Svijet
KLJUČNE STVARI KOJE SU DONIJELI EVROPSKI IZBORI! U EU se sve mijenja, samo Ursula fon der Lajen ostaje

Pet ključnih stvari koje su donijeli izbori za Evropski parlament.
Širom Evropske unije 185 miliona birača u 27 zemalja glasalo je na izborima za Evropski parlament, nakon kojih su konzervativci u ekstazi.
Politiko navodi da je Evropska narodna partija (EPP) ostvarila jasnu pobjedu na četvorodnevnim izborima koji su okončani u nedjelju uveče i pojačala kontrolu nad Evropskim parlamentom uprkos tome što su ultradesničarske stranke ostvarile veliki napredak u mnogim zemljama EU.
Politička opcija desnog centra je, prema nezvaničnim rezultatima, na putu da ima 184 poslanika u Evropskom parlamentu, što je više od četvrtine od ukupno 720 članova tog tijela. Briselski sajt navodi da je EPP jedina centristička stranka koja je dobila više glasova na ovim izborima u odnosu na prethodne, pošto su ka lijevom centru orijentisani Socialisti i demokrate (S&D) ostali na otprilike istom nivou, dok su liberali iz poslaničke grupe Obnovimo Evropu desetkovani na ovom glasanju.
Sa pozicije sile koju je osvojila EPP je sada viđena kao najpozvanija da određuje politiku EU, okrećući je više na desno.
“Mi smo stranka industrije, mi smo stranka ruralnih područja, mi smo stranka evropskih poljoprivrednika”, nedavno je za Politiko kazao Manfred Veber, šef odlazeće poslaničke grupe EPP u Evropskom parlamentu.
Navodi se da, iako bi EPP ponovo mogla da u tijelu formira veliku koalciju sa socijalistima i liberalima, ova stranka bi takođe mogla da sa partjama orijentisanim još više u desno ispregovara i radno partnerstvo po nekim pitanjima, a da pritom ne izgubi vezu sa centrističkim saveznicima.
Politiko je naveo pet ključnih stvari koje su donijeli ovi izbori za Evropski parlament:
Velika pobjeda ultradesnice
Baš kao što su ankete i predviđale, ultradesničarske snage ostvarile su veliki napredak širom EU. U Francuskoj je Nacionalno okupljanje uzelo skoro trećinu ukupnog broja glasova i konsolidovalo poziciju vodeće ultranacionalističke poslaničke grupe u narednom sazivu Evropskog parlamenta.
Sličan rezultat ostvarila su i Braća Italije premijerke Đorđe Meloni, stranka kojoj je pripalo više od četvrtine glasova italijanskih birača. U novom sazivu Evropskog parlamenta bi dvije poslaničke grupe koje su orijentisane najdalje udesno od svih političkkih opcija, a to su Evropski konzervativci i reformisti (ECR) i Identitet i demokratija (ID), imaće 131 mjesto u tom tijelu.
Tu se ne računaju 15 poslanika Alternative za Njemačku, deset predstavnika vladajuće mađarske stranke Fides premijera Viktora Orbana, šest poslanika poljske partije Konfederacija slobode i nezavisnosti i troje iz bugarske proruske stranke Obnova. Ukoliko ultradesnica formira jedinstvenu poslaničku grupu, ona bi postala druga po jačini sila u Evropskom parlamentu, odmah iza dominantne EPP, ali taj scenario nije baš izvjestan imajući u vidu unutrašnja neslaganja.
Tijesan put do pobjede Fon der Lajen
Rezultati objavljeni u nedjelju ukazuju na to da Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, ima dobre šanse da ostane na toj funkciji, iako to nije u potpunosti izvjesno. Ukoliko dobije podršku lidera zemalja EU, ona će nakon toga morati da osigura i potvrdu Evropskog parlamenta.
Nakon izbora 2019. ona je izabrana glasovima EPP, S&D i Obnovimo Evropu. Ova ista koalicija bi, u suštini, mogla da joj osigura još jednu poslaničku većinu. Ona će morati da dobro pazi na to koliko će poslanika biti za nju pošto je glasanje u Evropskom parlamentu tajno.
Kada je prije pet godina zatražila poslaničku podršku za izbor za predsjednicu Evropske komisije, Fon der Lajen je u teoriji mogla da računa 440 glasova iz tri centrističke poslaničke grupe, ali je samo 383 njih glasalo za nju. I ovog puta ove tri poslaničke grupe imaće više od 400 od ukupno 720 poslanika, što bi trebalo da joj bude dovoljno, ali nije sigurno da će svi glasati za nju, pošto su čak i neke od nacionalnih stranaka koje čine EPP poručile da je neće podržati,
Evropski Zeleni sa modricom na oku
Nakon što je tokom proteklog petogodišnjeg saziva Evropskog parlamenta Brisel učinio Zeleni sporazum svojom glavnom stavkom, glasači su se okrenuli protiv ekološki orijentisanih stranaka i otjerali njihove predstavnike iz ovog tijela. Najveći porazi Zelenih desili su se u Francuskoj i Njemačkoj, zemalja iz kojih je u dosadašnjem sazivu bila polovina evroposlanika ove političke opcije.
Uprkos malom napretku ostvarenom u zemljama poput Holandije i Danske, Zeleni će u Evropskom parlamentu ostati bez desetak poslanika i od četvrte postati šesta po jačini poslanička grupa.
Obnovimo Evropu se nije obnovila
Poslanička grupa Obnovimo Evropu, treći stub tročlane velike koalicije koja je dominirala Evropskim parlamentom u proteklih pet godina, pretrpjela je ozbiljne udarce u nedjelju. U Francuskoj je stranka Renesansa predsjednika Emanuela Makrona doživjela imploziju pošto su glasači na evropskim izborima iskazali frustracije koje osjećaju prema nacionalnoj vladi i glasali su za ultradesnicu.
Stranka Građani, španska ispostava Obnovimo Evropu, potpuno je nestala i njehovih sedam poslaničkih mjesta zauzeće EPP. Gubici su zabilježeni i među sličnim političkim opcijama u Rumuniji, Danskoj i Estoniji. Iako je imala svega oko 14 odsto poslanika u Evropskom parlamentu, Obnovimo Evropu se u dosadašnjem sazivu ponašala kao važna snaga, ali će to teško moći sada s obzirom da će imati znatno manje predstavnika.
To su loše vijesti za Makrona, koji se nadao da uz pomoć Obnovimo Evropu uspjeti da u Biselu progura svoju viziju Evrope.
Šta ovo sve znači za nacionalne lidere
Kao što je to i obično slučaj s izborima za Evropski parlament, Evropljani širom EU su ovo glasanje praktično iskoristili kao referendume usmjerene protiv nacionalnih vlada. U Francuskoj je velika pobjeda ultradesničarskog Nacionalnog okupljanja natjerala predsjednika Emanuela Makrona da raspusti Nacionalnu skupštinu i raspiše vanredne izbore.
Negativni rezultati vladajućih stranaka u zemljama poput Njemačke i Mađarske ocijenjeni su kao udarci za nacionalne lidere. U Danskoj su socijaldemokrate premijerke Mete Frederiksen uspjeli da zadrže isti broj evroposlanika na izborima koji su viđeni kao referendum o tome kako se njena centristička vlada bori sa migracijama.
U Španiji je propao pokušaj da se izbori za Evropski parlament predstave kao plebiscit o premijeru Pedru Sančezu. Njegovi socijalsti su osvojili skoro isti broj glasova kao i Narodna partija, koja je opcija desnog centra, čime su potkopane šanse konzervativaca da sruše vladu manjinske koalicije sa Sančezom na čelu.
Svijet
POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.
U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.
“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.
Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.
Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.
U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.
Svijet
ZELENSKI SADA TRAŽI BEZBJEDONOSNE GARANCIJE! Tvrdi da će ovo biti “crvena linija”

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da članstvo u NATO-u ostaje na pregovaračkom stolu, ali su Ukrajini za sada potrebne bezbjednosne garancije.
“Pitanje članstva Ukrajine u NATO ostaje na pregovaračkom stolu, uprkos neslaganju nekih zemalja. Ukrajina, iako nije članica Alijanse, mora da ima jake bezbjednosne garancije. Konkretno, vojni kontingent”, rekao je Zelenski tokom sastanka sa čelnicima teritorijalnih zajednica Černigovske oblasti.
On je napomenuo da je, sve dok Ukrajina ne pristupi bezbjednosnim savezima, važno da ima adekvatne bezbjednosne garancije.
“Važno je da imamo odgovarajuće garancije, slično kao i NATO, dok nismo u alijansi. Važno je da imamo adekvatne zaštitne mjere poput NATO-a dok nismo u alijansi. To govori o naporima naših partnera, na koje zaista možemo da računamo”, rekao je Zelenski, prenosi Ukrinform.
On je naglasio da Ukrajina tokom predstojećih pregovora o okončanju rata neće priznati teritorije koje je okupirala Rusija i da neće pristati da smanji vojsku.
“Nama je prioritet naša jaka vojska. Dakle, ovo je za nas crvena linija – nema smanjenja broja naše vojske. Da budem iskren, učinićemo sve da vojska ostane u stanju kakvom je danas. Velika armija, tri puta veća nego što je bila na početku rata”, rekao je on na sastanku sa čelnicima teritorijalnih zajednica Černigovske oblasti, tokom radne posjete tom okrugu.
Linker
Zelenski je takođe naglasio da će ukrajinska prioritetna “crvena linija” u budućim mirovnim pregovorima biti nepriznavanje teritorija koje je okupirala Rusija.
“Druga geopolitička stvar je nepriznavanje bilo kojih teritorija koje je Rusija okupirala. To su ukrajinske teritorije, to je za nas jedna od najvažnijih crvenih linija. U svakom slučaju, to su privremeno okupirane teritorije”, naglasio je ukrajinski lider, prenosi Ukrinform.
On je rekao i da će pravedan mir doći kada sve teritorije budu vraćene.
“Ali ako se može postići kompromis da se vraćanje ovih teritorija tokom vremena odvija diplomatskim kanalima… Mislim da će za određene teritorije to biti jedini način”, naveo je Zelenski, prenosi Tanjug.
Linker
Istakao je i da će Ukrajina raditi na kažnjavanju ratnih zločinaca.
“Druga je stvar ko će biti sa nama u ovome. Ovo već zavisi od dostojanstva i morala drugih partnera, a ne Ukrajine”, poručio je Zelenski.
Prema njegovim riječima, danas postoji nekoliko zemalja sa kojima se razgovara o smještaju flote i avijacionog kontingenta, a kako je naveo, najteža tačka u ovim pregovorima je zemljišna komponenta.
Zelenski je poručio da će Ukrajina “ipak postići pravedan mir”.
“Imamo mnogo različitih dokumenata i dostignuća, ali je važno da smo jaki za pregovaračkim stolom”, zaključio je predsjednik Ukrajine.
Svijet
Vlada Srpske za lobiranje u Americi i skidanje sankcija zvaničnicima ANGAŽOVALA I RODA BLAGOJEVIĆA

Vlada Republike Srpske je potpisala ugovor za lobiranje s firmom RRB Strategies za lobiranje u SAD, a u ime ove kompanije je ugovor potpisao Rod Blagojević, bivši guverner savezne države Illinois i osuđenik za korupciju.
Prema dokumentima u koje je imao uvid portal Klix.ba, Blagojević se obavezao da će “kao iskusni političar u Americi uraditi sve da se prekine ‘lov na vještice’ protiv Republike Srpske.”
Šta je Blagojević ponudio Dodiku?
Blagojević se, ispred firme RRB Strategies, obavezao na objavljivanje medijskih članaka u kojima bi se “prikazale političke motivacije iza pravosudnog progona Milorada Dodika i Republike Srpske” , kao i da će lobirati da članovi Kongresa objavljuju “upozorenja o situaciji u BiH” na svojim društvenim mrežama.
Uz to, Blagojević je u svom prijedlogu, kojeg je prihvatila Vlada Republike Srpske, naveo da će glavni prioritet biti “lobiranje predstavnika u Kongresu da se zaustavi ‘lov na vještice’ protiv rukovodstva Republike Srpske“, kao i lobiranje među međunarodnim partnerima kako bi oni “govorili o tome kako Republika Srpska poštuje Dejtonski mirovni sporazum.”
U prijedlogu je navedeno da će se Blagojević “boriti protiv nelegalnog visokog predstavnika Kristijana Šmita” i “ukazivati da njegove odluke krše Dejtonski sporazum”, te da će “raditi na uklanjanju Šmita u Ujedinjenim nacijama.”
Bivši guverner Illinoisa će lobirati i za ukidanje sankcija za Dodika i druge zvaničnike Republike Srpske, te za povratak nadležnosti koje su, prema prijedlogu, “oduzete Republici Srpskoj i prenese na nivo BiH.“
Zanimljiv je i dio prijedloga u kojem se Blagojević obavezuje da će “braniti hrišćane od progona bosanskih muslimana te globalista“, kao i da će “lobirati da NATO snage ne prelaze dogovoren broj trupa u BiH.”
Na kraju prijedloga se navodi da će Blagojević lobirati i za zatvaranje Ureda visokog predstavnika u BiH.
Cilj ukidanje sankcija za Dodika, ali i pokretanje pravosudnog procesa protiv Šmita.
Što se tiče ciljeva, Blagojević je naveo da nakon tri mjeseca želi “uspostaviti konstantne kontakte s visokorangiranim članovima State Departmenta i zaustaviti negativnu kampanju protiv Dodika i Republike Srpske.”
U ovom vremenskom periodu, očekuje i da će “Dodika predstaviti kao jedinog branioca Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH.”
Nakon šest mjeseci, Blagojević očekuje da će “izlobirati da bosanski muslimani prihvate Milorada Dodika i Republiku Srpsku kao legitimne partnere u svim procesima u BiH.”
Ciljevi nakon godinu dana lobiranja uključuju ukidanje sankcija za Dodika i rukovodstva Republike Srpske, ukidanje Ureda visokog predstavnika u BiH i pojačavanje “suverenosti naroda u Republici Srpskoj”, te pokretanje pravosudnog procesa protiv Šmita za “glumljenje visokog predstavnika.”
Vrijedi još istaći da nije poznato koliko će Vlada RS platiti firmi RRB Strategies za ovaj angažman, te koliko će on trajati. Ugovor je ispred Vlade Republike Srpske potpisao ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Zlatan Klokić, prenosi Klix.
-
Svijet3 dana ago
IZRAEL BOMBARDOVAO BEJRUT,UBIJENO TROJE LJUDI! Testiraju krhko četvoromjesečno primirje
-
Politika3 dana ago
DODIK DAO 840.000 dolara za skidanje sankcija navodi HAARETZ
-
Društvo3 dana ago
EKSTREMNO HLADNO VRIJEME JURI PREMA NAMA! Pogledajte kakav “monstrum” stiže iz Rusije! (VIDEO)
-
Banjaluka3 dana ago
“NINKOVIĆ NA APARATIMA”: I rukovodstvo Skupštine grada Banjaluka priznalo, POSLOVNIK NEUSTAVAN
-
Politika3 dana ago
KOVAČEVIĆ UDARIO NA VUKANOVIĆA “On je sredstvo Sarajeva za ostvarenje njihovog cilja – POLITIČKU ELIMINACIJU DODIKA”
-
Politika2 dana ago
„VIADUCT“ DNEVNO „ZARAĐUJE“ 19.000 KM: Staša Košarac do sada Srpsku koštao više od 4 miliona KM
-
Politika2 dana ago
DODIK PORUČIO “Dok sam ja predsjednik, SRPSKU NEĆE USPJETI OTETI”
-
Banjaluka3 dana ago
STANIVUKOVIĆ IZNIO PRIJEDLOGE “Vodovodna mreža, most u Docu, IZGRADNJA KOČIĆEVOG ZBORIŠTA”