Mađarska se povlači iz Međunarodnog krivičnog suda u Hagu.

Mađarska je u četvrtak saopštila da će započeti postupak povlačenja iz Međunarodnog krivičnog suda (MKS) u Hagu.

“Mađarska će se povući iz Međunarodnog krivičnog suda”, napisao je Gergelj Guljaš, šef kabineta premijera Viktora Orbana, u kratkoj izjavi.

“Vlada će u četvrtak pokrenuti postupak povlačenja u skladu sa ustavnim i međunarodnim pravnim okvirom”.

Ovo saopštenje uslijedilo je kada je izraelski premijer Benjamin Netanjahu stigao u mađarsku prijestonicu, Budimpeštu, uprkos međunarodnoj potjernici koja je izdata protiv njega zbog rata u Gazi.

Vlada Mađarske pozvala je Netanjahua u novembru, nakon što je MKS, izdao potjernicu optužujući ga za zločine protiv čovječnosti.

Orban, blizak saveznik Netanjahua, potjernicu je nazvao “skandalozno drskom” i “ciničnom”.

Zemlje članice MKS-a, kao što je Mađarska, obavezne su da pritvore osumnjičene za kojima je raspisana potjernica, ako kroče na njihov tlo, ali sud nema načina da to sprovede i oslanja se na države da se pridržavaju njegovih odluka.

Nakon Trampove odluke o uvođenju carina usljedile su oštre reakcije svjetskih lidera.

Predsjednik Donald Tramp objavio je u srijedu odluku o uvođenju 10% carine na sav uvoz u Sjedinjene Države, uz dodatne povećane carine za ključne trgovinske partnere. Ova odluka izazvala je oštre reakcije širom svijeta, pri čemu su neki lideri najavili kontramere, dok su drugi izrazili zabrinutost zbog mogućeg trgovinskog rata.

Tramp je odluku pravdao kao “recipročne” carine, odgovor na trgovinske barijere koje druge zemlje postavljaju američkoj robi. Evropska unija je među pogođenima, suočavajući se sa carinama od 20%.

Oštre reakcije evropskih lidera
Italijanska premijerka Đorđa Meloni, inače bliska Trampu, ocjenila je carine kao “pogrešne” i upozorila da bi mogle oslabiti Zapad.

“Radićemo na sporazumu sa SAD kako bismo izbjegli trgovinski rat koji nikome ne koristi”, poručila je ona.

Poljski premijer Donald Tusk istakao je da “prijateljstvo znači partnerstvo” i pozvao na recipročne tarife. Irski premijer Majkl Martin izrazio je “duboko žaljenje”, dok je švedski premijer Ulf Kristerson poručio da Švedska ne želi trgovinske barijere i da je potrebno pronaći rješenje za nastavak saradnje.

Španski premijer Pedro Sančez naglasio je da će njegova vlada zaštititi nacionalne interese, dok je danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen kritikovao odluku SAD kao štetnu i nepotrebnu.

“Evropa će ostati ujedinjena i odgovoriti snažno i proporcionalno”, izjavio je on.

Manfred Veber, predsjednik Evropske narodne partije, nazvao je Trampove carine “napadom iz straha” koji šteti obje strane Atlantika.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je da će se obratiti javnosti iz Brisela.

Reakcije Velike Britanije i Švajcarske
Britanski sekretar za trgovinu Džonatan Rejnolds izjavio je da će London ostati miran i posvećen postizanju trgovinskog sporazuma sa Vašingtonom.

“Imamo niz alata na raspolaganju i nećemo oklevati da ih upotrebimo”, dodao je on.

Švajcarska predsjednica Karin Keler-Sater poručila je da će Savezno veće brzo procjeniti sledeće korake, ističući da je dugoročna ekonomska stabilnost zemlje prioritet.

Odnosi sa Kanadom i Meksikom
Za sada, Kanada i Meksiko su pošteđeni nove globalne carine od 10%, ali carine do 25% na određene proizvode iz ovih zemalja ostaju na snazi, uključujući mjere usmjerene na kontrolu krijumčarenja fentanila.

Kanadski premijer Mark Karni ocjenio je da su neki elementi trgovinskih odnosa sa SAD sačuvani, ali je najavio da će se Kanada boriti protiv carina na čelik i aluminijum.

“Trampove tarife fundamentalno menjaju međunarodni trgovinski sistem”, upozorio je Karni.

Azija i Pacifik: Kritike i pozivi na smirenost
Australijski premijer Entoni Albanez ocjenio je odluku kao “neprijateljski čin” i upozorio da će potrošači snositi najveći teret.

“Nećemo se uključiti u spiralu trgovinskog rata koja vodi višim cijenama i sporijem rastu”, rekao je on.

Novozelandski ministar trgovine Tod Meklej istakao je da slobodna trgovina ostaje ključna za ekonomiju njegove zemlje i da će zvaničnici razgovarati sa Vašingtonom kako bi ublažili posledice carina.

Privremeni predsjednik Južne Koreje Han Duk-su naložio je hitne mjere podrške kompanijama pogođenim carinama i zatražio od ministra industrije da pregovara sa SAD o smanjenju negativnog uticaja.

Latinska Amerika: Odgovor kroz institucije
Brazilsko ministarstvo spoljnih poslova izrazilo je žaljenje zbog novih carina i najavilo mogućnost obraćanja Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO). Kolumbijska ministarka spoljnih poslova Laura Sarabija poručila je da se analiziraju mjere zaštite nacionalne industrije i izvoznika.

Trampove carine otvaraju novo poglavlje u globalnim trgovinskim odnosima, dok zemlje širom svijeta traže način da zaštite svoje ekonomske interese i izbjegnu eskalaciju trgovinskih tenzija.

Reakcija Kine
Kinesko ministarstvo trgovine poziva SAD da “odmah ukinu ove jednostrane carinske mjere i trgovinske sporove reše na odgovarajući način kroz ravnopravan dijalog sa svojim partnerima”.

“Kina se odlučno protivi ovom potezu i preduzeće odlučne kontramere da zaštiti svoja prava i interese”, rekao je portparol.

Kina je možda najteže pogođena Trampovom odlukom jer je na svu kinesku robu nametnuta dodatna carina od 34 odsto – povrh već postojećih 20 odsto.

(Jutarnji)

Predsjednik Evropske komisije Ursula von der Leyen na više je jezika u video obraćanju komentarisala Trampove carine: na engleskom, njemačkom i francuskom.

Američke carine “težak su udarac” svjetskoj privredi i Evropska unija priprema protivmjere ako pregovori ne uspiju, rekla je Von der Leyen.

“Već finalizujemo prvi paket protivmjera kao odgovor na carine na čelik”, rekla je u izjavi koja je pročitana u Samarkandu, u Uzbekistanu, uoči samita o partnerstvu između EU i Srednje Azije.

“Dodatno pripremamo nove protivmjere kako bismo zaštitili svoje interese i svoja preduzeća ako pregovori ne uspiju”, zaključila je.

Von der Leyen kaže da će posljedice američkih carina biti “ogromne”.

“Globalna privreda pretrpjeće velike štete, neizvjesnost će se povećati i potaknuti dodatni protekcionizam. Posljedice će biti strašne za milione ljudi širom svijeta, posebno za najranjivije zemlje koje su sada podložne najvišim američkim carinama”, rekla je Von der Leyen.

“Milioni građana suočiće se s višim računima za namirnice, lijekovi će poskupjeti, kao i prevoz. Inflacija će rasti”, navela je.

“Svi će patiti”

Na konferenciji za medije dodala je da će sve firme, “velike i male, patiti od prvog dana”, pogođene poremećajima opskrbnih lanaca, većom neizvjesnošću te teškom birokratijom.

“Troškovi poslovanja sa Sjedinjenim Državama drastično će porasti”, rekla je.

“Štaviše, čini se da u tom neredu nema reda. Ne postoji jasan put kroz kompleksnost i haos koji pogađa sve trgovinske partnere SAD-a”, istaknula je Von der Leyen.

“Mi smo ujedinjeni”

“Ako napadnete jednog od nas, napali ste sve nas”, rekla je Von der Leyen te naglasila zajednički stav Evrope.

“Mi smo u ovome zajedno: ako napadnete jednog od nas, napali ste sve nas”, rekla je Von der Leyen. “Naše jedinstvo naša je snaga.”

Istakla je da će Evropa “stajati uz one koji su izravno pogođeni”, napomenuvši ranije da neke od najranjivijih zemalja svijeta snose najveći teret visokih carina.

“Europa je ujedinjena – za poduzeća, građane i za sve Europljane. Nastavit ćemo graditi mostove sa svima onima kojima je, poput nas, stalo do poštene trgovine temeljene na pravilima kao osnovi prosperiteta”, rekla je Von der Leyen.

Podsjetimo, Tramp je ranije najavio minimalnu carinu od 10% na većinu robe koja se uvozi u Sjedinjene Američke Države, s višom stopom od 20% za Evropsku uniju, čime je dodatno pojačao globalni trgovinski rat koji prijeti rastom inflacije i usporavanjem ekonomskog rasta u SAD-u i širom svijeta, prenosi Index.