Connect with us

Društvo

Kod doktora preko “grane” i s punim novčanikom: Zašto u Srpskoj nema imunologa?

Troškove teško mogu da refundiraju, a kod doktora moraju van države. Tako izgleda liječenje oboljelih od autoimunih i rijetkih bolesti u Republici Srpskoj, jer ovdje nema imunologa.

Kako za BL portal kaže jedna od oboljelih, ona spada među brojne pacijente u Srpskoj koji moraju na preglede u Beograd.

“Imunolog je jedan od ključnih doktora kod rijetkih oboljenja, posebno kod udruženih autoimunih bolesti. U Republici Srpskoj  takve  pacijente liječe reumatolozi, jer imunologa nema. Poznajem još nekoliko ljudi koji imaju ista oboljenja koja zahtijevaju potpuno novi pristup životu i dio njih odlazi u Srbiju“, priča čitateljka BL portala.

Ona ističe da uz sve muke koje bolest sama po sebi donosi, ovakvim pacijentima posebno teško pada što moraju da putuju van države, ali i da sve preglede plate iz svog džepa.

,,Ljuti me to. Nije stvar u tome što sam jedna od oboljelih,  nego pita li se neko šta je sa onima koji imaju neki problem i trebaju imunologa, a  ne mogu sebi priuštiti privatno liječenje u Srbiji. Zvaničnu potvrdu da Univerzitetski klinički centar Republike Srpske nema imunologa nisam dobila, pa ne mogu ni u Fondu zdravstvenog osiguranja refundirati troškove“, napominje ova pacijentkinja koja je željela da ostane anonimna.

Iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske za BL portal kratko su poručili da imaju jednog budućeg imunologa.

“UKC Republike Srpske ima zaposlenog jednog ljekara, koji je pri kraju supspecijalizacije iz imunologije“, kažu iz UKC-a.

Međutim, od Saveza za rijetke bolesti Republike Srpske saznajemo da to jeste tačno, ali da se radi o pedijatru imunologu. Kažu da on svakako zaslužuje sve pohvale, jer je uvijek tu za njihovu djecu, ali to, ipak, nije rješenje za sve ostale kojima je potrebna pomoć imunologa.

Jedna od članica Saveza za rijetke bolesti tvrdi da poznaje odrasle osobe koje su trebale pomoć imunologa, ali kako ga u Republici Srpskoj nema, upućivani su reumatologu.

,,Pa ako se baš ne pronađe rješenje, pošalju neke u Beograd kod imunologa“, tvrdi ova članica Saveza za rijetke bolesti i objašnjava da ni uputnicu za glavni grad Srbije nije lako dobiti. Dobije se, tvrdi ona, kad dođe “do guše”.

Iz Saveza za rijetke bolesti Republike Srpske ističu da bi morali imati mogućnost da ih pregleda imunolog, posebno kod savjeta oko vakcinacije, ali i izbora suplemenata i ishrane, kako bi bolest držali pod boljom kontrolom. Neki priznaju da bi rado i u drugu državu otišli na pregled, ali nemaju finansiijsku mogućnost za to.

Iz Ministarstva zdravlja Republike Srpske za BL portal ističu da zdravstene ustanove zapošljavaju radnike u skladu sa potrebama za određenim kadrom i mogućnostima, kao i da doktori imaju mogućnosti specijalizacije i supspecijalizacije.

,,Pravilnikom o planu i programu specijalizacija i supspecijalizacija propisane su specijalizacije alergologija i klinička imunologija u trajanju od pet godina, kao i imunologija, takođe u trajanju od pet godina. Godišnjim planom specijalizacija i supspecijalizacija za 2022. godinu odobrene su dvije specijalizacije iz imunologije, za Univerzitetski klinički centar Republike Srpske“, kažu iz resora zdravstva.

U Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske otvoreno priznaju da nemaju zaposlenog imunologa.

Imunolozi su bili naročito “popularni” u jeku korona virusa, a upravo tada je predsjednik Udruženja imunologa Bosne i Hercegovine, Jasenko Karamehić, u otvorenom pismu oštro kritikovao Vladu Federacije BiH i Kantona Sarajevo što u sastavu njihovih kriznih štabova nije bilo imunologa.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske ističu da, ukoliko se neki pregled ne može obaviti u Republici Srpskoj, osiguranici imaju mogućnost da se, na prijedlog Univerzitetskog kliničkog centra, liječe u zdravstvenim ustanovama izvan Srpske sa kojima Fond ima potpisan ugovor, kao što je slučaj sa Srbijom.

,,Neophodan je prijedlog UKC RS koji razmatra i stručna komisija Fonda i osiguranik sa rješenjem Fonda ima mogućnost da se liječi u zdravstvenim ustanovama u Srbiji. Ukoliko je oslobođen plaćanja participacije sa rješenjem Fonda ne plaća, a ukoliko je riječ o kategoriji koja nije oslobođena plaćanja participacije, učestvuje u troškovima liječenja deset odsto”, objašnjavaju iz Fonda za BL portal.

Međutim, u Fondu zdravstvenog osiguranja kažu da se, kako su upućeni, pregledi kod imunologa obavljaju u UKC RS,  a ukoliko ljekari procijene da je potrebno da se osiguranik pošalje van granica Srpske, onda oni upućuju prijedlog na stručnu komisiju Fonda.

Zanimljivo je da redakcija BL portala povodom  ove teme poslala pitanja na brojne adrese, od oboljelih do udruženja, ali većina njih o tome nije željela javno da govori, uz obrazloženje – da se nekome ne zamjerimo.

Željka Pavlović, BL portal

Related Topics:

Društvo

CIJENE RASTU, GRAĐANI ĆUTE I PLAĆAJU! Prijedor NAJSKUPLJI grad u Srpskoj!

Rast cijena već duže vrijeme potresa tržište Republike Srpske, a osim što idu ka gore, one i variraju od mjesta do mjesta.

Analizirali smo cijene nekoliko istih proizvoda i usluga u Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru i Trebinju kako bismo vidjeli za šta su i gdje su građani lani izdvajali najviše para, prenose Nezavisne.

Cijene namirnica
Za hranu su građani najviše izdvajali u Prijedoru, a najmanje u Trebinju.

Tako su svi oni u čijim su se korpama našli kilogram bijelog pšeničnog brašna, kilogram bijelog hljeba, isto toliko junetine s kostima, ali i svinjetina bez kostiju, kao i svježa piletina, te ulje, jabuke i paradajz u Banjaluci za to izdvajali ukupno 44,93 KM, u Bijeljini 47,49 KM, u Prijedoru 48,98 KM, a u Trebinju 44,16 KM.

Pojedinačno gledano, brašno je po cijeni od 1,8 KM bilo najskuplje u Prijedoru, a hljeb sa cijenom od 3,74 KM u Banjaluci. Junetina s kostima po cijeni od 14,49 KM i svinjetina bez kostiju po cijeni od 13,03 KM najskuplje su bile u Bijeljini, dok je svježa piletina sa cijenom od 6,68 KM najskuplje plaćana u Trebinju. Ulje sa cijenom od 3,25 KM bilo je najskuplje u Banjaluci, a Prijedor je dominirao sa cijenama jabuka i paradajza, za šta se trebalo izdvojiti 2,38 KM, odnosno 3,92 KM.
Cijene odjeće

Da bi kupili jaknu, muškarci su u Banjaluci izdvajali 148,40 KM, u Bijeljini 106, 78 KM, u Prijedoru 115,11 KM, a u Trebinju najviše, i to 191,56 KM.

S druge strane, žene u Banjaluci su za kaput iz novčanika morale izvaditi 221,66 KM, u Bijeljini 341,20 KM, dok je u Prijedoru za kaput bilo potrebno dati 181,24 KM. U Trebinju je ženski kaput u prosjeku koštao 284,86 KM. Takođe, muška košulja najskuplja je bila u Banjaluci, i to 84 KM, a najjeftinija u Prijedoru 52,87 KM. Žene su za suknju morale izdvojiti najviše u Trebinju, i to 79,91 KM, a najmanje u Prijedoru 58,88 KM.

Ogrjev i klima-uređaj

Oni koji su se tokom zimskih dana grijali na drva za metar kubni su izdvajali od 100 do 140 KM. Najjeftinija drva su bila u najjužnijem gradu Srpske, i to 100 KM, zatim u Prijedoru 102,38 KM, dok su u Banjaluci bila 114,86 KM i Prijedoru 138,33 KM.

S druge strane, ko se tokom zimskih dana grijao na struju, a ljeti tražio spas od vrućina, za klima-uređaj je morao izdvojiti od 732 do 1.000 KM.

Klima je u najjeftinija bila u Prijedoru, i to 732 KM, u Banjaluci 859 KM, u Bijeljini 891 KM, a u Trebinju 1.001 KM.

Opremanje stana

Ni opremanje stana ili kupovina nekih od potrebnih uređaja i stvari nisu bili jeftini.

Za kupovinu trpezarijskog stola, bračnog kreveta, tepiha, jorgana, frižidera sa zamrzivačem i mašine za veš građani su u Banjaluci trebali da izdvoje 2.636,54 KM, u Bijeljini 2.846,07 KM, u Prijedoru 2.968 KM, a u Trebinju 3.130,71 KM. Trpezarijski sto i bračni krevet bili su najskuplji u Trebinju i za njih su građani morali izdvojiti oko 700, odnosno 1.000 KM. Jorgan, frižider sa zamrzivačem i mašina za veš najskuplji su bili u Prijedoru, a tepih u Bijeljini.

Cijene u apotekama

Odlazak u apoteku i kupovina antibiotika, sirupa za kašalj, vitamina i sedativa najviše je koštala u Bijeljini, gdje su navedeni proizvodi ukupno koštali 18,38 KM. Isti proizvodi u Prijedoru su koštali 17,82 KM, u Trebinju 17,47 KM, a u Banjaluci 16,02 KM. Za antibiotike su najviše izdvajali građani Bijeljine, i to 4,48 KM, kao i za sirup za kašalj i vitamine, čije su cijene iznosile 10,57, odnosno 1,54 KM. Sedativi su bili najskuplji u Prijedoru i koštali su 3,80 KM.

Cijene u restoranima

Svi koji su poželjeli pojesti picu u Banjaluci za taj užitak morali su izdvojiti 11,37 KM, u Bijeljini 9,27 KM, u Prijedoru 12,45 KM, a u Trebinju 10 KM. Šnicla s prilogom u Banjaluci je bila najskuplja i koštala je 20,11 KM, a zatim u Trebinju 17,01 KM. Niža cijena bila je u Bijeljini i Prijedoru, odnosno 12,99 KM i 14,84 KM. Svi koji su htjeli zasladiti, komad torte u Banjaluci plaćali su 6,12 KM, dok je cijena niža u drugim gradovima. U Bijeljini je 3,72 KM, u Trebinju 3,5 KM, a u Prijedoru 3,16 KM. Pivo je bilo najskuplje u Trebinju, i to 3,27 KM, a zatim u Banjaluci 3,02 KM. U Bijeljini je 2,73 KM, a u Prijedoru 2,5 KM. S druge strane, šoljica kafe bila je najjeftinija u Bijeljini, i to 1,84 KM, dok su najskuplje užitak plaćali Banjalučani po cijeni od 2,32 KM.

Cijene goriva

Tokom 2023. godine prosječna cijena dizela u Banjaluci i Trebinju bila je 2,69 KM. Za fening manje u Prijedoru, a 2,61 KM u Bijeljini. Motorni benzin 95 oktana u Trebinju je koštao 2,67 KM, Bijeljini 2,55 KM, dok je u Banjaluci i Prijedoru 2,6 KM.
BL-portal

Nastavi čitati

Društvo

ZA SUTRA UPALJEN METEOALARM! Izdato upozorenje za građane Srpske

Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je upozorenje za petak zbog naglih vremenskih promjena koje se očekuju u Republici Srpskoj.

-U petak, 20.decembra očekuje se vjetrovito vrijeme uz jaču kišu koja će već tokom jutra preći u snijeg na planinama, a tokom dana u većini predjela osim na jugu –saopštio je RHMZ.

Očekuju se, dodaju, udari vjetra od 30 do 60 kilometara na čas, u višim predjelima na zapadu i u Hercegovini udari vjetra do 80 kilometara na čas, ponegdje na planinama i preko 90 kilometara na čas.

-Na sjeveroistoku (Semberija i Posavina) duvaće slabiji vjetar, uglavnom oko 30-50 kilometara na sat – navodi se u upozorenju RHMZ.

Očekuje se od 20 do 40 milimetara padavina, na istoku manja količina padavina uglavnom do 10 milimetara.

-Doći će do formiranja snježnog pokrivača. U nižim predjelima se očekuje uglavnom do pet centimetara snijega, na krajnjem sjeveru bez snježnog pokrivača. U brdsko-planinskim predjelima biće od 15 do 25 centimetara novog snijega. U brdsko-planinskim predjelima jak vjetar uz snježne padavine će stvarati mećave i snježne nanose – zaključuje RHMZ.

Nastavi čitati

Društvo

NAJTEŽE ŠTO RODITELJ MOŽE DOČEKATI! Majka sama podizala djecu, ONI JE DANAS ZABORAVILI!

Kako izgleda stisak ruke i lijepa riječ onih koje je rodila, zaboravila je Radojka Petrović. Kad je neko pita gdje su joj djeca, ne može da sakrije suze.

Za neke ne znam ni gdje su. Neće ni da se jave, kroz suze progovara Radojka.

Teška mladost i borba da djecu nakon razvoda izvede na pravi put, donijeli su joj još težu starost. I ruke kojima je prehranila porodicu izdale su je, pa više ne može da radi.
“Odem u grad i prosim u zadnje vrijeme, jer ne mogu da radim”, kazala je ona.

– Boli što dosađujem porodici koja je u teškoj situaciji. Iako je to moja sestra, to je tuđa kuća.

Radojka o sebi i svom zdravlju brine sama. No, njenu bol ne može da izliječi ljekar. Ni želje nisu velike, a upućene su deci.

– Makar taj telefonski poziv i da se sastanemo da progovorimo. Drugo ne tražim poručuje ona.

Radojki bi jedan poziv uljepšao dan, ali i mnogim roditeljima, da znaju da o njima misle oni kojima su život posvetili, a to je najmanje što možemo da učinimo, piše RTCG.

Nastavi čitati

Aktuelno