dozvoljena isključivo u slučaju napada na Rusiju.

Related Topics:

Svijet

Vlada Srpske za lobiranje u Americi i skidanje sankcija zvaničnicima ANGAŽOVALA I RODA BLAGOJEVIĆA

Vlada Republike Srpske je potpisala ugovor za lobiranje s firmom RRB Strategies za lobiranje u SAD, a u ime ove kompanije je ugovor potpisao Rod Blagojević, bivši guverner savezne države Illinois i osuđenik za korupciju.
Prema dokumentima u koje je imao uvid portal Klix.ba, Blagojević se obavezao da će “kao iskusni političar u Americi uraditi sve da se prekine ‘lov na vještice’ protiv Republike Srpske.”

Šta je Blagojević ponudio Dodiku?
Blagojević se, ispred firme RRB Strategies, obavezao na objavljivanje medijskih članaka u kojima bi se “prikazale političke motivacije iza pravosudnog progona Milorada Dodika i Republike Srpske” , kao i da će lobirati da članovi Kongresa objavljuju “upozorenja o situaciji u BiH” na svojim društvenim mrežama.

Uz to, Blagojević je u svom prijedlogu, kojeg je prihvatila Vlada Republike Srpske, naveo da će glavni prioritet biti “lobiranje predstavnika u Kongresu da se zaustavi ‘lov na vještice’ protiv rukovodstva Republike Srpske“, kao i lobiranje među međunarodnim partnerima kako bi oni “govorili o tome kako Republika Srpska poštuje Dejtonski mirovni sporazum.”
U prijedlogu je navedeno da će se Blagojević “boriti protiv nelegalnog visokog predstavnika Kristijana Šmita” i “ukazivati da njegove odluke krše Dejtonski sporazum”, te da će “raditi na uklanjanju Šmita u Ujedinjenim nacijama.”

Bivši guverner Illinoisa će lobirati i za ukidanje sankcija za Dodika i druge zvaničnike Republike Srpske, te za povratak nadležnosti koje su, prema prijedlogu, “oduzete Republici Srpskoj i prenese na nivo BiH.“

Zanimljiv je i dio prijedloga u kojem se Blagojević obavezuje da će “braniti hrišćane od progona bosanskih muslimana te globalista“, kao i da će “lobirati da NATO snage ne prelaze dogovoren broj trupa u BiH.”

Na kraju prijedloga se navodi da će Blagojević lobirati i za zatvaranje Ureda visokog predstavnika u BiH.

Cilj ukidanje sankcija za Dodika, ali i pokretanje pravosudnog procesa protiv Šmita.
Što se tiče ciljeva, Blagojević je naveo da nakon tri mjeseca želi “uspostaviti konstantne kontakte s visokorangiranim članovima State Departmenta i zaustaviti negativnu kampanju protiv Dodika i Republike Srpske.”

U ovom vremenskom periodu, očekuje i da će “Dodika predstaviti kao jedinog branioca Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH.”

Nakon šest mjeseci, Blagojević očekuje da će “izlobirati da bosanski muslimani prihvate Milorada Dodika i Republiku Srpsku kao legitimne partnere u svim procesima u BiH.”

Ciljevi nakon godinu dana lobiranja uključuju ukidanje sankcija za Dodika i rukovodstva Republike Srpske, ukidanje Ureda visokog predstavnika u BiH i pojačavanje “suverenosti naroda u Republici Srpskoj”, te pokretanje pravosudnog procesa protiv Šmita za “glumljenje visokog predstavnika.”
Vrijedi još istaći da nije poznato koliko će Vlada RS platiti firmi RRB Strategies za ovaj angažman, te koliko će on trajati. Ugovor je ispred Vlade Republike Srpske potpisao ministar za evropske integracij​e i međunarodnu saradnju Zlatan Klokić, prenosi Klix.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP NA SVJETSKIM BERZAMA: Trampov trgovinski rat ruši indekse širom planete

Nakon što je Vašington najavio uvođenje drastičnih carina, sve najveće svjetske berze su oštro pale, pri čemu je samo na Volstritu (Wall Street) izbrisano oko 2.400 milijardi dolara tržišne vrijednosti kompanija iz sastava S&P 500 indeksa.

Otkako je predsjednik SAD Donald Tramp najavio carine od 10 odsto na sav uvoz, a na robu iz zemalja sa kojima SAD ima najveći trgovinski deficit i dodatne, recipročne carine, na svjetskim berzama zavladala je panika.

To bi moglo izazvati eskalaciju trgovinskog rata, poremećaje u lancima snabdijevanja i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje ekonomskog rasta najvećih svjetskih ekonomija – pa i recesiju u nekima od njih.

Azija prva na udaru
Prve na udaru bile su azijske berze, jer je Tramp najavio nove carine na uvoz iz Kine, Japana, Indije, Tajvana, Južne Koreje…

Na uvoz iz Kine, na koji se već naplaćuju carine od 20 odsto, ubuduće će se dodati još 34 odsto, dok će se na uvoz iz Japana obračunavati carina od 24 odsto, iz Indije 26, a iz Južne Koreje 25 odsto.

Zbog toga su u četvrtak pale cijene akcija na svim azijskim tržištima, najviše u Japanu, Južnoj Koreji i Hong Kongu.

Evropa najavila protivmjere
Potom su pale i evropske berze, gdje su od otvaranja indeksi bili u minusu, jer je Tramp najavio carine od 20 odsto na uvoz iz Evropske unije. Lideri EU oštro su reagovali i najavili odgovor.

Na kraju trgovanja:
FTSE (London) pao je 1,55% na 8.474 poena,

DAX (Frankfurt) potonuo 3,01% na 21.717 poena,

CAC (Pariz) pao 3,31% na 7.598 poena.

Volstrit doživio najveći pad od pandemije

Dan je završen dramatičnim padom na Volstritu:
Dow Jones pao je 3,98% na 40.545 poena,

S&P 500 potonuo 4,84% na 5.396 poena,

Nasdaq pao 5,97% na 16.550 poena.

Ovo su najveći dnevni padovi od marta 2020. godine, kada je tržište potresla pandemija.
Samo juče izbrisano je oko 2.400 milijardi dolara tržišne vrijednosti kompanija koje čine S&P 500.

Tehnološki sektor među najvećim gubitnicima
Među najpogođenijima su bile tehnološke kompanije:
Apple je izgubio 9,2% vrijednosti,

Amazon 9%,

Nvidia skoro 8%.

Carine koje je Tramp najavio premašile su očekivanja analitičara, koji sada užurbano preračunavaju potencijalne posljedice po američku i svjetsku ekonomiju.

Zemlje reaguju, VIX indeks straha raste
Kina i Evropska unija najavile su protumjere. Južna Koreja, Meksiko, Indija i još nekoliko zemalja poručile su da će pokušati da pregovaraju.

„Na tržištu je i dalje više pitanja nego odgovora“, izjavio je Stiven DeSanktis iz Jefferies Financial Group.

Jedini indeks koji je porastao je VIX indeks, poznat kao „indeks straha“, koji je prvi put od avgusta prešao granicu od 30 poena, što pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od daljih gubitaka.

Tramp je poručio da je otvoren za pregovore, ali analitičari sumnjaju da će to brzo smiriti tržišta.

„Administracija možda igra igru ‘ko će prvi da popusti’, ali investitori ne čekaju – oni prvo prodaju, pa onda postavljaju pitanja“, rekao je Majkl Aron, strateg u kompaniji State Street Global Advisors.

Zbog toga se i u narednim danima očekuje velika nestabilnost na globalnim berzama, prenosi Index.

Nastavi čitati

Svijet

AUSTRALIJSKI PREMIJER PAO SA BINE dok je pozirao pred fotografima (VIDEO)

Australijski premijer Entoni Albaneze pao je sa bine dok je pozirao pred fotografima nakon što je održao govor u Lavdejlu u regionu Hanter, u Novom Južnom Velsu.

Učesnici događaja pomogli su Albanezeu da ustane, a on je mahnuo prisutnima poručujući da je dobro, prenio je Skaj njuz.

Prilikom pada nije zadobio bilo kakvu povredu..

Incident se dogodio nakon što su Albanezea iznervirala dvojica klimatskih demonstranata dok je bio u posjeti obližnjoj bolnici.

Njih su izvukli iz bolnice Mejtland poslije pokušaja da osujete posjetu australijskog premijera.

Grupa klimatskih aktivista Rajzing tajd preuzela je odgovornost za incident u objavi na društvenim mrežama u kojoj se hvali protestima.

Ova grupa prekinula je šest političkih događaja posljednjih nedjelja.

Albaneze iz redova Laburista vodi u istraživanjima javnog mnjenja u odnosu na lidera opozicije Pitera Datona sa 49 odsto prema 38 procenata podrške birača.

Savezni izbori biće održani 3. maja.

Nastavi čitati

Aktuelno