Connect with us

Društvo

KUPOVINA PRIZNANJA ILI PROMOCIJA: Centralna banka plaća 18.000 KM organizaciji koja im je dala nagradu

Capital Finance International (CFI) dodijelio je dvije nagrade Centralnoj banci BiH. Faktura do koje su došli novinari Žurnala pokazuje kako će Centralna banka platiti oko 18.000 maraka upravo CFI-u, a u svrhu promocije Centralne banke i guvernera Senada Softića, izrade nagrade (gravirani trofej), izrade certifikata o dobijenoj nagradi…
Iz Centralne banke u ovome ne vide ništa sporno, te ističu da nagrada nije posljedica plaćanja promocije i objave članaka, već rezultat višemjesečnog truda i rada na pripremi aplikacije

Iz Centralne banke Bosne i Hercegovine pohvalili su se nedavno kako im je Capital Finance International (CFI) dodijelio nagrade u dvije kategorije – za najbolje upravljanje centralnom bankom u centralnoj i istočnoj Evropi u 2022, te za izuzetan doprinos ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine u 2022. godini.

Već 20. decembra na zvaničnoj stranici ove organizacije objavljuje se tekst u kojem su izneseni hvalospjevi na račun rada Centralne banke, ali i samog guvernera Senada Softića.

U pohvalama i nagradama ne bi bilo ništa sporno, da za ovakav vid promocije Centralna banka BiH neće platiti 9.200 evra, odnosno oko 18.000 KM. Barem tako pokazuje faktura do koje su došli novinari Žurnala.

U uredno protokolisanoj fakturi, na engleskom jeziku, jasno se navodi da 9.200 eura košta objava teksta o Centralnoj banci i guverneru u CFI publikaciji, na internet stranici, društvenim mrežama, kao i korištenje vizuelnih elemenata nagrade.

Između ostalog, za oko 18.000 maraka Centralna banka dobija: gravirani trofej, certifikat o nagradi, objavu vijesti o tome da su dobili nagradu, objavu teksta o Centralnoj banci i guverneru koji bi trebali biti dostupni na stranici organizacije barem godinu dana, promociju na internetu, društvenim mrežama…

Ovakav vid plaćene promocije, a neki bi rekli i kupovine nagrada, nisu ništa novo za zemlje u razvoju, kakva je i BiH. Još prije nekoliko godina mediji su izvještavali o tome kako su desetine javnih ustanova i preduzeća, te njihovih čelnih ljudi, nagrađivani na način da za priznanje moraju i – platiti.

U suštini, otkriveno je da se iza dodjela nagrada krije profitabilan biznis, da se organizacije koje dodjeljuju priznanja i nagrade obično nalaze u zemljama Evropske unije, te da se nagradama najviše trguje u zemljama u razvoju, među kojima su i one iz regiona. Otkriveno je i da se po nagradi plati nekoliko hiljada eura.

Neke od javnih ustanova i preduzeća iz BiH koje su se spominjale kao dobitnici ovakvih nagrada su BH Telecom, HT Mostar, sarajevske općine Centar i Stari Grad, Dom zdravlja Kantona Sarajevo, Energoinvest, Hercegbosanske šume, Rudnici Kreka, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu itd.

Novinari Žurnala kontaktirali su i Centralnu banku BiH. U opširnom odgovoru na dvije stranice, nisu direktno odgovorili na pitanje da li je tačno da je riječ o iznosu od 9.200 eura, no istakli su kako je riječ o znatno nižem iznosu u odnosu na minimalni utvrđeni za ovaj vid promocije u CFI-u, uz konstataciju da je riječ o uobičajenoj praksi:

„Pravo na promociju, korištenje loga institucije koja vam je dodijelila nagradu, izradu certifikata o nagradi, izradu same nagrade (graviranog trofeja), promociju u stručnim publikacijama itd. se naravno naplaćuje. Bilo kakve insinuacije da se radi o samopromociji i iniciranju plaćanja neke objave tekstova od strane CBBiH ili njenog rukovodstva, odbacujemo, jer iste predstavljaju izuzetno maliciozan način da se rad i priznanje za uspjeh CBBiH i svih njenih službenika minimizira“, istaknuto je u odgovoru Žurnalu.

Na pitanje zašto je instituciji poput Centralne banke potreban ovakav vid promocije, te da li smatraju da je opravdano trošiti novac u ove svrhe, iz Centralne banke su rekli kako im je glavni cilj promocija Bosne i Hercegovine, ali i Centralne banke kao jedne od ključnih institucija države, koja je novi vizuelni identitet i logo usvojila prošle godine.

„U ovom momentu nam je od presudnog značaja da se ovo međunarodno priznanje promoviše na adekvatan način i da javnost i građani budu informisani o priznanju koje dobija CBBiH“, navodi se.

Iz ove institucije su nam opisali cijelu hronologiju, odnosno proces dobijanja nagrade, uz napomenu da je riječ o prestižnoj i međunarodno priznatoj nagradi koja je dobijena na temelju izvrsnosti.

Kako je istaknuto na njihovoj internet stranici, CFI je štampani i online časopis koji piše o biznisu, ekonomiji i finansijama, sa sjedištem u Londonu.
Iskoristili su priliku i da istaknu kako nagrada dolazi u izazovno vrijeme za Centralnu banku:

„Ovo priznanje za CBBiH dolazi u momentu kada u zemlji imamo situaciju u kojoj je ova institucija nažalost mnogima smetnja, jer je jedna od rijetkih državnih institucija koje funkcionišu i u potpunosti ispunjavaju svoj mandat, bez obzira na brojne pritiske i unutrašnje i vanjske faktore nestabilnosti, kojima smo svakodnevno izloženi i uprkos kojima uspješno radimo i unapređujemo i razvijamo svoje poslovne procese.“

Na kraju, iz Centralne banke zaključuju kako su promotivne aktivnosti u medijima dio poslovne politike, te da će i dalje promovisati priznanja i nagrade koje primaju.

(zurnal.info)

Društvo

FABRIKA NE RADI, berači gljiva na platnom spisku Šuma

Na dugom platnom spisku u Javnom preuzeću Šume Republike Srpske, godinama je, između ostalih, i 800 berača gljiva, šumskih plodova, koji se vode kao radnici fabrike za preradu tih istih plodova, koja nikada ništa nije preradila. Budući da ovi radnici ne rade ništa, a sektor u kojem rade stalno je u minusu.

Šume Srpske su još 2022. godine u Baljevom polju, nedaleko od Foče, otvorile fabriku za preradu šumskih plodova, u koju je uloženo oko 900.000 maraka. Ova fabrika nikad nije proradila, pa savremena skupocjena oprema -sušare, destilatori, hladnjača i ostalo, trunu i skupljaju prašinu. Direktor Šuma Blaško Kaurin kaže to je dobra investicija.

“Smatram da će to nekad da proradi. Potrebno nam je još vremena, bavimo se time i vjerujemo da ćemo uspjeti u tom. Uloženo jeste 900.000 maraka i bolje što je uloženo u nekretninu koju preduzeće danas posjeduje, nego da nije uloženo 900.000 maraka i ja ću uvijek podržati direktore šumskih gazdinstava koji ulažu u nekretnine ili nešto što će koristiti preduzeću. Ta nekretnina, ako je tad uloženo 900.000 maraka, najvjerovatnije danas na tržištu vrijedi milion i po pa možemo reći da smo stvorili neku vrstu akumulacije“, kaže Kaurin.

Narodni poslanik iz Foče Ognjen Bodiroga (SDS) ističe da je otvaranje ove fabrike proizvod predizborne kampanje. Čak je, kako kaže, bilo najavljeno da će se proizvodi ove fabrike izvoziti u Evropu. Međutim fabrika još ništa nije proizvela.

„Uloženo je 900.000 maraka u nešto što ne postoji. Dakle to je bio jedan klasični predizborni trik. Međutim znajući mentalitet ljudi i koji su to ljudi, koji u Foči godinama vode šumsko gazdinstvo, ja apelujem na tužilaštvo, sud, sve moguće institucije, istražne organe, da se bave porijeklom imovine i da istraže imovinu svih direktora ŠG Maglić, od poslije rata do dan danas, svih šefova radnih jedinica i vidjećete da su to ljudi, jedni od najbogatijih ne samo u Foči, nego na čitavom istoku Republike Srpske“, kaže Bodiroga.

“Trebalo je da se razmisli i analizira šta će ta fabrika donijeti Republici Srpskoj, kaže poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Mira Peki (PDP). Sirovine za preradu ima, ali nema organizacije i volje, dodaje Pekić.

„Ovo je još jedan od pokazatelja da vlast u Republici Srpskoj ne zna šta radi, otvoriti fabriku u predizborno vrijeme, obećati radna mjesta i zaposliti radnike, ako tu već radi 800 ljudi, koji nemaju nikakva zaduženja i ne rade taj posao za koji su primljeni, za tu fabriku su data sredstva i na kraju ta fabrika ne radi. Nevjerovatno je da je neko samim elaboratom o oprvdanosti dozvolio da se napravi fabrika, koja nije zaživjela, koja nije uspjela da radi za ove tri godine”, kazala Pekićeva.

Ona ističe da je fabrika počela da radi ti radnici bi imali šta da rade i tada njihove plate ne bi bile trošak za Šume.

“Oni ne bi bili na teretu i tu svoju platu bi zaradili. Ovako, i pored svih troškova koje imaju Šume Republike Srpske i oni su na teretu i uz to još imaju teret te fabrike koja ne radi i pitanje je da li će uopšte i početi raditi“, kaže Pekić.

Ideja koja je predstavljena na otvaranju fabrike prije tri godine, bila je da sakupljači gljiva i šumskih plodova imaju siguran otkup po pravim cijenama, kako su tada naveli. Fabrika je trebalo da bude regionalni centar, a da se investicija polako otplaćuje, jer, kako su tada rekli, ekstraprofit nije cilj.

Nastavi čitati

Društvo

Maja Glišić se sprema za tešku operaciju, Derventa stoji uz nju – EVO KAKO I VI MOŽETE POMOĆI!

Da je Derventa grad humanosti koji prepoznaje kada je potrebno da stane uz svoje prijatelje, komšije, sugrađane, pokazala je i akcija za podršku i pomoć dvadesetjednogodišnjoj Maji Glišić koja bije bitku za ozdravljenje.

Maja boluje od zloćudnog karcinoma želuca, a poslije višemjesečnih hemioterapija, tumor se smanjio, tako da je moguća operacija koja joj daje šansu za ozdravljenje, piše Derventski list.

S obzirom da je riječ o operaciji u privatnoj bolnici u Beogradu, a koja uz liječenje košta oko 60.000 maraka, porodica troškove ne može sama da iznese.

Sugrađani su prepoznavši potrebu ove porodice pokazali velika srca, ponudivši pomoć, a akcija se postepeno proširila na škole, ugostiteljske objekte i manifestacije koje će nostiti humanu notu.

Najupečatljiviji doprinos akciji, ipak, dali su učenici Osnovne škole “Nikola Tesla” koji su proteklog vikenda postavili improvizovani štand kod Sabornog hrama ponudivši sugrađanima razne poslastice kako bi pomogli Maji.

Štand je privukao pažnju brojnih Dervenćana, ali i zvaničnika, pa su podršku za Majino liječenje protekle subote dali i gradonačelnik Dervente Igor Žunić i predsjednik  SNSD-a Milorad Dodik, a da su institucije uz ovu mladu Dervenćanku poručio je ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Siniša Karan.

Riječi ohrabrenja i podrške koje stižu svakodnevno, porodici Glišić daju snagu da iz ovog izazova pred koji ih je život stavio, izađu kao pobjednici.

“Maja je protekle subote primljena u privatnu bolnicu u Beogradu i poslije preoperativnih pretraga, konzorcijum ljekara je odredio da operacija bude urađena 19. novembra. S obzirom da je tumor zahvatio ulaz u želudac, odnosno nalazi se između jednjaka i želuca, operacija je dosta teška. Sredstva za operaciju smo sakupili, ali će oporavak biti dugotrajan i težak i hvala svim Dervenćanima koji su uz nas. Podrška koju su nam ukazali ne može da se izmjeri, zaista smo bezgranično zahvalni. Mnogo ljudi nam se javilo i javlja još uvijek, i u ovim teškim vremenima ljudi su pokazali da humanost nije iščezla”,  kazala je Majina majka Tanja.

Kako pomoći Maji Glišić? Objavljeni računi za uplatu i humanitarni broj 17181

Svi koji žele da pomognu mladoj Dervenćani mogu svoj doprinos da uplate na račun: 5553000042071775 (Tanja Glišić), a za uplate iz inostranstva otvoren je devizni račun na ime Majine sestre: Nikolina Glišić IBAN: BA395620058220676918, SWIFT: RAZBBA22. Pomoć je moguća i uplatama na 5551000062303262 kod „Nove banke“ ili paypal@humanitas.ba. Pokrenut je i “mtel” humanitarni broj, a pozivom na 17181 moguće je donirati tri marke za Majino liječenje.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Umjereno do pretežno oblačno vrijeme

U srijedu, 19. novembra nas očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme.

Povremeno slaba kiša je moguća u Hercegovini, istočnim i djelimično centralnim područjima Bosne.

Vjetar slab na jugu i jugozapadu jugozapadni, a u ostalim područjima istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugo do 10, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 15 °C.

Nastavi čitati

Aktuelno