Connect with us

Društvo

Kome bi koristio ulazak BiH na JEDINSTVENO EVROPSKO TRŽIŠTE?

Bosna i Hercegovina dobila je preporuku Evropske komisije za otpočinjanje pregovora za članstvo u Evropskoj uniji, a njena integracija na jedinstveno evropsko tržište bi, prema riječima naših sagovornika, donijela mnogobrojne benefite domaćoj privredi i ekonomiji, a tako i samim građanima, odnosno podizanje životnog standarda stanovništva.

Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, ranije je rekla da bi prvi korak mogao biti pridruživanje zemalja zapadnog Balkana digitalnom jedinstvenom tržištu Evropske unije u područjima kao što su e-trgovina i sajber sigurnost, a uslijedilo bi i olakšavanje trgovine robom i platnog prometa.

Ona je navela da bi njen plan praktično predstavljao novi pristup za EU jer se više ne bi tražilo od zapadnog Balkana da čini korake prema EU, već bi EU išla velikim koracima prema regionu.

“Naš zajednički cilj je da ubrzamo njihovo približavanje EU, a u tu svrhu dovodimo svoju Uniju bliže zapadnom Balkanu”, kazala je Fon der Lajenova.

Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, kazao je za “Nezavisne novine” da je, pored ključnih institucionalnih EU reformi, svrha integracija u Evropsku uniju jedinstveno ekonomsko tržište.

“Na tome je i nastala ideja Evropske unije. Ono što je bitno naglasiti je da BiH predstavlja malu ekonomiju, te da ne treba imati bojazan da će veće ekonomije preplaviti tržište BiH. Upravo suprotno se dešava. To se vidi na primjeru Slovenije i zemalja Baltika i istočne Evrope, odnosno da proizvodi iz manjih tržišta idu u veća i ostvaruju svoju konkurentnost i imaju blagodeti od toga”, istakao je Čavalić.

On je dodao da BiH jedinstveno evropsko tržište treba gledati kao više od 500 miliona relativno bogatih potrošača.

“Šta to znači za građane? To znači da će kompanije shodno većem prometu moći obezbijediti i bolje radne uslove, veće plate i učestvovati u rastu BDP-a domaće ekonomije”, naglasio je Čavalić.

Dragana Kokot, generalni sekretar Privredne komore Republike Srpske, rekla je da bi ulazak BiH na jedinstveno evropsko tržište smanjio administrativne i sve druge barijere u pogledu izvoza domaćih proizvoda.

“Time bi se otvorilo na jednostavniji način mnogo veće tržište Evropske unije, a sigurno da uključivanje, odnosno učlanjenje u EU dovodi do toga da se određeni administrativni procesi digitalizuju, ubrzavaju, te time postižemo mnogo veći protok i robe i ljudi. Ključno je da se ubrzavaju i digitalizuju procedure, što je veoma bitno za rast i konkurentnost privrede”, pojasnila je Kokotova.

Prema njenim riječima, samo učlanjenje u EU znači pristup drugačijim fondovima.

“To znači pristup privredi i privrednim društvima, da mogu da apliciraju za određene fondove i podršku u smislu razvoja svojih proizvodnih i uslužnih kapaciteta, što vodi ka uvođenju novih tehnologija, savremenih procesa, razvoju radne snage, novim znanjima i konkurentnijoj poziciji na tržištu cijele EU. Ulazak BiH na jedinstveno evropsko tržište donijelo bi benefite i privredi i građanima, ali i nove izazove. Da bismo postigli ravnopravan odnos na tržištu EU, mi ćemo morati jačati svoje kapacitete. To znači digitalizaciju javnih usluga, unapređenje administrativnih procedura, unapređenje tehnoloških procesa u preduzećima i usvajanje novih znanja i vještina”, zaključila je Kokotova.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, ističe da bi jedinstveno evropsko tržište mnogo značilo privrednicima jer su Evropa i EU i danas glavno tržište BiH.

“Svaki slobodniji i lakši protok robe, kapitala i usluga je dobrodošao. Mi smo mala ekonomija, moramo se otvarati i biti izvozno orijentisani. Ovo je jedina šansa da napravimo neki ekonomski napredak”, kazao je Smailbegović.

Na pitanje da li bi potencijalni ulazak BiH na jedinstveno evropsko tržište uticao na bolji životni standard građana, odnosno veće plate u domaćoj privredi, Smailbegović odgovara da se kompanije moraju tehnološki dizati kako bi bile konkurentne u Evropi i kako bi isplaćivale veće plate.

“Trebaju nam ozbiljni strani investitori koji imaju novu halu, nove tehnologije i koji su spremni da investiraju. Naša industrija je devastirana u ratu, a poslije toga su se firme koje su opstale okrenule na radno intenzivne djelatnosti i najviše radnika je u tim granama. To je sve nizak tehnološki nivo i ne možemo na tome graditi strategiju visokih plata. Mi nemamo proizvod koji je visokog tehnološkog nivoa. Moramo da probamo da dižemo tehnološki nivo u našim kompanijama”, istakao je Smailbegović.

Inače, tržište EU je i sada glavno izvozno tržište za bh. ekonomiju.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore, tokom prošle godine BiH je na tržište Evropske unije izvezla 72,3 odsto od ukupnog izvoza proizvoda.

Društvo

MATURA KOŠTA VIŠE OD PLATE! Roditelji na mukama

Matursko veče jedan je od najvažnijih i najljepših trenutaka u životu srednjoškolaca.

No, ono što maturanti željno iščekuju za mnoge roditelje u Bosni i Hercegovini postaje ozbiljan finansijski izazov. Ukupni troškovi nerijetko prelaze iznos jedne prosječne plate, što otvara pitanje, da li luksuz nadjačava realne mogućnosti?

Sezona matura svake godine donosi istu dilemu, kako djetetu omogućiti nezaboravno veče, a pritom ne ugroziti kućni budžet. I dok maturanti planiraju savršen izgled i provod, roditelji sabiraju troškove koji iz dana u dan rastu. Šta je sve potrebno za matursko veče

Haljine i odijela su najveća stavka. Cijene ženskih svečanih haljina kreću se od najjednostavnijih modela koji koštaju 400 do 600 KM, a ima i skupljih varijanti po cijeni od 1.000 do 2.000 KM.

Prosječna cijena koju roditelji izdvajaju za haljinu je 500 KM. Cijena nije mnogo manja ni ako se naručuje putem interneta, ako se ide kod krojača pa čak i ako se samo iznajmljuje.

No, ne zaboravimo štikle i torbu. Cijena svečane torbice koju djevojke nose to veče obično je 100 KM, a štikle se teško mogu naći ispod 200 KM.

Kada se tome dodaju frizura, šminka, manikir i drugi tretmani, troškovi za djevojke dodatno rastu.

Cijene svečane frizure kreću se od 80 do 150 KM. Minimalna cijena profesionalnog šminkanja je 100 KM. Naravno, cijene mogu biti niže ukoliko je riječ o salonima koji se nalaze u stanu ili kući te ukoliko je osoba koja šminka prijateljica.

Manikir, uključujući klasično lakiranje, gel tehniku ili nadogradnju, u prosjeku košta 60 KM, a i to zavisi od toga da li se nokti rade u moderno opremljenim salonima ili u nekim „običnim“.

Ništa jeftinije ne prolaze ni mladići. Cijena svečanog odijela u prosjeku je od 500 do 1.000 KM. Cipele ili „moderne tene“ koje nose novije generacije koštaju minimalno 350 KM.

Frizura i modni dodaci lako podignu ukupni iznos za još 100 do 200 KM.

Poseban trošak predstavlja samo matursko veče, cijena ulaznica, večere, benda i organizacije kreće se od 70 do 100 KM po osobi, a često se dodatno plaća i fotograf, snimanje ili najam limuzine za dolazak.

Kada se sve sabere, ukupni izdaci za jedno matursko veče u BiH najčešće se kreću između 1.000 i 1.500 KM, što je skoro jedna prosječna plata u Federaciji BiH.

Za porodice sa prosječnim ili nižim primanjima, to predstavlja ozbiljan udar na budžet.

Roditelji na mukama

Roditelji priznaju da često nemaju izbora, pritisak okoline, društvenih mreža i želja da njihovo dijete ne odskače od vršnjaka tjera ih na dodatne troškove.

No, prema svemu što vidimo posljednjih godina, matura je postala svojevrsno takmičenje u luksuzu, gdje se sve manje pažnje posvećuje samom značaju završetka školovanja, a sve više spoljašnjem utisku.

Ipak, ima i onih koji biraju skromnije varijante, iznajmljivanje garderobe, minimalni tretmani ili čak preskakanje dodatnih troškova. Poručuju da je suština u slavlju, a ne u cijeni.

Nažalost, neki se odlučuju da uopšte ne odu.

Matursko veče tako ostaje važan životni trenutak, ali i ogledalo društva u kojem se često troši više nego što se realno može priuštiti.

Apetiti generacije Z

No, ne treba zaboraviti da su se vremena promijenila. Današnji maturanti nisu kao oni prije 20 godina. Tada su bili mnogo skromniji, ali su se oslanjali isključivo na novac od roditelja, piše Faktor.

Današnji maturanti, generacija Z, imaju sasvim drugačiji pogled na život. Dostupnost informacija putem interneta, uticaj društvenih mreža, muzike, pjesama u kojima se promoviše luksuz, skupe robne marke, doveli su do toga da generacija Z želi više, bolje, skuplje.

Ne žele ništa manje od toga. Skromnost više nije vrlina, nego mana, a društveni status im je imperativ.

Ipak, ne treba zaboraviti ni činjenicu da je ta generacija mnogo samostalnija od onih starijih. Mnogi od njih rade i zarađuju, iako još idu u školu. Neki zarađuju putem društvenih mreža, neki rade za dnevnicu, po restoranima, kafićima, benzinskim pumpama. Poslije škole i „na crno“. Novac dobiju isti dan, što je dobro i njima i „gazdi“, koji ne mora prijavljivati radnike i plaćati porez državi.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pljuskovi, oblaci i pad temperature

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH jutro, u ponedjeljak 20. aprila će biti oblačno uz kišu u većini predjela, a sredinom dana i poslije podne biće promjenljivo do pretežno oblačno i nestabilno uz povremenu kišu ili pljuskove.

Mogući su kraći sunčani intervali. Na jugu Hercegovine padavine će biti samo lokalne, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod. Uveče i naredne noći nova jača kiša zahvatiće zapadne predjele. Vjetar na sjeveru i sjeverozapadu sjeverni, u noći i ujutro prolazno pojačan, a u ostalim krajevima južni.

Minimalna temperatura vazduha biće od pet do 10 stepeni Celzijusovih, na jugu do 13, a u višim predjelima oko tri stepena.

Maksimalna temperatura od 12 do 18, na jugu do 22, a u višim predjelima od osam.

Nastavi čitati

Društvo

POGORŠANO STANJE RATKA MLADIĆA! Kardiolog i neurolog iz Srbije stižu u Hag

Dva srpska ljekara pregledaće bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske generala Ratka Mladića u zatvoru Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične tribunale u Hagu u srijedu, 22. aprila, jer mu se zdravstveno stanje pogoršalo, rekao je generalov sin Darko Mladić.

“Ja lično sutra letim u Hag. Ministar pravde Srbije Nenad Vujić takođe će sutra odvojeno posjetiti generala Mladića kao predstavnik Vlade Srbije. Ljekari, kardiolog i neurolog, odlaze u utorak, 21. aprila i moći će da ga pregledaju tek u srijedu 22. aprila. Njegovo stanje se pogoršalo”, rekao je Darko Mladić.

On je za RIA Novosti dodao da je njegov otac izuzetno slab, da ima poteškoća sa govorom i da ne može sam da ustane ili sjedi na krevetu.

Zatvorska dokumentacija takođe potvrđuje veoma ozbiljno pogoršanje njegovog zdravstvenog stanja.

Porodica trenutno čeka odgovor od Mehanizma na zahtjev Rusije i Srbije Savjetu bezbjednosti UN za njegovo puštanje na slobodu iz zdravstvenih razloga, prenosi Srna.

Darko Mladić je u četvrtak, 16. aprila, rekao da se zdravlje njegovog 83-godišnjeg oca naglo pogoršalo 10. aprila i da se pretpostavlja da je doživio blagi moždani udar.

Kasnije su njegova porodica i Vlada Srbije uputile zvaničan zahtjev Mehanizmu za posjetu srpskih ljekara.

U decembru je zamjenik stalnog predstavnika Rusije u UN Marija Zabolotskaja zatražila na sastanku Savjeta bezbjednosti UN da se Ratko Mladić prebaci u Srbiju radi odsluženja kazne ili da bude pušten na slobodu iz humanitarnih razloga kako bi mogao da provede ostatak života uz odgovarajuću palijativnu njegu.

Mladić je prethodno pretrpio najmanje dva moždana udara i nekoliko operacija.

General Mladić uhapšen je 2011. godine, a u novembru 2017. godine Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju /MKSJ/ proglasio je generala Mladića krivim po 10 od 11 tačaka optužnice.

Mladić je osuđen na doživotnu robiju.

Nastavi čitati

Aktuelno