Connect with us

Svijet

KRALJICA ELIZABETA PREŽIVJELA NEKOLIKO ATENTATA: 40 godina se jedna stvar čuvala u STROGOJ tajnosti, a evo i zbog čega!

Dok su se neki pokušaji atentata na kraljicu Elizabetu odigrali pred očima javnosti, drugima su bile potrebne decenije da izađu na vidjelo.

Britanska kraljica Elizabeta II, rođena je kao Elizabeta Alekandra Marija 21. aprila 1926. godine, a kraljica Ujedinjenog Kraljevstva i 14 drugih suverenih zemalja, postala je 1952. godine. Ona je preminula u 96. godini života u svom zamku Balmoral u Škotskoj.

Po broju godina provedenih na prestolju 2015. premašila je i kraljicu Viktoriju i proglašena je najdugovječnijim monarhom u britanskoj istoriji.

Osim što je u vječnost otišla kao najdugovječnija kraljica, ostaće upamćena i kao jedna od najbogatijih žena svijeta, ali i kao monarh koji je ugostio ubjedljivo najviše svjetskih zvaničnika i u svom kabinetu “preslišao” mnoge britanske premijere… Od čuvenog Vinstona Čerčila, pa do Borisa Džonsona.

Kao jedna od najmoćnijih, najvidljivijih i najsimboličnijih ličnosti na svijetu, kraljica je naišla na brojne poteškoće, jer se suočila sa nekoliko prijetnji smrću tokom svoje sedam decenija duge vladavine. Dok su se neki pokušaji atentata odigrali pred očima javnosti, drugima su bile potrebne decenije da izađu na vidjelo, kako bi se zaštitila kraljevska porodica.

Pokušaj atentata u Australiji

Elizabeta i Filip su putovali iz Sidneja u Orandž u okviru svoje australijske turneje 1970. godine kada su postali žrtve “Lithgov zavere”.

Putovali su preko Plavih planina 29. aprila 1970. godine, kada je voz stao na pola puta. Iako to tada nisu znali, za dlaku su izbjegli smrt zahvaljujući usporenom kretanju voza prije zaustavljanja na pružnom prelazu.

Bivši nadzornik detektiva Klif Mekardi rekao je da su potencijalne ubice postavile veliki balvan preko šina, nadajući se da će izbaciti lokomotivu. Pošto su šine provjerene samo sat vremena prije incidenta, smatra se da je trupac tamo postavljen namjerno i tempiran na prolazak kraljevskog voza.

– Da je voz dostigao normalnu brzinu, iskočio bi iz šina i udario u nasip. Moje istraživanje je pokazalo da je balvan namjerno postavljen na šine – rekao je Mekardi za Dejli mejl 2009. godine.

Mekardi sumnja da je ubilački potez planiran uz pomoć insajdera i da su ga možda vodili simpatizeri IRA.

On je dodao da je cijeli pokušaj skrivan od javnosti i kraljevske porodice skoro 40 godina kako bi se australijska vlada spasila od sramote.

Vijest nije izašla u javnost sve do 2009. godine kada je penzionisani detektiv progovorio o incidentu, prekinuvši decenije ćutanja o kojima su se dogovorili policajci i štampa. Iako članovi kraljevske porodice i palata navodno nisu znali za incident, The Telegraph je rekao da je Rovlei, mašinovođa, dobio medalju za carsku službu još 1974. godine zbog “priznanja za zasluge koje je pružio”.

Pokušaj atentata tokom svečane ceremonije

Trooping the Color je jedan od najsvečanijih događaja Britanaca, koji se održava svakog juna, sa hiljadama paradirajućih vojnika, muzičara i konja na ulicama. Usred ceremonije 13. juna 1981. 17-godišnji Markus Sarjent ispalio je šest metaka ka kraljici Elizabeti.

Očevici kažu da je kraljica, koja je u trenutku napada jahala konja bila izrazito mirna, dok su se policajci rvali sa napadačem na zemlji.

Sarjeant je osuđen na zatvorsku kaznu od pet godina po Zakonu o izdaji iz 1842, koji nije korišćen od 1966. Pušten je u oktobru 1984. godine.

Pričajući o incidentu iz 2016, princ Čarls je rekao da je njegova majka “Napravljena od jakih stvari”, prenosi BBC.

Pokušaj atentata na Novom Zelandu

14. oktobra 1981. godine, kraljica je bila u posjeti Novom Zelandu sa princom Filipom, kada je još jedan sedamnaestogodišnjak imao istu ideju. Skrivajući se u praznom toaletu na petom spratu zgrade u Danidinu, Džon Luis je nanišanio puškom, baš kada su članovi kraljevske porodice izašli iz rols-rojsa.

Na sreću po kraljicu, Luis je promašio. Kako se ispostavilo, njegovo oružje nije bili precizno, a nije bio ni na najboljoj fizičkoj lokaciji da to uradi. Policija Kivija, navodno zabrinuta da se članovi kraljevske porodice nikada neće vratiti, objasnila je zvuk pucnja kao znak pada, a kasnije je rekla da su u pitanju petarde.

Luis je pobjegao sa psihijatrijskog odjeljenja da bi to uradio. Prije nego što se ubio u 33. godini u zatvoru, gdje je držan zbog još jednog nepovezanog zločina, navodno je rekao svom partneru o pokušaju napada na kraljicu, rekavši: “Prokletstvo… promašio sam”.

Muškarac se ušunjao u kraljičinu sobu

Iako detalji ovog slučaja zvuče kao iz igre Clue, tačne namjere Majkla Fegana kada je zalutao u Bakingemsku palatu 9. jula 1982. nisu jasne – čak ni njemu samom. Navodno je preskočio ogradu i popeo se na odvodnu cijev i pronašao put do kraljičine spavaće sobe. Na putu je razbio staklenu pepeljaru u predsoblju.

– Fagan je ušao u spavaću sobu Njenog Veličanstva oko 7:15 ujutru noseći jedan komad razbijene pepeljare, kojim je rekao da namjerava da prereže vene u prisustvu kraljice – piše Tajms i dodaje – Tvrdio je da nije ušao u palatu sa tom namjerom, već da mu je to palo na pamet kada je vidio pepeljaru.

Nekoliko minuta kasnije, povukao je zavjese i pronašao kraljicu kako spava. Uspješno ga je zaustavila i pozvala u pomoć. Decenijama kasnije, Fagan je priznao da mu je to bio drugi put da se ušunja tamo u roku od mjesec dana. Sledećeg mjeseca, žena je provalila u kraljevsku rezidenciju u Škotskoj dok je kraljica bila tamo.

Related Topics:

Svijet

ZAHAROVA “Brisel da se ne miješa u unutrašnje stvari Srbije”

Briselu treba postaviti pitanje zašto se miješa u unutrašnju politiku Srbije, idući čak dotle da se uključuje u formiranje vlade, rekla je portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

“Ovo je odlična prilika za predstavnike EU da sami sebi upute oštar protest zbog mešanja u unutrašnje poslove suverene države – Srbije”, rekla je Zaharova.

Odgovarajući na pitanje za RT Balkan o tome kakva su očekivanja Moskve od nove Vlade Srbije u kojoj, poslije kritika iz EU, nema Aleksandra Vulina, Zaharova je naglasila da će Rusija graditi obostrano korisnu saradnju sa Srbijom u duhu tradicionalno prijateljskih i partnerskih odnosa, u interesu dva naroda.
“Kontakti u vezi sa novim ugovorom o isporuci ruskog prirodnog gasa Srbiji odvijaju se preko nadležnih struktura dvije zemlje”, izjavila je Zaharova, govoreći o tome kako teku pregovori i od čega zavisi potpisivanje novog gasnog sporazuma između Srbije i Rusije, s obzirom na to da sadašnji ističe 31. maja.

Nastavi čitati

Svijet

MEDVEDEV POSLAO BRUTALNU PORUKU “Evropski vojnici će se vratiti kućama u MRTVAČKIM SANDUCIMA”

Visokorangirani ukrajinski zvaničnici su u Parizu radi razgovora o onome što bi mogao da bude katastrofalan ishod planova “koalicije voljnih” da pošalju vojsku u Ukrajinu, odnosno koliko evropskih mrtvačkih sanduka će biti spremni da prime nakon toga, istakao je zamjenik predsjedavajućeg Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

“Vrhovna ukrajinska fašistička klika je, očigledno, došla u Pariz da bi razgovarala sa Velikom Britanijom, NJemačkom i Francuskom o tome koliko evropskih mrtvačkih sanduka će te zemlje biti spremne da prihvate nakon razmještanja snaga `koalicije voljnih` u Ukrajini”, napisao je Medvedev na “Iksu”.

Andrij Jermak, šef kabineta predsjednika Ukrajine Vladimira Zelenskog, izjavio je ranije da je stigao u Pariz radi razgovora sa američkim zvaničnicima. Sa Jermakom su u Pariz stigli ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov i ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha, podsjeća TASS.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON UPOZORAVA ĐORĐU MELONI “Ona hoda po žici, AKO DOĐE DO TRENUTKA DA MORA DA BIRA…”

Trgovinska razmjena Italije i SAD-a vrijedna je nešto više od 126 milijardi evra, što Italiju čini jednom od ranjivijih evropskih ekonomija u trgovinskom ratu sa Amerikom.

Najmoćnija žena Evrope nalazi se pred ozbiljnim izazovom — njen najbliži politički saveznik mogao bi joj zabiti nož u leđa: „Ako dođe do trenutka kad mora da bira…“

Premijerka Italije Đorđa Meloni stigla je u Vašington u veoma osjetljivom trenutku za prekoatlantske odnose, a strani mediji njen susret s „prijateljem“ Donaldom Trampom nazivaju ključnim testom evropsko-američkih odnosa, prenosi Jutarnji.

„Ne osjećam pritisak u vezi sa naredna dva dana“, našalila se Meloni pred italijanskim novinarima prije polijetanja iz Rima, svjesna da će svaki njen korak i izjava u Vašingtonu biti pomno praćeni, analizirani i ocijenjeni. A zadatak nije nimalo lak — komentatori ga opisuju kao „hod po žici“ sa visokim ulozima, ne samo za Italiju, nego i za cijelu Evropu.

Meloni se, nakon Trampovog povratka na političku scenu, smatra mogućom vezom između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država. Trenutak je posebno osjetljiv jer iz Vašingtona od prošle jeseni stižu neprijateljske poruke starim saveznicima. Tramp je ponovo uveo carine na evropski izvoz, a uz to postoji duboki raskorak u pristupu ratu u Ukrajini, zbog čega su odnosi između evropskih lidera i američke administracije napeti i hladni.

Međutim, to do sada nije važilo za liderku Braće Italije, stranke konzervativnog, ali proevropskog profila. Ona je jedina evropska premijerka koja je bila pozvana i prisutna na Trampovoj inauguraciji u januaru. Tramp je Meloni opisao kao „divnu ženu“, a njegov saveznik Ilon Mask toliko ju je hvalio da je njegova majka morala demantovati glasine o njihovoj vezi.

Očekivanja od Meloni bila su velika, ali ne i precizna. Iako je prošle godine ponijela titule najmoćnije evropske političarke, jedini lider koji je od Trampa dobio otvorenu podršku bio je britanski premijer Kir Starmer. Ostali su samo „zadovoljili“ — bez stvarne potvrde da ih Tramp vidi kao ravnopravne partnere.

Meloni je prva evropska liderka koja dolazi u Vašington nakon što je ponovo otvoren trgovinski sukob sa EU. Braniće, očekivano, italijanske interese, ali i interese Evropske unije, jer je italijanska privreda snažno povezana sa privredama susjednih zemalja. Ukupna razmjena sa SAD-om iznosi više od 126 milijardi evra, a Italija je treći najveći evropski izvoznik na američko tržište — odmah iza Njemačke i Francuske.

Situaciju dodatno komplikuje činjenica da italijanski izvoz u SAD zavisi od sektora koje je Tramp već targetirao: industrijski strojevi, farmaceutski proizvodi, hemikalije, tekstil, kao i prehrambeni proizvodi poput sira, tjestenine i vina.

U intervjuu za Financial Times, Meloni je nedavno izjavila da su priče o tome kako mora da bira između Vašingtona i Brisela „djetinjaste“. Smatra da Italija treba da gaji strateške odnose s obje strane. Slično se postavila i u vezi sa ratom u Ukrajini — podržala je defanzivne mjere, ali je izbjegla bilo šta što bi moglo izazvati ljutnju u Bijeloj kući. Kad je Pariz zatražio uključivanje „mehanizama protiv ekonomske prisile“ kao odgovor na Trampove carine, Rim je umjesto toga pozvao na „važnost dijaloga“, a šef diplomatije Antonio Tajani podvukao je da je sprječavanje trgovinskog rata od ključne važnosti za Evropu.

Međutim, pitanje je — koliko dugo će Meloni moći da balansira, i šta tačno Tramp planira.

Makronovo upozorenje: “Tramp želi da podijeli Evropu”
Uoči Melonijinog dolaska u Vašington, reagovao je francuski predsjednik Emanuel Makron. Upozorio je da Tramp pokušava da „zavadi pa vlada“ i da se pojedine države ne bi smjele upecati na bilateralne sporazume sa SAD-om.

Oprez nije bez osnova, jer italijanska ekonomija jeste među najizloženijima. Iako je Meloni trenutno u stabilnijoj političkoj poziciji od Makrona, njena vlast zavisi od koalicije, čiji partneri nemaju uvek isti pogled na međunarodna pitanja.

Iz italijanske vlade poručuju da je premijerka već razgovarala s predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen o posjeti SAD-u.

Evropski lideri očekuju da bi Meloni mogla pokušati da ubijedi Trampa da je sveobuhvatan dogovor sa cijelom Evropom od ključne važnosti za transatlantsko partnerstvo. Jedan od prijedloga jeste model „nula za nulu“ carina, odnosno zona slobodne trgovine za industrijsku robu. Ilon Mask je javno podržao tu ideju, ali je američka administracija zasad odbacuje, jer smatra da ne donosi dovoljno benefita za američke proizvođače.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno