Connect with us

Politika

KONAKOVIĆ PROZVAO IZETBEGOVIĆA: U Skaj aplikaciji mu tepaju “Bake”

Predsjednik stranke Narod i Pravda Elmedin Konaković ponovo se oglasio i odgovorio lideru SDA Bakiru Izetbegoviću na jučerašnje komentare o narko kartelu Tito i Dino s kojim pojedini mediji u FBiH povezuju Konakovića.

Izetbegović je juče, nakon što je Konaković prethodno rekao da će lider SDA morati objasniti svoje veze s kartelom, kazao da se u Skaj prepiskama vidi da kartel nije mogao doći do SDA, ali da imaju stranke čije kampanje finansiraju i čovjeka kojeg zovu predsjednik, a očigledno aludirajući na Konakovića.

Konaković se danas obratio Izetbegoviću kazavši kako njega u Skaj aplikaciji pominju kao predsjednika NiP-a i da ga drugačije ne znaju.

“A, tebi tepaju Bakir, Bake, ti objasni kako i zašto”, kazao je Konaković, prenosi Klix.

Dotakao se i predsjednika Kantonalnog odbora SDA Faruka Kapidžića kojeg je nazvao ekspertom za narkotike dodavši kako s njim neće polemisati.

Rekao je i to da je pala u vodu priča o izdaji “jer su je kreirali oni koji su izdali reviziju presude protiv Srbije.”

“Ne mogu izdajnici kreirati laž da je neko drugi izdao. Sad su smislili laž o saradnji sa kartelom po istoj matrici”, kazao je.

Politika

LAZAREVIĆU PRIJETI KAZNA OD JEDNE DO PET GODINA ROBIJE: Glasove ”kupovao” asfaltom i rasvjetom

Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini podiglo je optužnicu protiv Zlatana Lazarevića, nekadašnjeg direktora Agrarnog fonda Bijeljine i odbornika SNSD-a u Skupštini Grada Bijeljina, jer je asflatiranjem i uvođenjem rasvjete ”kupovao” glasove na Opštim izborima 2022. godine.

Lazarević je tada bio kandidat SNSD za poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a na teret mu je stavljeno da je počinio krivično djelo zloupotrebe službenog položaja. Optužnicu je potvrdio Osnovni sud u Bijeljini, a ukoliko se dokaže krivica Lazareviću prijeti kazna od jedne do pet godina zatvora.

U optužnici se navodi da je Lazarević djelo počinio od avgusta do decembra 2022. godine u svojstvu direktora Agrarnog fonda Bijeljine, tako što je iskoristio svoja ovlašćenja da bi sebi pribavio neku korist.
Pojašnjava se da je 14. jula 2022. godine uputio pisani zahtjev Kompenzacionom fondu Republike Srpske i u ime Agrarnog fonda tražio novčanu pomoć od 3.000.000 maraka za ublažavanje posljedica korona virusa, znajući da Agrarni fond ne spada u krug subjekata kojima je namijenjena pomoć te vrste.
”Nakon što je Kompenzacioni fond odobrio isplatu 3.000.000 KM, a koja su se već nalazila na računu Agrarnog fonda, optuženi je objavio javni poziv za dostavljanje zahtjeva Mjesnim zajedincama za ostvarivanje novčanog podsticaja”, navodi se u optužnici.

Pojašnjava se da je Lazarević suprotno pravilniku, koji propisuje imenovanje Komisije za obilazak mjesnih zajednica koje su podnijele zahtjev za izgradnju infrastrukture da utvrdi stanje na terenu, naložio stručnom saradniku za poljoprivredu i podsticaj M.Z. da sačini tabelarni prikaz prijedloga za asfaltiranje pojedinih dionica puta i radova javne rasvjete.

”Optuženi je lično ispravljao prijedloge i odlučivao kojem će zahtjevu udovoljiti, u kojoj dužini i koje dionice nekategorisanih puteva će se asfaltirati. To je činio po prethodno sačinjenom planu i dogovoru koalicionih partnera SNSD-a, na čijoj listi je i sam bio”, navodi se u optužnici.
Dodaje se da je Lazarević prijedloge upućivao na Upravni odbor tačno navodeći koje lokacije i u kojoj dužini će se asfaltirati. Svjesno je propustio da imenuje Komisiju, te je zaobišao da po zahtjevima odlučuje po propisanoj proceduri.

”Nakon provedenog postupka javne nabavke poslove asfaltiranja dodijelio je. preduzeću ”Bijeljina put“ i ”Galaksis niskogradnja” Brčko kojima je isplaćen iznos od 2.697.576 KM. Radove vezane za rasvjetu ugovorom su povjereni preduzeću ”Elmont” d.o.o., kojem je isplaćen iznos od 299.613 KM. Na taj način Lazarević je za sebe pribavio korist u vidu obezbjeđenih glasova i glasača na izborima održanim 2022. godine u mjesnim zajednicama u kojima su izvođeni radovi asfaltiranja i uvođenja javne rasvjete”, navodi se u optužnici, u kojoj je decidno navedeno koliko je glasova Lazarević dobio u 45 mjesnih zajednica.
Inače, Lazarević je na Opštim izborima 2022. godine osvojio 7.170 glasova ili 26,10 odsto. Bio je šestorangirani kandidat na listi SNSD-a i nije ”prošao” u Narodnu skupštinu.

Nastavi čitati

Politika

NA DNEVNOM REDU PLAN RASTA: Koalicija SNSD, HDZ i “Trojke” sastaje se u Banjaluci

Nakon prošlosedmičnog sastanka u Sarajevu, lideri političkih stranaka koje čine koaliciju na nivou BiH danas bi trebalo da se sastanu u Banjaluci.

Za agenciju “Patrija” i još nekoliko medija je potvrđeno da će sastanak biti održan u Palati predsjednika, sa početkom u 15 sati.

Dogovori o temama za sastanak su još u toku, a lideri bi trebali razgovarati i o “planu rasta” i funkcionisanju koalicije.

Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je ove nedjelje u Banjaluci da su tri kantona gdje vlast predvodi SDA odbila “plan rasta” (koji podrazumijeva finansijske injekcije iz EU), iako je Republika Srpska prije toga postigla saglasnost sa Federcijom BiH koji je usaglašen sa zvaničnim Briselom.

Prošle sedmice je u Sarajevu održan sastanak koalicije, međutim bez bilo kakvog konkretnog dogovora, osim da će se ponovo sastajati.

Zabilježeno je da su se “smrzli jer nije radilo grijanje”.

Nastavi čitati

Politika

DA LI ĆE FIRME SA CRNE LISTE TUŽITI BANKE jer ne mogu otvoriti račune?

U Narodnu skupštinu Republike Srpske nedavno je stigla inicijativa kojom se traže izmjene i dopune Zakona o unutrašnjem platnom prometu RS, a kojom se predviđa da se zakonom naredi bankama da omoguće otvaranje računa i poslovanje firmama koje su na tzv. američkoj crnoj listi.

Iako danas nismo uspjeli saznati kada je u NS RS stigao dokument, nezvanično saznajemo da se radi o građanskoj inicijativi.

U njoj se traži da se Agencija za bankarstvo Republike Srpske i banke natjeraju da omoguće otvaranje poslovnih računa firmama kojima su bez sudske presude i zvaničnog naloga nadležnih tijela uskratile svoje usluge zbog tzv. reputacionog rizika.

Riječ je o kompanijama koje su nastale kao nasljednice firmi koje su ugašene zbog toga što su bile obuhvaćene sankcijama Kancelarije za kontrolu stranih sredstava (OFAC), koja funkcioniše pri Ministarstvu finansija SAD.

U dokumentu, čije je detalje objavio portal “Capital.ba”, ističe se da je odnos prema tim firmama bio diskriminatoran, jer, kako se navodi, “pravni propisi Republike Srpske i BiH ne poznaju sankciju domaćeg pravnog ili fizičkog lica koje se nalazi na listi sankcionisanih u stranim zemljama, osim onih koji su pod sankcijama UN”.

“Banke u Srpskoj zato nemaju pravni osnov za otkaz ugovora i zatvaranje računa niti odbijanja otvaranja računa onima koji se nalaze na nekakvim listama sankcionisanih”, piše u predloženim izmjenama gorepomenutog zakona.

Nacrtom se dalje predlaže da će, u slučaju da je nekoj firmi onemogućeno otvaranje računa koje nije zasnovano na pravosnažnoj presudi ili odluci nadležnog organa, Agencija za bankarstvo RS postaviti ovlaštenu organizaciju po službenoj dužnosti.

“Ta banka bi tada bila obavezna da na zahtjev poslovnog subjekta ili fizičkog lica otvori račun za obavljanje platnog prometa i to pod prijetnjom kazne od 20.000 KM do 80.000 KM”, predlaže se izmjenama zakona.

Pored toga, definisana je i kazna od 5.000 KM do 20.000 KM za banku koja odbije da izvrši naloge za plaćanje ovakvim klijentima, ali i uslovi pod kojim banka ima pravo da jednostrano raskine ugovor sa privrednim društvom.

“Ugovor se raskida kada je račun korišten suprotno zakonu kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma ili za obavljanje platnog prometa na osnovu falsifikovanih isprava”, precizirano je dokumentom.

Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, ipak smatra da nema potrebe za izmjenom Zakona o unutrašnjem platnom prometu RS te da su banke prekršile zakon time što su zatvorile račune firmama i da firme imaju pravo da tuže banke.

“Sigurno je da ne treba mijenjati nikakav zakon. Mi imamo zakon koji govori kada i kako se može zatvoriti račun. I to nije ispoštovano. Svako ko se odluči da tuži, on će to dobiti na sudu”, rekla je Vidovićeva.

Podsjećanja radi, početkom jula ove godine, NS RS već je usvojila izmjene i dopune Zakona o unutrašnjem platnom prometu RS, a istovremeno i Zakon o dopuni Zakona o bankama RS te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Investiciono-razvojnoj banci RS, kako bi se pomogao platni promet i funkcionisanje “crnolistašima”.

Nastavi čitati

Aktuelno