Connect with us

Region

Kako će se rasplet kosovske krize odraziti na zapadni Balkan

Namjera EU i SAD da se u narednih nekoliko mjeseci trajno i održivo riješi kosovsko pitanje koje decenijama opterećuje ne samo odnose Srba i Albanaca, već i između ostalih naroda u regionu, dovešće do smirivanja napetosti na cijelom zapadnom Balkanu.

Naime, predstavnici SAD, EU, Njemačke, Francuske i Italije su poručili Aleksandru Vučiću, predsjedniku Srbije, da će ako pristane na kompromisno rješenje u vezi s Kosovom Srbija moći da računa na finansijsku pomoć Zapada, a to će onda značiti i ubrzani put cijelog regiona u EU. Iako kompromis ne predviđa priznanje Kosova niti obavezu Srbije da podrži ulazak Kosova u Ujedinjene nacije, Vučić je rekao da je rješenje nepovoljno za Srbiju jer se traži da se ne protivi kosovskom ulasku u UN. On je rekao da su se nakon napada Rusije na Ukrajinu promijenile geopolitičke okolnosti na štetu Srbije i zemalja koje nisu uvele sankcije Rusiji i da to znači da je francusko-njemački prijedlog praktično nametnut Srbiji kao novi pregovarački okvir jer su ga prihvatile sve zemlje EU, uključujući i one koje nisu priznale Kosovo.

Iz ovog Vučićevog izlaganja se može zaključiti da su prije 24. februara ove godine okolnosti bile povoljnije za Srbiju, što se i vidjelo prvo iz prijedloga o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova koji su predložile Sjedinjene Američke Države, a koji je odbijen od strane Njemačke, ali je nakon toga Njemačka bila spremna zajedno sa SAD da radi na povoljnijem rješenju za srpsku stranu.

Ipak, činjenica da Albanci izazivaju incidente i pucaju na srpsko stanovništvo na Kosovu dovodi do zaključka da njima ne odgovara rješenje koje je predložio Zapad, jer ih prisiljava da formiraju zajednicu srpskih opština i zagarantuju najviša prava za srpsku zajednicu i njihovu istorijsko-kulturnu baštinu na Kosovu.

Gabrijel Eskobar, specijalni američki izaslanik za zapadni Balkan, je nedavno rekao da će zajednica biti formirana, sa ili bez Albina Kurtija, kosovskog premijera, koji odbija njeno formiranje. U javnosti se malo zna da je u Vašingtonu nedavno boravila kompletna kosovska opozicija, što se može tumačiti kao poruka SAD Kurtiju šta bi se moglo desiti ako ne bude kooperativan.

Americi se žuri da se region integriše jer ne želi da se etablira Rusija, koju SAD doživljavaju kao geopolitičkog rivala. Vjeruje se, takođe, da će SAD uticati na Brisel da se ubrza prijem zemalja regiona u EU na isti način na koji su SAD izvršile pritisak da se u EU prime Rumunija, Bugarska i Hrvatska, kako bi se u njima smanjio ruski uticaj, a povećao uticaj Zapada.

Bojan Klačar, izvršni direktor CESID-a, kaže za “Nezavisne” da bi sporazum kojim bi bile zadovoljne obje strane pozitivno uticao na stabilnost regiona te da bi to ubrzalo i evropske integracije. On takođe smatra da bi on mogao dovesti do smanjenja uticaja Rusije u Srbiji, pa i u cijelom regionu. U tom slučaju bi, kako on ističe, RS mogla ostati jedini direktni saveznik Rusije u regionu.

“Otvorena podrška Putinu nije strateški dobra pozicija ako Srbija napravi dogovor sa Zapadom i ako se čitav evropski put zapadnog Balkana ubrza”, rekao je on i dodao da vjeruje da će Milorad Dodik, predsjednik RS, kao iskusan političar prepoznati tu opasnost.

S druge strane Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, pak smatra da ovaj prijedlog neće riješiti kosovsku krizu i da se radi samo o kupovini vremena od strane Zapada.

“EU nema rješenje i zato smatram da se samo kupuje vrijeme. Međunarodna zajednica je više zbunjena činjenicom da je podržavala Albance na Kosovu, a više nema uticaj na njih i mislim da se sad samo pokušava zavrtjeti još jedan krug pregovora”, ističe on. Što se tiče BiH i regiona, on smatra da će region ostati nestabilan i da ni u narednom periodu neće biti središte pažnje međunarodne zajednice koja je, kako je istakao, preokupirana rusko-ukrajinskim konfliktom.

“Mislim da je EU ovim kandidaturama za članstvo kupila neko vrijeme da ne mora intenzivno da se bavi proširenjem”, kaže on za “Nezavisne”.

Zoran Milovanović, srpski diplomata u penziji, kaže za “Nezavisne” da Srbija ovim sporazumom pod pokroviteljstvom SAD sprečava napore ka centralizaciji BiH, odnosno vodi ka očuvanju RS. On smatra da je Ukrajina podigla ulog regiona pa je zbog toga zaokruženje ovog regiona u zapadnu sferu uticaja za njih postao prioritet.

“Očigledno je da je američki interes da se obnovi dijalog Beograda i Prištine i da se rešava kosovsko pitanje. Verovatno Amerikanci polaze od toga da ako bi to rešili – da bi onda lakše mogli da utiču i na rasplet u BiH”, smatra on.

Region

INCIDENT U HRVATSKOJ: Policija spriječila srpskog ministra da posjeti Jasenovac

Ministru u Vladi Srbije zaduženom za odnose sa dijasporom Đorđu Milićeviću danas je zabranjeno da položi cveće i zapali svijeću na spomenik žrtvama ustaškog logora Jasenovac, saopšteno je iz Milićevićevog kabineta.

Milićević je boravio je u radnoj posjeti Srbima u okolini Novske, na njihov poziv.

Nakon završenih sastanaka sa predstavnicima Srba iz lokalnog kulturno-umetničkog društva i seoskih mjesnih zajednica, ministar se sa saradnicima uputio ka spomen parku u Jasenovcu, kako bi odao poštu Srbima ubijenim u zloglasnom logoru NDH.

Međutim, na samom ulazu u spomen kompleks, kombi u kojem se nalazio ministar zaustavili su hrvatski policajci koji su ministrovo vozilo okružili sa tri svoja automobila.

Policijski službenik, koji se nije predstavio, naredio je da kombi sa ministrom i njegovim saradnicima odmah napusti Jasenovac.

”Okrenite vozilo i odmah se uputite ka graničnom prelazu Bajakovo, bez zadržavanja na teritoriji Republike Hrvatske”, naglasio je ovaj policajac, navodi se u saopštenju, prenosi Tanjug.

Na pitanje ministra ”zašto mu nije dozvoljeno da kao građanin i kao Srbin poseti Jasenovac i zapali sveću žrtvama ustaša”, policajac je, kako se odaje, odgovorio da “ima naređenje s vrha”.

Na pitanje ko je tačno dao to naređenje, policajac je odgovorio da ne zna da li je odluka MUP-a ili Ministarstva spoljnih poslova, kao i da on samo sluša naređenja – a naređenje je jasno: “Srpski ministar ne sme ući u Jasenovac”.

Ministar Milićević je potom izašao iz kombija i tražio da samo napravi fotografiju spomen kompleksa, na šta ga je opkolilo nekoliko policajaca i ponovilo zahtjev da uz njihovu pratnju odmah krene put graničnog prelaza sa Srbijom, dodaje se u saopštenju.

Nastavi čitati

Region

Slučaj DANKE ILIĆ podsjeća na onaj od prije 13 godina: ANTONIJA IZASLA IZ KUĆE i nikad se više nije vratila

Potraga za djevojčicom Dankom ilić podseća na slučaj iz 2011. godine, kada je bila pokrenuta potraga za ubijenom djevojkom Antonijom Bilić (17) u Hrvatskoj.

Antonija Bilić (17), maturantkinja srednje Trgovačke škole iz Kričaka, izašla je iz svoje porodične kuće u okolini Drniša u utorak 7. juna 2011. godine oko 8.30 i nikada se više nije vratila. Istragom je utvrđeno da je kobnog dana namjeravala da ode u Split i da je na putu prema tom gradu zaustavila kamion, ne sluteći da ga vozi silovatelj Dragan Paravinja.

Antonija je ubijena isti dan, a Paravinja je njeno tijelo bacio na deponiju udaljenu svega par kilometara od mjesta gdje je posljednji put bio lociran njen signal mobilnog telefona.

Uslijedila je do tada najveća potraga u istoriji Hrvatske, a mjesto na kojem će poslije 18 meseci biti pronađeno tijelo Antonije, pregledano je čak dva puta. Nakon pronalaska tijela bilo je pokrenuto pitanje propusta policije u slučaju Antonije Bilić.

Istovremeno, Paravinja je pobjegao u BiH, a uhapšen je nedaleko od Banjaluke 20 dana nakon ubistva nesrećne djevojke.

Tokom kriminalističke obrade Paravinja je priznao da je silovao i ubio Antoniju tako što ju je zadavio. Dok je čekao izručenje Hrvatskoj, Paravinja je osuđen na 2 godine i 10 meseci zatvora u Osnovnom sudu Sokolac, zbog pokušaja silovanja djevojke u Palama 2002. godine.

U februaru 2012. godine Paravinja je izručen Hrvatskoj, ali potraga za telom Antonije Bilić bila je i dalje neuspješna.

Tokom potrage bilo je saslušano 400 ljudi, pregledano na stotine kvadratnih kilometara terena, hapšeni su rođaci Paravinje, isušena su i dva jezera, ali telo Antonije koje je istražiocima zapravo svo vrijeme bilo pred nosom, nije bilo pronađeno.

Iako tijelo djevojke nije bilo nađeno, suđenje Paravinji je počelo 1. marta 2012. godine pred Županijskim sudom u Splitu.

Jedino što su tužioci imali od materijalnih dokaza bili su tragovi krvi pronađeni u kamionu Paravinje, ali i i njegovo priznanje u banjalučkoj policiji da je Antoniju zadavio, ali ovo priznanje Paravinja je na početku suđenja povukao, rekavši da je bio primoran na njega u policiji. Međutim, mislilo se da je celi slučaj na jako klimavim nogama, jer telo nije bilo.

Ipak, tužioci su uspeli da dokažu krivicu, pa je Paravinja osuđen na maksimalnu kaznu od 40 godina za ubistvo.

U međuvremenu, odnosno mjesec dana nakon prve prvostepene presude pronađeno je i tijelo Antonije i to sasvim slučajno i na deponiji, svega par kilometara od mjesta gdje je zaustavila čoveka koji joj je presudio godinu i po dana ranije.

Iako su pronađene kosti ubijene djevojke na njima nije bilo vidljivih tragova nasilne smrti u vidu preloma.

Međutim, Vrhovni sud Hrvatske je u narednim godinama čak dva puta ukidao prvostepene presude Paravinji, ali ne zbog toga što su dokazi o ubistvu bili slabi, već zbog činjenice da tužilaštvo nije nikako moglo dokazati da je ubistvu prethodio pokušaj silovanja.

Konačna pravosnažna presuda stigla je u julu 2017. godine, a Paravinja je osuđen na 20 godina zatvora, jer se kako je obrazloženo nije radilo o teškom ubistvu, već “običnom” ubistvu.

Nastavi čitati

Region

NEMA KRAJA ZASTRAŠIVANJU! Uhapšen još jedan Srbin sa Kosmeta

Srbin iz Zvečana Srećko Sofronijević uhapšen je danas na administrativnom prelazu Brnjak i sa lisicama na rukama, bez ikakvog obrazloženja, odveden južno od Ibra, saopšteno je iz Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju.

Sofronijević je u trenutku hapšenja bio sa suprugom, koja je očevidac ove najnovije represije kosovske policije, navedeno je u saopštenju.

Kancelarija za Kosovo i Metohiju odmah je obezbijedila advokata uhapšenom Srbinu, koji će provjeriti sve elemente ovog slučaja.

Riječ je o Srbinu koji je 13. oktobra 2021. godine teško ranjen od pripadnika Rosu policije koja je tada upala na sjever Kosova i Metohije kako bi izazvala incidente.

U saopštenju je navedeno da se Sofronijević mjesecima oporavljao od posljedica ranjavanja – metak je tada primio dok su pripadnici Rosu bacili suzavac u njegov komšiluk, a on pokušao da skloni dijete, ali je ipak nastavio da mirno živi u svom domu sa porodicom, ne želeći da napusti sjever Kosova i Metohije.

Iz Kancelarije su ocijenili da današnje privođenje predstavlja nastavak zastrašivanja i provokacija kojima je izložen Sofornijević s ciljem da napusti svoje ognjište, ali služi i da se pošalje poruka srpskom narodu na ovim prostorima da nikad neće imati mira, dok god je Aljbin Kurti na vlasti.

“Zahtevamo od međunarodne zajednice da se uključe i isprate slučaj uhapšenog Sofronijevića jer Srbima na Kosovu i Metohiji Priština ne garantuje niti poštuje ikakva prava”, poručili su iz Kancelarije.

Nastavi čitati

Aktuelno