Connect with us

Svijet

KRUZERSKE LINIJE ZABRINUTE ZA IMIDŽ! Nikad veći broj silovanja

Broj prijavljenih slučajeva silovanja i seksualnih napada na kruzerima dostigao je rekordan broj, pokazuju statistički podaci američkog Saveznog istražnog biroa (FBI).

U 2023. godini prijavljen je 131 incident, u poređenju sa 87 u 2022. godini i 101 u 2019. godini, prije pandemije korone, piše Njujork post.

Eksperti upozoravaju da je realan broj incidenata vjerovatno mnogo veći.

Prosječno, u SAD se dva od tri seksualna napada ne prijave, navodi nacionalna mreža “Rape, Abuse & Incest” i dodaje da, prema zakonu o bezbjednosti na kruzerima iz 2010. godine, neamerički državljani nisu zaštićeni.

Ranije ovog mjeseca, švajcarska kruzerska kompanija “MSC kruzeri” dobila je dvije tužbe na dva broda.

U jednoj tužbi se navodi da je član posade silovao putnika, a u drugoj da kruzerska linija nije uspjela da zaštiti maloljetnu djevojčicu od zlostavljanja u kupatilu.

“MSC kruzeri” naveli su u mejlu da ta kompanija “nije u mogućnosti da komentariše konkretne slučajeve”.

“Svakako, uzimamo za ozbiljno svaku optužbu za napad na našim brodovima, prijavljujemo nadležnim službama i pomažemo u istragama”, naveli su iz “MSC kruzeri”.ž

Advokat iz savezne države Florida Džek Hiki, koji je podnio obje tužbe, rekao je za Foks njuz digital da kruzerske kompanije, generalno, rade sve što mogu da prikriju zlodjela, posebno seksualna.

“Kruzerske linije su zabrinute za svoj imidž. Krstarenje treba da bude odmor, pozitivno iskustvo. Žele da što manje seksualnih napada dođe do javnosti”, rekao je Hiki.

Služba za bezbjednost na kruzerima zatražila je od ministarstva saobraćaja SAD da objavi podatke o krivičnim djelima na svom sajtu.

Svijet

PRESEDAN U ISTORIJI NATO-A: Danska proglasila SAD potencijalnom prijetnjom zbog Trampa

Danska odbrambena obavještajna služba (DDIS) identifikovala je SAD kao potencijalnu prijetnju.

Danska obavještajna služba prvi put je identifikovala Sjedinjene Američke Države kao potencijalnu bezbjednosnu prijetnju, što je direktna posledica poteza administracije predsjednika Donalda Trampa i geopolitičkih tenzija oko Grenlanda. Trampova ranija ideja o mogućoj aneksiji tog ostrva stvorila bi presedan koji bi mogao da opravda rusko zauzimanje ukrajinskog Krima. Danska je takođe upozorila da Rusija širi dezinformacije o Grenlandu kako bi podstakla neprijateljstvo sa SAD-om.

“Američka politika u Evropi jača Kinu i Rusiju”
Danska odbrambena obavještajna služba (DDIS) u svom izveštaju navodi da neizvjesnost oko uloge SAD-a kao garanta bezbjednosti za Evropu povećava vjerovatnoću da će Rusija pojačati hibridne napade protiv NATO-a. Istovremeno, kineska upotreba ekonomskih i vojnih poluga nastavlja da ugrožava zapadni uticaj, navodi se u izvještaju.

“Region Baltičkog mora je područje gdje postoji najveći rizik da će Rusija upotrebiti vojnu silu protiv NATO-a”, navela je obavještajna služba. DDIS ističe da SAD sve više daju prioritet sopstvenim interesima i da „trenutno koriste svoju ekonomsku i tehnološku moć kao sredstvo uticaja na saveznike“.

“Sjedinjene Države koriste ekonomsku moć, uključujući prijetnje visokim carinama, kako bi nametnule svoju volju, i više ne isključuju upotrebu vojne sile, čak ni protiv saveznika”, stoji u izvještaju. Agencija je takođe naglasila rastuće interesovanje SAD-a za Grenland, koji je teritorija Kraljevine Danske.

Godišnja procena pretnji DDIS-a dolazi nakon ponovljenih Trampovih izjava oželji da preuzme kontrolu nad Grenlandom, što je zateglo diplomatske odnose između Kopenhagena i Vašingtona. Američki predsjednik pritom nije isključio ni zauzimanje arktičkog ostrva silom. Međutim, prema DDIS-u, uprkos novim okolnostima, Rusija i Kina ostaju glavni rizici, a ukupna prijetnja sa kojom se Danska suočava “postala je ozbiljnija”.

Nastavi čitati

Svijet

DANSKA PRIZNALA GREŠKU: Hiljade žena s Grenlanda dobiće odštetu zbog prisilne kontrole rađanja

Parlament Danske usvojio je sporazum o pružanju individualne nadoknade ženama sa Grenlanda koje su bile žrtve višedecenijske kampanje za prisilnu kontrolu rađanja.

Prema sporazumu, žene koje ispunjavaju uslove dobiće po 300.000 danskih kruna (46.750 dolara) iz fonda za pomirenje, prenio je AP.

Ovaj slučaj je jedan od nekoliko za koje je javnost saznala posljednjih godina u vezi sa optužbama za nedolično ponašanje danskih vlasti prema narodu Grenlanda.

Kampanja za kontrolu rađanja izašla je na vidjelo 2022. godine, kada su zapisi pokazali da su hiljade žena i djevojčica od samo 13 godina bile podvrgnute ugradnji spirala bez njihovog znanja ili pristanka između 1966. i 1991. godine.

Grenland je 1991. godine dobio nadležnost nad svojim zdravstvenim sistemom kao poluautonomna danska teritorija.

“Sada će žene dobiti nadoknadu za koju se borimo već godinama”, rekla je Aja Kemnic, poslanik u danskom parlamentu iz Grenlanda, koja je glasala za politički sporazum.

(Srna)

Nastavi čitati

Svijet

NASTAVLJENI SUKOBI NA GRANICI KAMBODŽE I TAJLANDA: Poginulo 10 civila, 20 povrijeđeno

Najmanje 10 kambodžanskih civila poginulo je, a 60 je ranjeno u najnovijem krugu graničnog sukoba s Tajlandom, saopštio je portparol kambodžanskog Ministarstva odbrane Mali Sočeata.

Prema navodima Kambodže, tajlandska vojska ispalila je artiljerijske granate na više lokacija na njenoj teritoriji, prenijela je Sinhua.

“Kambodžansko-tajlandski granični sukob ponovo se rasplamsao od nedjelje popodne i još uvijek traje od četvrtka ujutru”, rekao je Sočeata, prenosi Tanjug.

Više od 56.000 porodica, odnosno oko 190.000 civila, napustilo je domove u potrazi za sigurnim skloništem, saopštilo je kambodžansko Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Istovremeno, portparol tajlandskog Ministarstva odbrane Surasant Kongsiri izjavio je da je u sukobima poginulo devet tajlandskih vojnika, dok je povrijeđeno više od 120 ljudi.

Sukobi su raselili skoro 200.000 tajlandskih civila, koji su sklonjeni u izbjegličke kampove, gdje su prijavljene tri smrti među izbjeglicama.

Do sada je postavljeno 849 kampova, a skoro 200 bolnica i klinika pretrpjelo je različit stepen oštećenja.

Komanda Druge armije Tajlanda saopštila je da sukobi i dalje traju, navodeći da kambodžanske snage gađaju više lokacija u provincijama Ubon Ratčatani i Sisaket.

Nastavi čitati

Aktuelno