Connect with us

Društvo

Kod Šekovića pronađena crkva iz vremena Nemanjića

Arheološkim istraživanjima u manastiru Papraća kod Šekovića, koji je posvećen Blagovijesti Presvete Bogorodice, pronađeni su ostaci stare crkve za koju se pretpostavlja da potiče iz perioda vladavine Nemanjića iz 13. ili početkom 14. vijeka.

Iguman manastira Papraća Nektarije rekao je da se stara crkva koja je pronađena ispod poda postojećeg manastira može dovesti u vezu za period kada je vladao kralj Dragutin ili još ranije od 14. vijeka.

On je dodao da će to pokazati arheološka istraživanja koja su u toku na crkvenom prostoru manastira Papraća.

– U zavisnosti od daljih arheoloških istraživanja, da li će biti pronaćen prsten, novčić ili neki drugi predmet, mogao bi se odrediti tačan period izgradnje pronađene stare crkve, što bi bilo veoma dobro sa stanovišta i arheologije i istorije i ondašnjeg duhovnog života, sa velikim odjekom na sadašnji obrazovni i duhovni period – rekao je iguman Nektarije.

Ističući da je stara crkva, koja je pronađena u “lađi” postojećeg manastira, najstarija svetinja na ovom području, iguman Nektarije je rekao da su pronađena i grobna mjesta, ustvari grobovi ljudi koji su sahranjivani kod crkve, što znači da je neko u to davno vrijeme prvo napravio crkvu oko koje se okupljao narod i kod koje je, naravno, kasnije nastajalo groblje.

On je istakao da su u maloj priprati pronađeni grobovi ispod temelja postojeće crkve, za koju se vjeruje da je građena u 16. vijeku.

– Da li je to vezano za period obnove Pećke patrijaršije 1550. godine ne znamo, ali znamo da s početkom 15. vijeka ima ukaz Otomanske carevine, tačnije sultana, da se ne smiju zidati nove crkve – rekao je iguman Nektarije i dodao da je prvi pisani dokumenat o manastiru Papraća iz sredine 16. vijeka.

Govoreći o prosvjetnoj ulozi crkve, iguman Nektarije je, pozivajući se na vladiku Tanasija, naglasio da “ne može da prosvjećuje onaj koji nije prosvjetitelj”, jer je svetost glavna riječ obrazovanja, a crkva je nosilac duhovnog obrazovanja.

– Sveti Sava je bio prvi srpski prosvjetitelj i mogao je da prosvjećuje ljude, što je i radio – rekao je iguman Nektarije i naglasio da su centri pismenosti i obrazovanja upravo bili manastiri, dok je manastir Papraća od svog osnivanja bio okosnica okupljanja i obrazovanja na ovom području.

Podsjećajući da arheološke radove, za koje je blagoslov dao njegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Fotije, finansira Eperhija zvorničko-tuzlanska, iguman Nektarije je rekao da se istraživanja svega onoga što je vjekovima stvarano od duhovnog do materijalnog i nematerijalnog bogatstva koja su nam preci ostavili ne mogu zanemariti, jer to nema cijenu.

Velika nam je pomoć Zavoda za zaštitu spomenika Republike Srpske koji je dozvolio ovo istraživanje – rekao je iguman Nektarije.

Arheološka istraživanja pokazala јoš veći značaj manastirskog kompleksa
Rukovodilac istraživanja i arheolog Aleksandar Јašarević rekao je Srni da su arheološka istraživanja pokazali još veći značaj manastirskog kompleksa, nego što se to ranije i pretpostavljalo.

– Ispod poda velikog trihokonosa iz sredine 16. vijeka otkriveni su ostaci starije jednobrodne crkve s kraja 13. vijeka, uz koju je 14. vijeku prizidana priprata sa grobnicom na svod – rekao je Јašarević.

On je naglasio da je u sredini naosa otkrivena još jedna veća grobnica na svod, ktitorski mauzolej, dok su ostaci starije crkve bili ukrašeni kvalitetnim freskopisom srpsko-vizantijskog stila.

– Sama grobnica bila je opljačkana u 19. vijeku, ali otkriveni su ostaci najmanje tri pokojnika sa tragovima zlatoveza na kostima, što sve ovo ide u prilog da su tu sahranjivani najistaknutiji članovi društva i ktitori – rekao je Јašarević.

Prema njegovim riječima, starija crkva stradala je u drugoj polovini 14. vijeka, da bi nakon toga početkom 15. vijeka bila formirana velika nekropola pod stećcima koja je trajala sve do početka 16. vijeka.

Podsjećajući da je do sada istraženo oko 80 grobova, Јašarević je rekao da su neki od grobova sadržavali priloge u vidu novčića ili pak dijelove nošnje poput ostataka tkanine, dugmića ili dijelova pojasnih kopči.

On je rekao da je sredinom 16. vijeka na ovom lokalitetu podignuta monumentalna crkva, današnji hram, sa konacima i obziđem.

Trenutno radimo na istraživanju građevine označene brojem “Јedan”, koja predstavlja ostatke konaka formiranog sa južne i istočne strane crkve. Sama zgrada imala je nekoliko faza izgradnje, jedna je sigurno srednjovjekovna, dok se iduća faza datuje u drugu polovinu 16. i početak 17. vijeka – rekao je Јašarević.

Pronađen novac cara Ivana Groznog
On je istakao da su novi konaci imali trijem sa stubovima, ostatke drenažnog kanala i ognjište i dodao da je otkrivena velika količina arheološkog materijala, uključujući alatke od kosti i roga, keramičko posuđe, posude od stakla, dijelove staklenih prozora, alatke od metala, nakit i novac.

Јašarević je istakao da se najveći broj numizmatičkih nalaza vezuje za 17. vijek, uključujući novac poljskih i ugarskih kraljeva, turske akče, dok kuriozitet predstavlja novac cara Ivana Groznog iz sredine 16. vijeka, koji daje potvrdu iz pisanih izvora o putovanjima papraćkih igumana u Rusiju.

– Osim što su bili vjerski centri, manastiri su bili i ekonomska središta koja su proizvodila i trgovala robom od najrazličitijeg materijala i porijekla. Fragmenti keramike iz Iznika, najluksuznije keramike 16. vijeka, dokaz su povezanosti sa velikim centrima Osmanskog carstva, isto važi i za nalaze od stakla čije su radionice smještene u Primoriju i Veneciji – rekao je Јašarević.

On je naglasio da su manastiri u svoje zlatno vrijeme bili značajan prepisivački centri koji su u najteža vremena sabirali i čuvali kulturu i tradiciju.

Ističući da je do sada istražena površina od 250 metara kvadratnih oko konaka i da nije u potpunosti istražen objekat, Јašarević je najavio nastavak arheoloških iskopavanja za iduću godinu.

Manastir Blagovijesti Presvete Bogorodice u Papraći jedan je od najmonumentalnijih crkvenih objekata koji izgledom, položajem i trajanjem dominira u okruženju.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nakon paklenih vrućina u BiH stiže ozbiljna promjena

Nakon paklenih vrućina, kojim smo izloženi već sedmicama, u narednoj sedmici očekuje nas osvježenje, pa će, recimo, u srijedu, maksimalna temperatura biti do 26 stepeni, a već sutra, u ponedjeljak, moguć je i grad, s tim što će biti i vjetra.

Federalni hidrometeorološki zavod saopštio je da u ponedjeljak, 7. jula, sa zapada pristiže nestabilna vazdušna masa koja će uslovljavati pljuskove sa grmljavinom.

“Lokalno je moguća i pojava grada. Vjetar slab do umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera. Jutarnja temperatura vazduha većinom između 14 i 20, na jugu zemlje do 24, a najviša dnevna temperatura uglavnom između 30 i 37 stepeni”, naveo je Federalni hidrometeorološki zavod.
U utorak će biti nekoliko stepeni svježije, a očekuje se i kiša, te je ponegdje, takođe, moguć grad.

“U utorak će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa jačim pljuskovima. Lokalno je moguća i pojava grada. Vjetar umjerene jačine, prije podne jugo. U drugom dijelu dana vjetar mijenja smjer na sjever i sjeverozapad.

Jutarnja temperatura vazduha većinom između 14 i 20, na jugu zemlje do 23, a najviša dnevna temperatura uglavnom između 22 i 33 stepena”, ističe Federalni hidrometeorološki zavod, pišu Nezavisne.
Linker
A u srijedu – dodatno osvježenje.

“U srijedu će biti umjereno do pretežno oblačno sa kišom, uglavnom u jutarnjim satima i prije podne. Tokom dana, očekuje se postepen prestanak padavina i smanjenje oblačnosti. Jutarnja temperatura vazduha većinom između 12 i 18, na jugu zemlje do 20, a najviša dnevna temperatura uglavnom između 20 i 26 stepeni”, navodi Federalni hidrometeorološki zavod.

“Weatherradar” navodi da u BiH konačno stiže pauza od vrućina, a izdali su i upozorenje na moguće nevrijeme.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA KIŠE, NEMA RODA! Suša pritisla najplodniji kraj Srpske!

Visoke temperture poslednjih dana prže semberske njive. Ugrožene su sve biljke, najviše kukuruz. Hoće li ta žitarice kojom je zasijan najveći broj parcela uspjeti da preživi dok željno očekuje kapi kiše i da li će se, zbog sve ekstremnijih vremenskih prilika, poljoprivrednici odlučiti da svoje njive zasiju nekim drugim kulturama?
Poljoprivreda u Srpskoj je ponovo na koljenima. Sunce prži, kiše nema ni na vidiku više od mjesec dana, a kako stvari stoje, neće je, bar one ozbiljnije, uskoro ni biti. Pate svi, ali najviše biljke: povrće, voće i žitarice. Zalijevanje, kažu poljoprivredni proizvođać iz Donjeg Crnjelova kod Bijeljine, Drago Tomić.

“Dok se navodnjava, biljka se malo osvježi, ali se zemlja brzo osuši, suv je vazduh. Biljke treba da oprašuju cvjetove, a kad je vazduh suv, oplodnja je smanjena, maltene je nema. Zbog toga će i prinosi biti smanjeni”, objašnjava Tomić. Biljke koje se u Semberiji gaje na otvorenom teško podnose visoke temperature, kaže Tomić. Dodaje da se lubenice i dinje drže malo bolje ali ovakva suša, koja prijeti da će potrajati, nije dobra ni za njih. “Mogu da podnesu neke kraće intervale suše i kad nastupi normalnije vrijeme, ponovo se regenerišu, donose normalno plodove, ali ovo ako potraje neće biti dobro. Ono može da uspije je da se, eventualno, radi sa nekim orošivačima, da se postigne mikroklima, ali sve to proizvodi dodatne troškove”, navodi Tomić.

Najugroženiji su proljećni usjevi, kukuruz i soja. Rast kukuruza je već usporen, a listovi se uvrću zbog nedostatka vlage, dodaje Živko Marković, poljoprivredni proizvođač iz Ljeskovca kod Bijeljine. “Prošle godine kukuruz je u ovo doba bio u mnogo boljem stanju zato što je imao kišu, imao je mnogo bolji sklop. Sad je kukuruz kasnije posijan, tako da nema sklop da zadrži vlagu. To je tako tamo gdje je struktura zemljišta takva da je zemljište teško pa brzo otpušta vlagu”, kaže Marković.

Priključak za navodnjavanje je sada besplatan za one koji mogu da priušte potrebnu opremu pa oni mogu sa zalivaju kukuruz. Ali, Marković ističe da se stari način zalivanja pumpom i cijevima koji troši gorivo uopšte ne isplati. “Prošle godine smo navodnjavali dio Ljeskovca, Patkovaču, Golo Brdo, dio do Amajlija. Sve što smo više zalivali kukuruz, više ga je hvatala neka bolest, crvenilo. Sve što je kukuruz bio svježiji više ga cikada uhvatila, obolio je. Više smo imali od kukuruza koji nismo zalivali od onog koji jesmo.” Zbog sve ekstemnijih temperatura, naglašava Marković, poljoprivredni proizvođači će početi da odustaju od sjetve kukuruza.

“Sijaće se uljana repica, ječam, ozimi usjevi, pšenica, suncokret možda. Ova godina je presudna da vidimo kako će biti. Ja imam nekih 10do 15 hektara pod kukuruzom. Da sam znao da će biti ovakva suša, ne bih posijao ni hektara, kamo li više”, kategoričan je Marković. Povrtari će takođe u borbi sa skupom proizvodnjom ostati prepušteni sami sebi. Kažu da razumiju negodovanje građana zbog visokih cijena ali podsjećaju da između njih kao proizvođača i krajnjih potrošača postoje razni preprodavci i nakupci koji svoju nemalu zaradu ugrađuju u cijenu njihovih proizvoda.

Ovogodišnja suša će očigledno koštati sve, a najviše građane.
BN

Nastavi čitati

Društvo

STRAHINJA I STEFAN KREĆU BICIKLIMA DO HILANDARA za pomoć mladoj majci

Paljani Strahinja Erić i Stefan Lopatić krenuće u utorak, 8. jula biciklima na pokloničko humanitarno putavanje na Svetu Goru, kako bi prikupili pomoć za nastavak liječenja teško oboljele Tanje Prodanović iz Zvornika.
Erić je naveo da vožnja duga hiljadu kilometara, preko planina i granica, nije samo lični izazov, već i put vjere, solidarnosti i humanosti.

Kako je pojasnio, u saradnji sa humanitarnim udruženjima “Mali Anđeo” iz Banjaluke i “Poklonici manastira Hilandar i Svete Gore Atonske” iz Istočnog Sarajeva, kreću na put koji će trajati pet dana.

“Dolazak u luku Uranopolis, ulaznu kapiju Svete Gore, planiran je u subotu, 12. jula u popodnevnim časovima. Ovo je naše pokloničko putovanje, ali ima humanitarni karakter”, rekao je Erić Srni.

On je dodao da za svakoga ko iskreno pristupa humanitarnom radu, to nije samo čin, nego osjećaj, posebna emocija koja povezuje ljude.

Prema njegovim riječima, ovo putovanje za njih dvojicu nije samo običan put, jer čine nešto vrijedno, dobro djelo i na svoj način pružaju nadu Tanji.

“To daje našem putu pravi smisao i čini ga posebnim”, poručio je Erić.

Erić kaže da pored želje da se poklone svetinjama Svete Gore i prime blagoslov Hilandara, žele da svojim podvigom skrenu pažnju javnosti i pozovu sve ljude dobre volje da podrže liječenje Tanje Prodanović, mlade majke dvoje djece, koja boluje od karcinoma.

Erić je pozvao sve da pozivom na humanitarni broj 17117, daruju dvije KM za nastavak liječenja Prodanovićeve iz Zvornika.

Na put do Svete Gore, Erić i Lopatić će krenuti ispred Crkve Uspenja Presvete Bogorodice na Palama.

Nastavi čitati

Aktuelno