Connect with us

Banjaluka

“KUĆA SRPSKE KULTURE”: Kuća Milanovića čudo svoje vrste u našem vremenu (VIDEO)

Kuća Milanovića, novootvoreni kulturni centar grada Banjaluka, odnosno kuća srpske kulture, kako je krsti njen prvi upravnik, profesor Duško Pevulja, u dva mjeseca rada na većini od dosadašnjih organizovanih četrdesetak događaja ima više posjetilaca nego stolica, što pokazuje i dokazuje kolika je potreba za kulturom danas i ovdje.

Profesor Pevulja tu je ugostio i ekipu “Nezavisnih”, kada je upravo o potrebi za kulturom, njenom značaju, istorijatu i budućnosti Kuće Milanovića govorio za naš list.

PODIZANJE I OBNOVA KUĆE

“Ovo je kuća koju je napravio Savo Milanović. On je porijeklom sa Dabraca. Kuća je pravljena od 1892. do 1894. godine. Milanovići su bili ugledna, bogata, preduzetnička, trgovačka porodica. Vlado Milanović je sin Save Milanovića, a Vladov sin je profesor Branko Milanović, akademik i proučavalac djela Ive Andrića. Porodica Milanović iseljena je odavde poslije zemljotresa 1969. godine, jer je procjena tadašnjih vlasti bila da se kuća ne može obnoviti, da kuću treba rušiti”, započinje Pevulja priču o Kući Milanovića, dodajući da spletom različitih okolnosti kuća ipak nije srušena te da je ona decenijama bila ruina sve dok, po obnavljanju, u njoj nije otvoren kulturni centar.

Obnovu Kuće Milanovića finansirala je Vlada Republike Srpske, ali tokom posljednje predizborne kampanje pojavile su se spekulacije da grad nije riješio imovinsko-pravne odnose te da bi porodica Milanović mogla podnijeti tužbu za koju se pretpostavlja da bi bila višemilionska.

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

“Branko Milanović je iseljen poslije zemljotresa. Država mu je uredno isplatila za kuću i porodica danas nema nikakvih potraživanja. U javnosti se pojavljuju dezinformacije da porodica ima potraživanja. Supruga Branka Milanovića je živa, ima 90 godina. Bila je na otvaranju. Dvije kćerke profesora Milanovića su rođene u ovoj kući. Jedna živi u Banjaluci, gospođa Rajna Milanović. Ona je takođe bila na otvaranju. Druga kćerka Ranka se poslije izbjeglištva iz Sarajeva nastanila u Južnoafričkoj Republici. One nemaju nikakvih potraživanja, a ja to znam iz prve ruke. Tu su stvari potpuno čiste”, otkriva Pevulja, ističući da porodicu Milanović poznaje tridesetak godina te da i sa njihove strane zna da je kuća jedan kroz jedan u vlasništvu grada, a zašto još to nije upisano u RUGIPP-u, dnevnopolitička je priča u koju ne ulazi. Profesor navodi da je duh, kako on kaže, čestite građanske porodice Milanović, doprinio da se kuća ne sruši, da je ne kupi neka inostrana banka i da na njenom mjestu ne napravi zgradu od petnaest spratova.

U KUĆI, IGROM SLUČAJA, ROĐEN I NIKOLA KOLJEVIĆ

Igrom slučaja, kako kaže Pevulja, u ovoj kući rođen je i Nikola Koljević, profesor, prevodilac, esejista, šekspirolog i prvi potpredsjednik Republike Srpske.

“Koljevići i Milanovići su, u osamnaest parova, bili kumovske porodice. Kuma je jednostavno došla kod kume i rodila, što je opet važno za istorijat ove kuće”, priča Pevulja. Njegov plan je da jedna od soba bude soba sjećanja na porodicu Milanović.

“Međutim, to neće biti samo soba sjećanja na porodicu Milanović, zato što ćemo kroz priču o ovoj porodici ispričati širu priču i o Banjaluci tog vremena. Stoga, tu će, između ostaloga, biti legati Nikole i Svetozara Koljevića”, ističe Pevulja.

Profesor dodaje da je porodica Milanović izvorno srpska, građanska i trgovačka porodica u jednom najplemenitijem značenju, kakve su i mnoge hercegovačke imućnije porodice u kojima se u trećem koljenu potomci bave kulturom.

“Tako je kod Ćorovića, tako je kod Šantića, tako je i kod Milanovića”, jasan je Pevulja.

On naglašava nacionalni značaj Kuće Milanovića.

“Ja mnogo kritikujem političare, pogotovo njihov odnos prema kulturi. On je očajan. Političari u većini slučajeva ne prepoznaju značaj kulture, a hoće da pričaju nacionalne priče”, govori Pevulja, dodajući da je namjenski građen kulturni centar odličan pomak u ovom smislu i čudo svoje vrste u našem vremenu.

PRVA DOKTORSKA DISERTACIJA O ANDRIĆU PISANA U OVOJ KUĆI

Sve prostorije, otkriva Pevulja, nosiće nazive po znamenitim Banjalučanima.

“Najljepša sala zvaće se svečana sala ‘Branko Milanović’. Galerija će se zvati ‘Spiridon Špiro Bocarić’. Biblioteka Kuće Milanovića, koja će sadržavati sabrana djela, izabrana djela, rijetke knjige i kolekcije, zvaće se po Nikoli Koljeviću. Zamisao je da kroz interno imenovanje prostorija, mi prosto pričamo priču o Banjaluci jednog vremena”, govori Pevulja.

On će, kako kaže, biblioteci priložiti doktorsku disertaciju Branka Milanovića.

“Priložiću, dakle, ono što je meni poklonjeno. Profesor Milanović mi je, kada sam ja doktorirao, poklonio original svoje doktorske disertacije ‘Andrićeva esejistika i njegovo književne djelo’. Zanimljivo je da je profesor Milanović prvi naučnik sa bivšeg jugoslovenskog prostora koji je doktorirao na djelu Ive Andrića. Doktorsku disertaciju je odbranio 1962, a pisanje je započeo prije nego što je Andrić dobio Nobelovu nagradu za književnost”, navodi Pevulja, uz podatak da je u ovoj kući napisan dio prvog doktorata o Andrićevom djelu. Naš sagovornik otkriva i da će Kuća Milanovića osnovati nagradu “Branko Milanović” iz oblasti nauke o književnosti, što će biti prva nagrada ovakve vrste u Republici Srpskoj.

OD VINSKOG DO METAFIZIČKOG PODRUMA

“Mi ćemo imati specifičnu biblioteku, ali nećemo ulaziti u djelokrug rada Narodne biblioteke. Imaćemo izvjesne pozorišne predstave, monodrame prije svega, ali nećemo se miješati sa radom Narodnog pozorišta. Imaćemo manje izložbe poput ove aktuelne ‘To je bilo neko lepše i srećnije vreme’ posvećene Bori Đorđeviću, ali mi nismo ni muzej ni galerija. Prosto, ovdje će se održavati programi koji dosad nisu postojali u Banjaluci, a koji trebaju Banjaluci”, navodi Pevulja, priznajući da će se program u većini slučajeva bazirati na književnosti, a tu je mišljenja da Kuća Milanovića bude ispred svih u užem i širem okruženju.

Upravnik Kuće Milanovića odveo nas je i do podruma, gdje je do prije dvadeset godina radio klub “Cedubal”, a riječ je o prostoriji koju je Savo Milanović krajem devetnaestog vijeka namjenski napravio za vino.

“Pored svega ostalog, Milanovići su bili i hedonisti i imali su poseban vinski podrum. Mi tu prostoriju danas zovemo ‘Metafizički podrum’ po knjizi Zdravka Miovčića. Plan je da tu bude ‘Klub knjige’, odnosno kafić kakav je, recimo, bio kafić “Glasove” knjižare u Gospodskoj ulici ili kafana ‘Kod Milutina’ u Banskom dvoru. Držim da su takvi prostori gdje se mladi ljudi miješaju sa afirmisanim umjetnicima, obilježje jednog grada”, podvlači Pevulja.

VAŽNO JE DA KUĆA BUDE ŽIVA I DA VRVI OD LJUDI

Profesor dalje priča da je važno da “Kuća Milanovića” bude živa, da vrvi od ljudi i opravda naziv kulturnog centra, a po dosadašnjim događajima, rekli bismo da je na dobrom putu.

“Iznad mojih očekivanja je sve ovo što smo dosad uradili. Moj koncept je bio takav da ovdje dovodimo prve ljude naše kulture i da pričamo ozbiljne nacionalne priče. U tom smislu je ovdje gostovao Vojislav Koštunica, kada smo promovisali njegovu knjigu ‘Srpsko i demokratsko stanovište’, napravili smo tribinu povodom desetogodišnjice upokojenja profesora Guge Lazarevića i naš gost je bio vladika slavonsko-pakrački Jovan Ćulibrk. U goste nam je došao i Pero Zubac, imali smo divno pjesničko veče Zdravka Miovčića, otvorili smo seriju predavanja profesora Ranka Popovića i Zorana Arsovića, ovih dana očekujemo profesora Mila Lompara. U vikendu iza nas sabrana djela predstavio je Emir Kusturica i svaki put je, na našu radost, stiglo više ljudi nego što smo imali stolica”, govori Pevulja. Posebna linija u radu ove kuće, pojasnio je Pevulja, tematizovaće nacionalno stradanje kroz predavanja, promocije, tribine sa gostima koji se bave tom tematikom.

VRATITI HONORARE KAO PRAKSU

“Uvešćemo svetosavsku besjedu koju će držati svjetovnjaci. Posljednjih petnaestak godina u našem gradu o Svetom Savi govore isključivo crkveni ljudi. Moram da priznam da to jako loše rade, a tradicija svetosavskih besjeda je zapravo potekla od svjetovnih ljudi”, priča Pevulja. Njegova zamisao je da kao dio tradicije Kuće Milanovića postanu dani posvećeni velikim piscima, koji će uvijek biti organizovani u isto vrijeme u godini.

Tako će, navodi, ovaj kulturni centar dobiti Njegoševe, Vukove, Kočićeve, Ćopićeve, dane Đure Damjanovića itd. Sve nabrojano, dodaje, nije moguće bez budžeta, koji još nije, ali bi trebalo da bude usvojen u januaru.

“Imamo tvrda obećanja da ćemo od Nove godine imati budžet. Moja je ideja i platforma bila, kada sam prihvatio ovo mjesto, da imamo budžet za to da svako ko dođe ovdje bude uredno plaćen, da vratimo honorare kao praksu. Naši gosti mogu jednom doći i održati program besplatno, ali drugi put već nema smisla. Majstor koji nam popravi bojler biva uredno plaćen, pa ne vidim razlog da tako ne bude i sa ljudima iz kulture. To je moj koncept i to ću striktno poštovati. Druga važna stvar je da siđemo uvijek u (metafizički) podrum i da ljude počastimo, da napravimo neki vid koktela, jer je ovo prije svega bila domaćinska kuća”, zaključuje Pevulja.

Related Topics:

Banjaluka

„BISTRE GLAVE ZDRAVA DJECA“: Predstavljena kampanja protiv ŠTETNOG UTICAJA društvenih mreža

Da bi nove generacije imale bistre umove i jasne misli, potrebno je da ograničimo uticaj društvenih mreža, rekao je Stanivuković.

Predstavljena je kampanja pod nazivom „Generacija bistre glave“, naziv koji u sebi nosi sve ono što je našoj omladini potrebno za zdraviju i srećniju budućnost.

Poručio je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković tokom sinoćnjeg predstavljanja kampanje u okviru kojeg je u Kući Milanovića održana panel diskusija, na kojoj je bilo riječi o štetnosti društvenih mreža na djecu.

Kako je naglasio – Banjaluka pravi prve korake ka tom cilju: da čuvamo naše mlade ljude i stvaramo zdravo okruženje za njihov razvoj.

-Da bi nove generacije imale bistre umove i jasne misli, potrebno je da ograničimo uticaj društvenih mreža, uvedemo uniforme kako bi se mladi razlikovali po znanju i vrijednostima koje nose u sebi, a ne po onome što nose na sebi, i da im obezbijedimo zdravu i kvalitetnu ishranu u školama. Imamo i znanje i kapacitet da to ostvarimo – naglasio je Stanivuković.

Dodao je da smatra da je jedini način da imamo sigurnu, kvalitetnu i bolju budućnost da ulažemo u djecu od trenutka kada se rode pa sve dok ne postanu dovoljno samostalna da odlučuju sama o sebi.

-Zato danas pokrećemo jednu važnu kampanju. Da bi naša djeca imala bistre glave i sačuvala takve misli, predstavićemo i aplikaciju koja će pomoći roditeljima da djeci ograniče korištenje društvenih mreža. Smatramo da društvene mreže ne mogu da vaspitavaju našu djecu, niti mogu da im zamijene drugare i zdravo, srećno djetinjstvo – kazao je gradonačelnik.

Prisutni u Kući Milanovića su mogli da vide i idejni primjer školske uniforme, koju je ranije najavio gradonačelnik, kao i da čuju više o projektu „Zdrava užina i hrana u svakoj školi“.

Nastavi čitati

Banjaluka

NI POVEĆANJA PLATA, NI KOLEKTIVNOG UGOVORA! Savić-Banjac podsjetila na 17 godina nepravde prema vaspitačicama

Gradski menadžer Mirna Savić – Banjac osvrnula se na komentar predsjednika Vlade Republike Srpske Save Minića da Grad nije povećao platu vaspitačima.

-Plate vaspitačicama nisu bile povećane, ali samo za vrijeme SNSD-a. Od kada je gradonačelnik Draško Stanivuković došao na čelo Banjaluke, vaspitačice su prvo dobile povećanje plate od 100 KM. Nakon toga, 2023. godine plata je povećana 150 KM, a ove godine 270 KM neto, odnosno 20 odsto – rekla je ona.

Podjsetila je i na to da za vrijeme prethodnih administracija nije bio potpisan ni kolektivni ugovor.

-Na to su čekali punih 17 godina. Nisu vas dobro informisali, a ja vas molim da napravite pet vrtića u Banjaluci za koje smo dali lokacije i koji su prije dvije godine obećani iz kabineta nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske – istakla je ona.

Nastavi čitati

Banjaluka

ŠUKALO POZVALA VLADU RS: Obnovimo Spomenik na Banj brdu do 22. aprila

Vrijeme je da zajedno realizujemo ovaj projekat za Dan grada, 22. april, poručila je ona.

Projekt menadžer Grada Milada Šukalo pozvala je Vladu Republike Srpske da zajedno sa Gradom obnovi Spomenik palim Krajišnicima na Banj brdu.

-S obzirom na to da je predsjednik Vlade nedavno više puta ponovio da je tu za građane i razvoj Banjaluke, pozivam ga da zajedno rekonstruišemo Spomenik palim Krajišnicima na Banj brdu. Ako zaista želi da ispravi nepravdu prethodnog saziva Vlade, sada ima priliku – poručila je Šukalo.

Napomenula je da je Grad, zajedno sa Zavodom za zaštitu spomenika, uradio projekat rekonstrukcije spomenika na Banj brdu, koji je od republičkog značaja.

-Vrijeme je da zajedno realizujemo ovaj projekat za Dan grada, 22. april, kada je naša Banjaluka oslobođena od fašizma, a ne da vijence, kao prethodnih godina, postavljamo na ogradu od gradilišta – istakla je Šukalo.

Podsjetila je da je Grad Banjaluka do sada više puta inicirao i slao dopise Vladi Republike Srpske da se ovaj projekat zajedno realizuje, kako bi se zaustavio višegodišnji proces propadanja jednog od simbola Banjaluke i Republike Srpske i nacionalnog spomenika BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno