Politika
KAKO FUNKCIONIŠE pristupanje Evropskoj uniji?
Da bi postala punopravna članica Evropske unije, država mora da prođe nekoliko koraka.
Evropska unija danas ima 27 država članica. Države osnivači su — Holandija, Belgija, Luksemburg, Francuska, Italija i Njemačka — a ostale članice, njih 21, su se Evropskoj uniji priduživalo u nekoliko talasa i tokom nekoliko decenija.
Proces pridruživanja je zapravo veoma jednostavan i postavljen je u paragrafu 49 Lisabonskog ugovora EU.
Tri koraka do pristupanja:
Svaka evropska država može da podnese zahtjev za članstvo, sve dok poštuje vrijednosti EU kao što su vladavina prava,demokratija i ljudska prava.
Savjet Evropske unije (predstavništvo država članica) jednoglasno usvaja zahtjev i otvara pregovore. Komisija EU izdaje preporuku koju Evropski parlament mora da odobri. Složeni kriterijumi za pristupanje moraju da se poštuju.
Podnosilac zahtjeva i Savjet, u skladu sa međunarodnim pravom, potpisuju ugovor o pristupanju, koji moraju da ratifikuju sve države članice. Kada ugovor stupi na snagu, država postaje punopravna članica.
Zanimljivosti
– Jedina zemlja koja je povukla svoj zahtjev je Island, koji je to učinio 2015. godine.
– Jedina zemlja koja je do sada napustila članstvo i povukla se iz Evropske unije je Ujedinjeno Kraljevstvo. Ova država je iz EU izašla 2020. godine.
U zavisnosti od veličine države kandidata i u kakvom su obliku, pristupni pregovori mogu da traju nekoliko godina ili nekoliko decenija. Za to vrijeme, zemlja kandidat sprovodi reforme, a njena javna uprava, pravosuđe i privreda se prilagođavaju standardima EU.
Pregovori su podijeljeni u 35 poglavlja, a svaki korak ka pristupanju moraju jednoglasno da odobre sve države članice.
Kandidati takođe moraju da riješe sporove među sobom i teritorijalne sporove sa susjednim državama prije nego što se pridruže EU, objašnjava Bernd Rigert za DW.
Sadašnji kandidati se mogu podeliti u četiri grupe:
– Države koje se pripremaju da podnesu zahtjev za članstvo.
– Države koje su se prijavile (ovoj grupi pripada Bosna i Hercegovina).
– Države koje su postale zvanični kandidati nakon što je njihova prijava pozitivno ocijenjena (od država iz regiona ovoj grupi pripadaju Albanija i Sjeverna Makedonija).
– Države sa kojima su u toku pristupni pregovori – grupa u kojoj se nalaze Srbija, Crna Gora i Turska.
Koliko dugo mogu da traju pristupni pregovori?
Od trenutka kada je 1990-ih godina podnijela zahtjev za članstvo, Finskoj je trebalo samo tri godine da završi proceduru. Sa druge strane, tu je primjer Turske, koja pregovara od 2005. godine.
Evropska unija uvijek naglašava da je brzina kojom kandidati napreduju u njihovim rukama, odnosno zavisi koliko brzo sprovode reforme.
Takođe, države članice EU mogu da blokiraju proces, kao što to trenutno čini Bugarska, koja Sjevernoj Makedoniji uskraćuje početak pristupnih pregovora.
Dok čekaju, Evropska unija je za države osmislila niz sporazuma o saradnjama. Ovi sporazumi služe da podstaknu reformu i pruže ekonomsku pomoć van formalnog procesa pristupanja.
Podsjećamo, Evropska komisija je BiH prošle sedmice dala pozitivnu preporuku za početak formalnih pregovora o pristupanju, a odluka se očekuje danas.
Politika
OPOZICIJA SLOŽNA Stanivuković: Jedinstveno i složno ulazimo u izbornu kampanju
Jedinstveno, složno i zajedno ulazimo u predstojeću izbornu kampanju. Među nama nema nijednog otvorenog pitanja. Okupljeni smo oko zajedničkog cilja i dva najbolja kandidata, gospodina Blanuše i gospodina Božovića.
Poručio je ovo lider PSS-a Draško Stanivuković nakon razgovora sa predstavnicima opozicionih stranaka, ističući da će Pokret Sigurna Srpska dati svoj maksimalan doprinos u periodu koji je pred nama.
-Pred nama je kampanja u koju ulazimo spremni, odlučni i sa jasno postavljenim ciljevima i zadacima. Upravo o tome smo danas razgovarali. Vjerujemo u zajedništvo, odgovornost i pobjedu.
Politika
PREMIJER U KAFANI, HELIKOPTER NA TJENTIŠTU: Odgođena posjeta radovima u Foči
Na Tjentištu od jutros parkiran je helikopter MUP-a Republike Srpske.

Kako saznajemo, tim helikopterom doletio je predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić koji je danas trebao da obiđe radove na dionici puta Sarajevo – Foča, ali je ta posjeta odložena.
Politika
SPS NEMA KADROVA VAN FOTELJA: Liste predvode direktori, ministri i stranački funkcioneri
Centralna izborna komisija (CIK) BiH ovjerila je kandidatske liste Socijalističke partije Srpske (SPS) za predstojeće opšte izbore, a pregled nosilaca lista pokazuje da su u prvom planu uglavnom stranački funkcioneri, direktori javnih preduzeća i ustanova, te nosioci različitih rukovodećih funkcija.
Iako iz SPS-a poručuju da na listama imaju „ostvarene i odgovorne ljude“, među nosiocima kandidatskih lista teško je pronaći veći broj novih i prepoznatljivih lica koja dolaze direktno iz naroda, bez političkih ili rukovodećih funkcija.
Najveći broj nosilaca lista već godinama obavlja značajne političke, direktorske ili upravljačke poslove, što otvara pitanje da li je SPS odlučio da povjerenje ponovo stavi u uski krug provjerenih kadrova, umjesto da prostor pruži novim ljudima i drugačijim idejama.
Nosioci lista SPS za Narodnu skupštinu Republike Srpske:
- Izborna jedinica 1 – Duško Miletić, potpredsjednik SPS-a, direktor prijedorske Toplane i odbornik u Skupštini grada Prijedora
- Izborna jedinica 2 – Vladimir Bogojev, predsjednik GO SPS Gradiška, rukovodilac Elektrokrajine i odbornik
- Izborna jedinica 3 – Goran Selak, predsjednik SPS-a i ministar pravde Republike Srpske
- Izborna jedinica 4 – Igor Jeremić, predsjednik OO SPS Brod, direktor Srednjoškolskog centra „Nikola Tesla“ i odbornik
- Izborna jedinica 5 – Dragutin Škrebić, potpredsjednik SPS-a, privrednik i odbornik
- Izborna jedinica 6 – Čedomir Stojanović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH
- Izborna jedinica 7 – Siniša Mijatović, aktuelni narodni poslanik
- Izborna jedinica 8 – Stefan Kuljanin, ekonomista iz Istočne Ilidže
- Izborna jedinica 9 – Maksim Skoko, potpredsjednik SPS-a, narodni poslanik i direktor RiTE Gacko
Nosioci lista za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH:
- Izborna jedinica 1 – Nebojša Raković, organizacioni sekretar SPS-a i delegat u Vijeću naroda Republike Srpske
- Izborna jedinica 2 – Jelena Rodić, predsjednica Foruma žena SPS-a, izvršni direktor Investiciono-razvojne banke Republike Srpske i predsjednica Udruženja „Četiri plus“
- Izborna jedinica 3 – Dejan Kašiković, komandir Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Trebinje
Sastav nosilaca lista pokazuje da je SPS najveće povjerenje ukazao ljudima koji već obavljaju značajne političke, direktorske ili rukovodeće funkcije, dok među najistaknutijim kandidatima nema mnogo novih imena koja bi mogla predstavljati osvježenje na političkoj sceni Republike Srpske.
-
Politika3 dana agoZDRAVSTVO NIJE SAMO BIJELI MANTIL: Dragojević Stojić traži veće uvažavanje svih zaposlenih u sistemu
-
Društvo3 dana agoVELIKO SRCE MALIH HEROJA: Djeca iz Banjaluke prikupila 1.650 KM za liječenje Adelise
-
Politika2 dana agoSTEVANDIĆ LJUT NA SNSD?: Ujedinjena Srpska blokirala izbor Komisije za koncesije RS
-
Politika3 dana ago“NE MOŽEMO PODRŽATI NASILJE”: Vuković traži odgovore o upotrebi sile na Palama
-
Politika2 dana agoPONUDE NISU POMOGLE: Mladići sa Pala odbili Dodikove prijedloge i ostali pri protestu
-
Region18 sati agoŠOK NA JADRANU: Restorani zjape prazni, ugostitelji priznali – „Mislili smo da ovako možemo vječno“
-
Politika3 dana agoDODIK GOVORIO JEDNO, ŠPIRIĆ POTPISAO DRUGO: Apelacioni sud ostaje u Sarajevu
-
Politika2 dana agoDODIK U MOSTARU ZAOBIŠAO SRBE? „Helikopter sletio kod partnera, a ne kod sopstvenog naroda“
