Politika
KAKO FUNKCIONIŠE pristupanje Evropskoj uniji?
Da bi postala punopravna članica Evropske unije, država mora da prođe nekoliko koraka.
Evropska unija danas ima 27 država članica. Države osnivači su — Holandija, Belgija, Luksemburg, Francuska, Italija i Njemačka — a ostale članice, njih 21, su se Evropskoj uniji priduživalo u nekoliko talasa i tokom nekoliko decenija.
Proces pridruživanja je zapravo veoma jednostavan i postavljen je u paragrafu 49 Lisabonskog ugovora EU.
Tri koraka do pristupanja:
Svaka evropska država može da podnese zahtjev za članstvo, sve dok poštuje vrijednosti EU kao što su vladavina prava,demokratija i ljudska prava.
Savjet Evropske unije (predstavništvo država članica) jednoglasno usvaja zahtjev i otvara pregovore. Komisija EU izdaje preporuku koju Evropski parlament mora da odobri. Složeni kriterijumi za pristupanje moraju da se poštuju.
Podnosilac zahtjeva i Savjet, u skladu sa međunarodnim pravom, potpisuju ugovor o pristupanju, koji moraju da ratifikuju sve države članice. Kada ugovor stupi na snagu, država postaje punopravna članica.
Zanimljivosti
– Jedina zemlja koja je povukla svoj zahtjev je Island, koji je to učinio 2015. godine.
– Jedina zemlja koja je do sada napustila članstvo i povukla se iz Evropske unije je Ujedinjeno Kraljevstvo. Ova država je iz EU izašla 2020. godine.
U zavisnosti od veličine države kandidata i u kakvom su obliku, pristupni pregovori mogu da traju nekoliko godina ili nekoliko decenija. Za to vrijeme, zemlja kandidat sprovodi reforme, a njena javna uprava, pravosuđe i privreda se prilagođavaju standardima EU.
Pregovori su podijeljeni u 35 poglavlja, a svaki korak ka pristupanju moraju jednoglasno da odobre sve države članice.
Kandidati takođe moraju da riješe sporove među sobom i teritorijalne sporove sa susjednim državama prije nego što se pridruže EU, objašnjava Bernd Rigert za DW.
Sadašnji kandidati se mogu podeliti u četiri grupe:
– Države koje se pripremaju da podnesu zahtjev za članstvo.
– Države koje su se prijavile (ovoj grupi pripada Bosna i Hercegovina).
– Države koje su postale zvanični kandidati nakon što je njihova prijava pozitivno ocijenjena (od država iz regiona ovoj grupi pripadaju Albanija i Sjeverna Makedonija).
– Države sa kojima su u toku pristupni pregovori – grupa u kojoj se nalaze Srbija, Crna Gora i Turska.
Koliko dugo mogu da traju pristupni pregovori?
Od trenutka kada je 1990-ih godina podnijela zahtjev za članstvo, Finskoj je trebalo samo tri godine da završi proceduru. Sa druge strane, tu je primjer Turske, koja pregovara od 2005. godine.
Evropska unija uvijek naglašava da je brzina kojom kandidati napreduju u njihovim rukama, odnosno zavisi koliko brzo sprovode reforme.
Takođe, države članice EU mogu da blokiraju proces, kao što to trenutno čini Bugarska, koja Sjevernoj Makedoniji uskraćuje početak pristupnih pregovora.
Dok čekaju, Evropska unija je za države osmislila niz sporazuma o saradnjama. Ovi sporazumi služe da podstaknu reformu i pruže ekonomsku pomoć van formalnog procesa pristupanja.
Podsjećamo, Evropska komisija je BiH prošle sedmice dala pozitivnu preporuku za početak formalnih pregovora o pristupanju, a odluka se očekuje danas.
Politika
Blanuša odgovorio Ministarstvu trgovine: SJEDNITE DOBILI STE 1!
”Zaposlene u Ministarstvu trgovine i turizma koji su pokušali napraviti demanti činjenice da se od 14 КM ubranih akciza i PDV-a na rezervoaru od 40 litara goriva građanima vrate 4 КM, treba vratiti u školu i provjeriti njihove diplome, jer ili ne poznaju matematiku ili ne znaju kako se raspodjeljuju akcize i PDV!”, rekao je predsjednik SDS-a Branko Blanuša reagujući na saopštenje Ministarstva trgovine u kojem tvrde da od 0,30 КM akciza Republici Srpskoj pripadaju 34% što je 0,10 КM.
Sve akcize ubrane u cijeloj BiH, podsjeća Blanuša, uplaćuju se na Jedinstven račun odakle se dijele prema koeficijentima koje utvrdi UIO.
”Nije tačno, kao što pokušavaju obmanuti iz Ministarstva, da Republici Srpskoj pripada 34% od samo onog što je ubrano u Srpskoj. Republika Srpska dobija nazad 34% od onog što je prihodovano u cijeloj BiH, a to je više od 10 feninga po litru prodatom u Republici Srpskoj, jer FBiH ima duplo više stanovnika i duplo veću potrošnju goriva a sve se to ulazi u sumu koja se dijeli”, podsjeća Blanuša.
Po logici Ministarstva, napominje on, oni silom žele da građani Republike Srpske pune budžete FBiH, BiH i Brčko Distrikta, iako sve političke partije iz FBiH podržavaju zamrzavanje akciza na šest mjeseci.
Politika
“LOGIČNO SUBJEKTIVAN” SELAK BRANI NEODBRANJIVO! Maksic oštrim riječima nakon političkog duela
Izjave i reakcije nakon nedavnog političkog duela i dalje ne jenjavaju, a posebnu pažnju izazvao je komentar ministra Gorana Selaka, koji je pokušao dati svoj osvrt na ishod debate. Ipak, iz redova opozicije stižu oštre kritike, uz poruke da je riječ o pokušaju opravdavanja neodbranjivog.
Šef Kluba odbornika PSS u Banjaluci Igor Maksić poručio je da je ministar Selak u svojoj izjavi bio, kako kaže, „logično subjektivan“, ali i nedovoljno uvjerljiv.
„Goran Selak, ‘logično subjektivan’ ministar, mora otvoreno da brani neodbranjivo, kad već nije mogao da se odbrani od nedavnih kvalifikacija koalicionih partnera US i SP po pitanju opet ‘subjektivnog’ tumačenja rejtinga sopstvene stranke“, izjavio je Maksić.
On dodaje da, čak i ako namjera ministra nije bila da procjenjuje pobjednika duela, način na koji je to učinjeno ostavlja mnogo prostora za kritiku.
„Možda mu stvarno nije bila namjera da daje ocjene o pobjedniku duela, ali zadatak svakako jeste i to jako loše odrađen“, naglasio je Maksić.
Prema njegovim riječima, teme koje su iznesene tokom emisije nisu novost za javnost, već dobro poznata pitanja o kojima se dugo govori.
„(Ne)djela režima koje je gradonačelnik iznio u toj emisiji javnost odavno zna napamet, a sudeći po reakcijama i premijer. O tom čovjeku koji je došao da razgovara i načinu na koji je to radio suvišno je pričati“, zaključio je Maksić.
Ova razmjena poruka dodatno je zaoštrila političku atmosferu, dok javnost s pažnjom prati dalji razvoj odnosa unutar vladajuće koalicije i reakcije opozicije.
Politika
RADANOVIĆ “Djeca ispred svega, društvo koje ulaže u budućnost IMA ŠANSU DA OPSTANE”
Briga o djeci mora biti iznad svih političkih i društvenih tema, jer upravo na toj osnovi počiva budućnost svakog društva. Kampanja „Generacija bistre glave“ pokrenuta je u pravom trenutku, kao odgovor na sve veće izazove sa kojima se suočavaju najmlađi, posebno u eri digitalnih tehnologija i društvenih mreža.
Portparol Pokreta Sigurna Srpska Mirjana Radanović istakla je da je svaka inicijativa koja stavlja fokus na zdravlje i vaspitanje djece korak naprijed.
„Briga o djeci je najveća obaveza društva i zato me raduje pokretanje kampanje ‘Generacija bistre glave’, jer je svaka inicijativa koja u fokus stavlja zdravlje, vaspitanje i budućnost naše djece korak u pravom smjeru“, poručila je Radanović.
Ona upozorava da je uticaj društvenih mreža na djecu sve snažniji i često izvan kontrole, zbog čega je neophodna reakcija svih – i roditelja i institucija.
„Danas, više nego ikada, suočavamo se sa izazovima koje donose društvene mreže. Njihov uticaj na djecu je snažan i često nekontrolisan, zbog čega je odgovornost svih nas da postavimo jasne granice i stvorimo okruženje u kojem će djeca odrastati sigurnije uz prave vrijednosti“, naglasila je ona.
Govoreći o konkretnim rješenjima, Radanović ističe da Pokret Sigurna Srpska poseban akcenat stavlja na sistemske mjere koje će unaprijediti svakodnevni život učenika.
„Insistiramo na ideji uvođenja školskih uniformi, jer vjerujemo da djeca treba da se razlikuju po znanju, trudu i vaspitanju, a ne po brendovima koje nose. Jednakost među djecom nije samo pedagoški cilj, to je i temelj zdravog društva“, istakla je Radanović.
Posebno je naglasila i inicijativu „Škola bez tereta“, koja ima za cilj da riješi problem preteških školskih torbi.
„Smatramo da je izuzetno važno sistemski raditi na stvaranju uslova koji će olakšati svakodnevicu učenika. Zato smo pokrenuli inicijativu ‘Škola bez tereta’, za uvođenje ormarića u školama, kako bismo rasteretili školske torbe i zaštitili zdravlje djece. Insistiraćemo da ova inicijativa zaživi širom Republike Srpske“, rekla je Radanović.
Zaključila je da ulaganje u djecu nije izbor, već obaveza svakog odgovornog društva.
„Budućnost svake zemlje se gradi ulaganjem u djecu od najranijeg uzrasta. Zato je naša dužnost da im obezbijedimo zdravo okruženje, kvalitetno obrazovanje i siguran prostor za odrastanje. Samo tako možemo stvoriti generacije bistre glave“, zaključila je Radanović.
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ DEMOLIRAO NERVOZNOG MINIĆA! Imali ste 400 glasova, premijer ste jer ste kum
-
Politika2 dana agoPREMIJER SE OBRUKAO! Ne zna koliko članova ima Ustav Srpske, a ŽELI DA BUDE PREDSJEDNIK! (VIDEO)
-
Društvo2 dana agoGRAĐANI OGORČENI: Greške u očitavanju struje dižu račune
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ ŽESTOKO ODGOVORIO DODIKU: “Kad god kažete da sam političko nedonošče, JA POBIJEDIM!”
-
Društvo2 dana agoSTEČAJ U „EKVATORU“: Sudbina prevarenih kupaca stanova
-
Svijet2 dana agoTRAMP: “Da ja nisam predsjednik, svijet bi se raspao”
-
Politika2 dana agoRADOJIČIĆ KOMENTARISAO TV DUEL: Promjene su nezaustavljive, sudar nove energije SA STARIM ISPRIČANIM PRIČAMA
-
Politika1 dan agoDODIK NIJE DAO KARANU DA SE OBRATI U BEOGRADU! I dalje glumi predsjednika Srpske
