Protokol, koji olakšava dovođenje stranih radnika u BiH, nedavno potpisan u Sarajevu, izazvao je oštre reakcije pojedinih sindikata.

Dok domaći radnici zbog malih plata i loših uslova rada bježe na Zapad,  radnici iz Turske i sa dalekog istoka sve češće se zapošjavaju u BiH.

Nameće se logično pitanje: kako to da poslodavcima, koji horski kukaju na svako povećanje minimalca, nije teško ga strancima isplate i plate i doprinose i uz to im obezbijede smještaj i hranu, a nerijetko i prevodioce?

I da li će u tom procesu koji ekonomisti zovu “globalizacija tržišta radne snage”, radnici iz BiH biti gubitnici? Ili će, u situaciji kada se broj domaćih mladih radnika rapidno smanjuje, a broj penzionera povećava, upravo gastarbajteri spasiti penzioni fond i obezbijediti penzije našim građanima?

Čega se boje sindikalci?

Protokol, koji je ponovo aktuelizovao ova pitanja, nije donio nikakvu epohalnu promjenu. Zbog dokumenta, koji su potpisli ministar inostranih poslova BiH Elemedin Konaković i zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima Almin Imamović, broj stranih radnika u BiH se neće povećati, ali će procedura za njihov dolazak biti olakšana.

Zahtjeve za odobrenje boravka u BiH i za izdavanje radnih dozvola strani radnici će moći predati u ambasadama i konzulatima, što će ubrzati proces i smanjiti glavobolje, i njima i njihovim poslodavcima.

–  Imali smo situaciju da strani radnici prvo dobijaju dozvole za dolazak i boravak u BiH, a onda pokreću proceduru za dobijanje radnih dozvola. Poslodavci, koji dovedu radnika, morali su čekati mjesec ili dva da bi taj radnik mogao početi da radi – objasnio je Konaković.

On je dodao da bi se “digitalizacijom procesa trebalo olakšati i slanje dokumentacije”.

Odmah su reagovali iz Saveza samostalnih sindikata BiH. Tvrde da nezaposlenost u BiH raste, a da vlasti istovremeno vode “kontradiktornu politiku, koja zbunjuje i građane i radnike i dijasporu”.

– Vlasti pozivaju dijasporu da se vrati i pomogne u obnovi BiH, a istovremeno potpisuju sporazume koji omogućavaju masovni uvoz stranih radnika – poručili sui z ove sindikalne centrale.

Samo 0,7 odsto radnika stranaca

Međutim, to što će dokumente moći slati mejlom, a zahtjeve predavati u konzulatima, ne znači da će radnici iz inostanstva masovno pohrliti u BiH.

Jer, broj stranih radnika je ograničen kvotama, koji se određuju svake godine, na osnovu iskazanih potreba privrede i stanja na biroima za zapošljavanje.

Zvanični podaci kažu da je prošle godine, kada je kvota bila rekordnih 6.073 stranih radnika, a izdato je ukupno 5.798 radnih dozvola, udio stranaca u ukupnom broju zaposlenih u BiH iznosio samo 0,7 odsto.

Teško da će ih i ove godine biti više od jednog procenta, čak i ako se stopostotno iskoristi kvota, koja u 2025. dozvoljava zapošljavanje 7.229 stranaca.

Ko nam mijesi hljeb i gradi zgrade

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, stranci se najčešće angažuju u građevinarstvu, prerađivačkoj industriji i uslužnim djelatnostima. Najviše stranih radnika dolazi iz Turske, Indije, Nepala, Bangladeša i iz Srbije.

Praksa pokazuje da gastarbajteri najčešće rade poslove koje domaći radnici ne žele.

Tako je u Banjaluci, kako je ranije pisala Srpskainfo, na građevinama najviše zidara, tesara i armirača iz Turske, dok se radnici iz Nepala, Šri Lanke i sa Filipina najčešće zapošljavaju u pekarstvu.

I dok sindikalci gunđaju, poslodavci tvrde da je sadašnji broj gastarbajtera samo kap u moru. Za spas i napredak privrede, tvrde, potrebno ih je mnogo više.

U narednih 10 godina potreba za stranim radnicima u Repubici Srpskoj će porasti na skoro 40.000, a u čitavoj BiH na oko 100.000 radnika – kaže za Srpskainfo Zoran Škrebić, predsjendik Unije poslodavaca RS.

On upozorava i na demografske izazove. Ne samo da naši radnici odlaze u instranstvo, nego se u RS, prema dostupnim podacima, godišnje penzioniše oko 15.000 ljudi, dok je broj mladih koji stasavaju za tržište rada znatno manji i procjenjuje se na oko 9.000.

–  Zbog odnosa penzionera i radnika koji je sad trenutno 1:1,17, popunjavanjem tih radnih mjesta stranim radnicima dobićemo pozitivan efekat na budžetske fondove, a samim tim i budžet – smatra Škrebić.

“BiH je parking za radnike sa istoka”

Znači li to da će nam gastarbajteri sa Istoka zarađivati penziju?

Danko Ružičić, generalni sekretar Saveza sindikata Republike Srpske, kaže da se ne bismo trebali previše pouzdati u ovakvu računicu.

– Stranci dolaze, to je neminovnost, ali oni i odlaze. Mi im često služimo samo kao parking na putu prema zapadu. Uostalom, svi žele da zarađuju više, to je legitimno, a njih, kao i naše radnike, čekaju duplo veće plate čim pređu Savu i kroče u EU – kaže Ružičić za Srpskainfo.

Dodaje da, ako  u poslednje 3 godine pratimo i analiziramo dolazak stranih radnika,  vidjećemo da se oni ovdje ne zadržavaju i da poslodavci u Republici Srpskeoj već treću godinu za redom ne traže povećanje kvote, koja im dozvoljava uvoz 2.000 stranih radnika.

Sve to, kako tvrdi, ukazuje da se niko u BiH ne može osloniti na strane radnike, koji u većini slučajeva rade za minimalac, da će oni spasiti penzione fondove.

-Morali bismo se ozbiljnije potruditi da, kroz socijalni dijalog, sindikata sa poslodavcima i vladom napravimo društveni dogovor, kako poboljšati povećati plate radnika i zaštititi prava iz radnog odnosa, da bismo zadržali naše radnike i pokušali vratiti one koji su odavde otišli na zapad – zaključuje Danko Ružičić.

Podaci Ministarstva cvilnih poslova BiH pokazuju da u Federaciju BiH dolazi znatno više stranih radnika, nego u Republiku Srpsku. Tako je za ovu godinu u F BiH odobreno zapošljavanje 4.490, a u RS 2.000 stranih radnika. Preostlih 739 stranaca će se zaposliti u Brčko Distriktu. Zanimljivo je da raste broj žena strankinja koje se zapošljavaju u BiH: lani ih je bilo 804, što je 14 odsto od ukupnog broja gastarbajtera, piše Srpskainfo.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa sunčanim periodima, uz dnevnu temperaturu vazduha do 28 stepeni Celzijusovih.

Jutro će biti svježe i uglavnom sunčano, na krajnjem zapadu i u Hercegovini preovladavaće oblačnije vrijeme, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana biće ugodno toplo, uz sunčane periode i promjenljivu oblačnost, dok se u Hercegovini očekuje veći razvoj oblačnosti, iz koje će se lokalno javiti prolazna kiša ili pljusak.

Duvaće slab vjetar istočni i sjeveroistočni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha biće od devet do 14, na jugu do 17, u višim predjelima od sedam, a dnevna od 23 do 28, u višim krajevima od 18 stepeni Celzijusovih.

Temperatura vazduha izmjerena u 14.00 časova: Han Pijesak 16, Sokolac 17, Šipovo, Srebrenica i Čemerno i Jajce 18, Drvar, Bihać i Sanski Most 19, Bugojno i Prijedor 20, Višegrad, Prijedor, Rudo i Livno 21, Srbac, Zvornik, Sarajevo i Zenica 22, Doboj i Tuzla 23, Banjaluka, Novi Grad i Foča 24, Bileća 25, Bijeljina 26, Trebinje 27, te Mostar 28 stepeni Celzijusa.

Nakon što je formiran aktuelni saziv Savjeta ministara BiH, činilo se da je BiH upalila sve motore za što brže približavanje EU, dok danas imamo sve – samo ne napredak.

Na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, u januaru 2023. godine, izglasan je novi Savjet ministara, sa Borjanom Krišto na čelu, a mjeseci koji su uslijedili ulivali su veliki optimizam. Danas, dvije i po godine kasnije, imamo potpuno drugačiju političku klimu, koja je naš evropski put prekrila maglom.

“Kada je tek formirano Vijeće ministara, imali smo tu retoriku da, ako se već ne slažu oko ostalih stvari, po pitanju evropskog puta su manje-više sve političke stranke na istim političkim pozicijama i da BiH treba krenuti ka evropskim integracijama”, ocjenjuje Danijal Hadžović, novinar iz Sarajeva.

U jednom trenutku se, dodaje, zaista činilo da bi Savjet ministara BiH, nakon više godina zastoja i blokada, mogao konačno otvoriti ovaj proces i početi usvajati evropske zakone, te sprovoditi reforme. Međutim…

“Onda se po dobro poznatoj matrici u BiH desio sukob između političkih aktera u vezi sa nekim drugim pitanjima, što je sada kulminiralo presudom Miloradu Dodiku i odlukom Centralne izborne komisije (CIK). Zatim je zbog tih drugih pitanja fokus potpuno preusmjeren sa evropskih integracija, a počeli su se prepucavati o državnom uređenju, nadležnostima i tako dalje. A država tapka u mjestu”, rekao je Hadžović za “Nezavisne novine”.

I novinar iz Banjaluke Dejan Šajinović podsjeća da je na početku mandata vladao optimizam da će ovaj saziv biti drugačiji od prethodnih i da će sprovesti sve reforme na evropskom putu.

“Vidjeli smo više evropskih zvaničnika koji su dolazili u Sarajevo i hvalili vlasti za ono što su obećali da će sprovesti. Međutim, na kraju se pokazalo da se ništa značajno nije desilo. BiH iz ovog mandata izlazi nefunkcionalnija nego što je u njega ušla, a čak se ne zna ni ko je dio većine, a ko je u opoziciji”, ističe Šajinović.

Prema njegovim riječima, BiH je imala veliku šansu jer su se međunarodne okolnosti posložile na način da je u Briselu postojala iskrena želja da se pomogne evropskim integracijama zapadnog Balkana i BiH.

“Nažalost, mi tu šansu nismo iskoristili, i teško je da će se ovakva prilika ponovo otvoriti”, smatra Šajinović.

Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije, podsjeća da je BiH u decembru 2022. dobila status kandidata.

“To je bilo priznanje staroj vlasti i novoj vjetar u leđa. I to je funkcionisalo ispočetka, do februara prošle godine, kada iz nekih razloga nisu postignuti dogovori ni o Sudu ni o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu. U međuvremenu se politička klima promijenila, a odnosi među političkim partnerima se zakomplikovali, te time i naš evropski put. Koliko mogu vidjeti, ne očekuje niko ništa do novih izbora. Još mnogo je posla ostalo do ispunjavanja 14 prioriteta. Nažalost, to je naša realnost, korak naprijed, dva nazad”, ocijenio je Denis Hadžović za “Nezavisne novine”.

Pored političke klime u BiH, promijenila se, treba naglasiti, i klima među stanovništvom. Interesovanje građana za ulazak BiH u EU je nikad manje.

U slučaju raspisivanja referenduma, za ulazak BiH u Evropsku uniju bi sada glasalo 69,9 odsto građana BiH, pokazuje posljednje istraživanje, dok je ranijih godina taj procenat bio veći i dostizao je i 80,6 procenata.

Najnovije istraživanje je Direkcija za evropske integracije sprovela u junu 2025. godine, na uzorku od 1.200 ispitanika, koji je reprezentativan na nivou cijele BiH.

“U slučaju raspisivanja referenduma za ulazak BiH u Evropsku uniju bi glasalo 69,9 odsto građana BiH, odnosno sedam od 10 građana. Ulazak u Evropsku uniju bi podržalo 82,9 odsto ispitanika u Federaciji BiH, u Republici Srpskoj 46,1 odsto, te u Brčko distriktu 71,3 odsto. U odnosu na prošlu godinu, procenat podrške ispitanika je manji za 1,3 odsto”, naveli su iz Direkcije za evropske integracije, pišu Nezavisne novine.