Connect with us

Društvo

KUPOVINA PRIZNANJA ILI PROMOCIJA: Centralna banka plaća 18.000 KM organizaciji koja im je dala nagradu

Capital Finance International (CFI) dodijelio je dvije nagrade Centralnoj banci BiH. Faktura do koje su došli novinari Žurnala pokazuje kako će Centralna banka platiti oko 18.000 maraka upravo CFI-u, a u svrhu promocije Centralne banke i guvernera Senada Softića, izrade nagrade (gravirani trofej), izrade certifikata o dobijenoj nagradi…
Iz Centralne banke u ovome ne vide ništa sporno, te ističu da nagrada nije posljedica plaćanja promocije i objave članaka, već rezultat višemjesečnog truda i rada na pripremi aplikacije

Iz Centralne banke Bosne i Hercegovine pohvalili su se nedavno kako im je Capital Finance International (CFI) dodijelio nagrade u dvije kategorije – za najbolje upravljanje centralnom bankom u centralnoj i istočnoj Evropi u 2022, te za izuzetan doprinos ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine u 2022. godini.

Već 20. decembra na zvaničnoj stranici ove organizacije objavljuje se tekst u kojem su izneseni hvalospjevi na račun rada Centralne banke, ali i samog guvernera Senada Softića.

U pohvalama i nagradama ne bi bilo ništa sporno, da za ovakav vid promocije Centralna banka BiH neće platiti 9.200 evra, odnosno oko 18.000 KM. Barem tako pokazuje faktura do koje su došli novinari Žurnala.

U uredno protokolisanoj fakturi, na engleskom jeziku, jasno se navodi da 9.200 eura košta objava teksta o Centralnoj banci i guverneru u CFI publikaciji, na internet stranici, društvenim mrežama, kao i korištenje vizuelnih elemenata nagrade.

Između ostalog, za oko 18.000 maraka Centralna banka dobija: gravirani trofej, certifikat o nagradi, objavu vijesti o tome da su dobili nagradu, objavu teksta o Centralnoj banci i guverneru koji bi trebali biti dostupni na stranici organizacije barem godinu dana, promociju na internetu, društvenim mrežama…

Ovakav vid plaćene promocije, a neki bi rekli i kupovine nagrada, nisu ništa novo za zemlje u razvoju, kakva je i BiH. Još prije nekoliko godina mediji su izvještavali o tome kako su desetine javnih ustanova i preduzeća, te njihovih čelnih ljudi, nagrađivani na način da za priznanje moraju i – platiti.

U suštini, otkriveno je da se iza dodjela nagrada krije profitabilan biznis, da se organizacije koje dodjeljuju priznanja i nagrade obično nalaze u zemljama Evropske unije, te da se nagradama najviše trguje u zemljama u razvoju, među kojima su i one iz regiona. Otkriveno je i da se po nagradi plati nekoliko hiljada eura.

Neke od javnih ustanova i preduzeća iz BiH koje su se spominjale kao dobitnici ovakvih nagrada su BH Telecom, HT Mostar, sarajevske općine Centar i Stari Grad, Dom zdravlja Kantona Sarajevo, Energoinvest, Hercegbosanske šume, Rudnici Kreka, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu itd.

Novinari Žurnala kontaktirali su i Centralnu banku BiH. U opširnom odgovoru na dvije stranice, nisu direktno odgovorili na pitanje da li je tačno da je riječ o iznosu od 9.200 eura, no istakli su kako je riječ o znatno nižem iznosu u odnosu na minimalni utvrđeni za ovaj vid promocije u CFI-u, uz konstataciju da je riječ o uobičajenoj praksi:

„Pravo na promociju, korištenje loga institucije koja vam je dodijelila nagradu, izradu certifikata o nagradi, izradu same nagrade (graviranog trofeja), promociju u stručnim publikacijama itd. se naravno naplaćuje. Bilo kakve insinuacije da se radi o samopromociji i iniciranju plaćanja neke objave tekstova od strane CBBiH ili njenog rukovodstva, odbacujemo, jer iste predstavljaju izuzetno maliciozan način da se rad i priznanje za uspjeh CBBiH i svih njenih službenika minimizira“, istaknuto je u odgovoru Žurnalu.

Na pitanje zašto je instituciji poput Centralne banke potreban ovakav vid promocije, te da li smatraju da je opravdano trošiti novac u ove svrhe, iz Centralne banke su rekli kako im je glavni cilj promocija Bosne i Hercegovine, ali i Centralne banke kao jedne od ključnih institucija države, koja je novi vizuelni identitet i logo usvojila prošle godine.

„U ovom momentu nam je od presudnog značaja da se ovo međunarodno priznanje promoviše na adekvatan način i da javnost i građani budu informisani o priznanju koje dobija CBBiH“, navodi se.

Iz ove institucije su nam opisali cijelu hronologiju, odnosno proces dobijanja nagrade, uz napomenu da je riječ o prestižnoj i međunarodno priznatoj nagradi koja je dobijena na temelju izvrsnosti.

Kako je istaknuto na njihovoj internet stranici, CFI je štampani i online časopis koji piše o biznisu, ekonomiji i finansijama, sa sjedištem u Londonu.
Iskoristili su priliku i da istaknu kako nagrada dolazi u izazovno vrijeme za Centralnu banku:

„Ovo priznanje za CBBiH dolazi u momentu kada u zemlji imamo situaciju u kojoj je ova institucija nažalost mnogima smetnja, jer je jedna od rijetkih državnih institucija koje funkcionišu i u potpunosti ispunjavaju svoj mandat, bez obzira na brojne pritiske i unutrašnje i vanjske faktore nestabilnosti, kojima smo svakodnevno izloženi i uprkos kojima uspješno radimo i unapređujemo i razvijamo svoje poslovne procese.“

Na kraju, iz Centralne banke zaključuju kako su promotivne aktivnosti u medijima dio poslovne politike, te da će i dalje promovisati priznanja i nagrade koje primaju.

(zurnal.info)

Related Topics:

Društvo

OČEKUJE NAS PRAVA MEĆAVA! Evo kada, gdje i koliki tačno stiže snijeg u BiH ovih dana (FOTO)

Oblaci, padavine i hladniji vazduh zahvataju Bosnu i Hercegovinu.

U narednim satima, u brdsko-planinskim krajevima većeg dijela zemlje snijeg, uz formiranje, a na višim planinama povećanje visine snježnog pokrivača u prosjeku 5-20 centimetara.

U nizinama uglavnom kiša, pri izmaku padavina prolazno susnježica do mokar snijeg, uz dekorativni snjezni pokrivač lokalno, objavljeno je na Fejsbuk stranici BHmeteo.

Nastavi čitati

Društvo

“EGZODUS SE NASTAVLJA”! Zadržavanje kadra najveći izazov bolnica u Srpskoj

Većina bolnica u Srpskoj u narednoj godini ne planira nabavku skupe opreme niti uvođenje novih usluga zbog teške ekonomske situacije, a prioritet će, kažu njihovi rukovodioci, biti zadržavanje medicinskog kadra kako bi održali sadašnji nivo zaštite pacijenata.

Dosadašnji finansijski problemi, tvrde oni, nisu imali uticaja na rad sa pacijentima, ponajviše zbog maksimalnog zalaganja i razumijevanja zaposlenih, posebno dežurnih ljekara čija je dnevnica, ističu, 120 maraka.

Direktor Bolnice Gradiška Rajko Dodik istakao je za “Glas Srpske” da su troškovi mnogo veći u odnosu na stopu izdvajanja u zdravstvu.

– Ova godina je, u proteklih pet, za našu zdravstvenu ustanovu bila najteža, zbog samog načina finansiranja. Dobili smo sredstava dovoljno da samo u posljednjih sedam mjeseci isplaćujemo plate radnicima, dok obaveze prema dobavljačima i bilo kakve investicije nisu dolazile u obzir – kaže Dodik.

Dodao je da bi ovoj zdravstvenoj ustanovi, koja je prošle godine od Vlade RS dobila grant od milion maraka, za održavanje tekućih troškova mjesečno trebalo do 400.000 maraka.

– Želio bih da se ne ponovi 2024. godina, jer sredstva koja smo dobili ne mogu pokriti tekuće troškove ni za tri mjeseca. Nadam se da će se u idućoj godini iznaći neka rješenja, jer ono novca što dobijamo je samo kap u moru dugovanja – kazao je Dodik.

Bez dodatnih sredstava ruke menadžmenta su, kaže on, vezane, jer sve redukcije koje su mogli uveli su, što ni blizu nije dalo željene rezultate.

– Postoje zaposleni u ovoj zdravstvenoj ustanovi koji rade i više nego što to standardi propisuju da pacijenti ne bi osjetili krizu. Takođe, aparate koji se pokvare pokušavamo da repariramo ili pozajmimo, jer novca za nove nemamo – naglasio je Dodik.

Sa finansijskim poteškoćama bore se i u prijedorskoj bolnici “Dr Mladen Stojanović”, a vršilac dužnosti direktora ove zdravstvene ustanove Miroslav Bijelić kazao je da nedostatak novca puno toga uslovljava, između ostalog, obnavljanje medicinske opreme koja se konstantno unapređuje.

– Naravno to utiče i na servisiranje drugih obaveza, jer mi nismo komercijalno preduzeće, a pri tome naši su troškovi visoki, počevši od lijekova pa sve do objekta koji sam po sebi košta – kazao je Bijelić.

Direktor Bolnice Zvornik i predsjednik Aktiva direktora zdravstvenih ustanova koje ostvaruju bolničku zdravstvenu zaštitu RS Ivan Popović kazao je da postoji veliko nezadovoljstvo među zaposlenima u smislu plata.

– Prvi put osjećam veliko nezadovoljstvo i tenziju među zaposlenima zbog plata. Jedno dežurstvo ljekara specijaliste, koje traje 24 časa, u bolnici se plaća 120 maraka. S druge strane, dnevnica konobara kreće se između 120 i 150 maraka – kazao je Popović.

Dodao je da je krajnje vrijeme da se sjedne i razgovara sa zdravstvenim radnicima i sindikatima, kako bi se iznašlo rješenje i povećale plate zaposlenima u zdravstvu.

Dubrovnik
Prema riječima direktora trebinjske bolnice Nedeljka Lambete, od januara ovu zdravstvenu ustanovu nije napustio nijedan ljekar, iako dobijaju dobre ponude iz Dubrovnika, gdje su veće plate.

– Šta će biti poslije Nove godine, vidjećemo. Mi se trudimo da, koliko god je u našoj moći, stvorimo što bolje uslove rada. Iduće godine bi trebalo da uselimo u novi objekat, koji će biti najsavremeniji u BiH – rekao je Lambeta.

Nastavi čitati

Društvo

ČUDO U HRVATSKOJ! Konobarica vratila novčanik sa 400.000 EVRA

Ljudi se često pitaju koliko je danas poštenje prisutno u svakodnevnom životu. Vraćaju li ljudi pronađeni novac ili stvari? Iako je odgovor ponekad skeptičan, primjeri poput ovog pokazuju da ljudska dobrota itekako postoji.

Slušalac Radio Šibenika javio se eteru kako bi izrazio zahvalnost poštenim pronalazačima koji su mu vratili izgubljeni novčanik.

“Htio bih se zahvaliti curama iz kafe bara F klub na autobuskoj stanici koje su mi jutros vratile novčanik koji sam zaboravio. Unutra je bilo dosta novaca, što sa računa firme, što privatno, skoro 400.000 evra na računu! Cure su mi vratile novčanik, svaka vam čast!” ispričao je oduševljeno.

Njegova poruka nije stala samo na zahvali.

Dodao je i molbu poslodavcu: “Šefe, ako slušaš ovo, diži im platu! Ja mislim da poštenije i bolje radnice nećeš nikada naći.

” Srećni vlasnik novčanika zaželio je srećan Božić i Novu godinu pronalazačicama i njihovim porodicama, cijelom Šibeniku, momcima iz Stila i vozaču Gradskog parkinga. “Hvala vam svima, spasili ste me!” zaključio je, piše Večernji.hr.

Nastavi čitati

Aktuelno