Connect with us

Društvo

LEGENDE O GRADOVIMA U BiH! Gdje se skrivao vilinski kralj, koga je čuvao zmaj

Naizgled obična i mala zemlja, Bosna i Hercegovina, je majka mnogih legendi utkanih duboko u njene najdublje korijene.

Stanovnici ovog mjesta su vijekovima nastojali osmisliti i prenijeti legende i priče, mitovi i tajne, o njenim gradovima, koje će učiniti da se svaki put nanovo zapitamo: Da li se to zaista dogodilo ili je ipak samo legenda?

Za neke nikada nećemo saznati šta su bile, ali baš u tome se i nalazi njihova čar.

Sarajevo

O prijestonici ove zemlje pisali su i govorili mnogi, hodali po njoj, u njene ulice ugrađivali i najveće tajne, priče i mitove, ali se ipak među njima ističe jedna manje poznata legenda. Legenda o sarajevskom satu bez kazaljki.

Legenda kaže da se u srcu Sarajeva nalazi poseban Sat bez kazaljki. Princip njegovog rada zasnovan je na magičnim svojstvima, koja nadilaze tradicionalno mjerenje vremena. Sudeći po pričama i kazivanjima, ljudi koji se nađu u blizini ovog Sata, doživljavaju neku vrstu “vremenskog iskustva”. Ljudi koji tvrde da su doživjeli djelovanje ovog Sata kažu da su po “gledanju na njega” doživjeli određeni vid introspekcije ili duhovnog mira. Ovaj sat, prema legendi, ne ograničava se na klasičnu percepciju vremena, već donosi nešto dublje i mistično svakome tko mu se približi.

Vodopad u Jajcu

Legenda kaže da je vodopad skrovište vilinskog kralja koji bi nagrađivao hrabre i plemenite ljude. Prema predanjima stanovnicima Jajca, ko god uspije doći do srca ovog vodopada, prolazeći kroz vodene zavjese i šapat zubora vode, otkriće vilinski dvor, čija će svjetlost zaslijepiti putnika, uz pratnju opojnog pjeva vodenih vila. Vilinski kralj, gospodar ovog skrivenog kraljevstva, nagrađuje one koji se pokažu hrabrim i dobrotvornim posebnim vodenim darom. Ovaj dar nije materijalnog karaktera; to je dar unutarnje snage, ljubavi i mudrosti koji će pratiti putnika kroz cijeli život.

Trebinje

O ovom gradu postoje mnogobrojne tajne, mitovi i legende koje govore o njegovoj posebnosti, narodu i običajima, no ponajviše se ističu legende o čuvenom Zmaju Trebinja. Od stanovnika ovog grada, imaćete priliku čuti mnostvo priča o Zmaju čuvaru, a mi vam donosimo onu najpoznatiju.

Kako legenda kaže, u srcu Trebinja leži neobična legenda o Zmaju Čuvaru. Smjestivši se uz obale rijeke Trebišnjice, ovaj zmaj nije bio prijetnja, već nježni čuvar grada. Njegova prisutnost donosila je mir i sigurnost lokalnom stanovništvu. Prema predanju, zaljubljeni parovi su dolazili do rijeke, gdje bi blistavo krilo Zmaja Čuvara klatilo iznad njih. Vjerovalo se da bi ovo blagoslovljeno krilo donosilo dugotrajnu sreću i ljubav onima koji su mu se povjerili.

Legenda o prozorima jezera Jablanica

Penjući se nešto sjevernije, stigli smo i do Jablaničkog jezera, gdje ćete uz šum vode i lijepo raspoloženje imati priliku čuti i priču o prozorima ovog jezera. Kako mještani kažu, tokom određenih noći, na površini jezera počnu se pojavljivati svjetlosni prozori. Kaže se da su to prozori prema drugom svijetu, gdje se mogu vidjeti sjene ljudi iz prošlosti ili možda dobiti uvid u budućnost. Oni koji su hrabro promatrali ove prozore tvrde da su doživjeli neobjašnjiva iskustva. Da li biste bili spremni pogledati u ove prozore? Otkriti tajne prošlosti i budućnosti?

Konjic

I za kraj donosimo još jednu legendu usko vezanu za gradnju Starog mosta u Konjicu! Naizgled perfektno urađen i isklesan svaki kamen ovog mosta, iza sebe krije legendu o mitološkom biću koje je nekada boravilo ispod njega. Navodno, svaki put kad bi most bio gotovo završen, noću bi ga vodena neman (vodenjak) rušila.

Nakon što su shvatili da vodena neman ruši most, odlučili su poslušati savjet lokalnog starca. Prema starčevoj preporuci, trebali su žrtvovati crnu koku kako bi zadobili naklonost vodenjaka. Nakon što su izvršili ovu žrtvu, vodena neman je prestala uništavati most, i on je napokon ostao postojan.

Sada kada znamo neke od, više ili manje poznatih, legendi naših kamenih ljepota, ostaje nam jedino da se zapitamo: Da li smo dovoljno hrabri da istražimo i vjerodostojnost istih? Da li bismo bili spremni ispitati šta je od njih zaista tako, a šta je samo plod ljudske mašte?

(Naira Džepar/Hocu.ba)

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Popodne ponovo kiša

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se nakon sunčanog i toplog jutra očekuje nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom.

Od sredine dana očekuje se naoblačenje sa zapada, koje će prouzrokovati kišu i pljuskove sa grmaljavinom.

Lokalne nepogode i grad moći su u poslijepodnevnim časovima na sjeveru i istoku, a jači pljuskovi u večernjim časovima na jugu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 10 do 16, u višim predjelima od sedam, a najviša dnevna od 25 do 30, u višim predjelima od 19 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

BOLOVANJA SVE MANJE, TROŠKOVI SVE VEĆI! Fond zdravstva grca u dugovima

U Republici Srpskoj u 2023. godini zabilježeno je manje slučajeva bolovanja nego 2022. godine, ali su troškovi koje je plaćao Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske bili višestruko veći.

Brojke ćemo početi podatkom da je u prošloj godini u Srpskoj evidentirano više od 211.000 slučajeva bolovanja, što je prosječno oko 17.590 na mjesečnom nivou, odnosno nešto više od 570 slučajeva dnevno.

Ali, kao što smo i rekli, ove brojke su manje u odnosu na 2022. godinu, prema kojima je tada mjesečni prosjek bio 21.300, ili nešto više od 700 na dnevnom nivou.
Međutim, ovdje je bitno napomenuti da se svaka prijava za bolovanje računa posebno, pa primjera radi, jedan radnik u toku mjeseca može da otvori bolovanje i dva puta, i to se evidentira kao dva slučaja.

U prevodu, brojka od 17.590 slučajeva mjesečno ne znači da je na bolovanju tada striktno bilo toliko radnika.

Ipak, dok se broj evidentiranih slučajeva bolovanja smanjuje, troškovi FZO RS se povećavaju.
Ukupno su, kažu za “Nezavisne novine”, veći za 15 odsto nego 2022.

“Prvenstveno zbog toga što su Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS povećane osnovice za isplatu plata za vrijeme bolovanja, poput za trudnice koje se nalaze na bolovanju zbog bolesti ili komplikacija u trudnoći, kao i za maligne bolesti, gdje se sada plata za vrijeme bolovanja isplaćuje 100 odsto, a ta bolovanja zbog prirode bolesti i stanja traju duže”, pojašnjavaju iz Fonda zdravstva.

Naravno, napominjemo da se bolovanja razlikuju i po broju dana koliko je neko izostao s posla, a ovom prilikom pažnju ćemo posvetiti onima koja su bila duža od 30 dana.

S tim u vezi, analize FZO RS pokazuju da su na prvom mjestu bila trudnička bolovanja, zatim povrede i trovanja, kao i maligni tumori.

“Trošak Fonda za bolovanja duža od 30 dana u 2023. godini iznosi oko 33 miliona KM, a u 2022. godini iznosio je 17,3 miliona KM”, naveli su iz ove ustanove.

U daljem, statistika pokazuje da je prosječan broj izgubljenih radnih dana po slučaju bolovanja iznosio 12.

FZO RS podsjeća i na to da su u prethodnom periodu na neki način pooštrili pravila za bolovanje. Posljednja u nizu mjera je stupanje na snagu novog Pravilnika o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad, kako bi se dodatno unaprijedila oblast bolovanja i sve eventualne zloupotrebe svele na minimum.

“Poslodavci mogu da zatraže vanrednu ocjenu bolovanja za radnike ukoliko imaju bilo kakvu sumnju u opravdanost toga. Na osnovu zahtjeva poslodavca, prvostepena komisija za bolovanje poziva osiguranika i sprovodi vanrednu ocjenu privremene nesposobnosti. Komisija je obavezna pregledati osiguranika i izvršiti uvid u zdravstveni karton i postojeću medicinsku dokumentaciju.

Osiguranik kada primi poziv za vanrednu ocjenu treba da se javi svom porodičnom ljekaru koji je dužan da mu izda uputnicu. Ishod ove vanredne ocjene može biti ili nastavak bolovanja ili vraćanje na posao narednog dana, ako se analizom i pregledom ustanovi da je radnik sposoban za posao”, pojašnjavaju iz Fonda.

Podsjećaju i na činjenicu da vanredne ocjene bolovanja nije moguće tražiti za radnike koji se trenutno ne nalaze na bolovanju, već su to pravo koristili nekada ranije, a sada već rade.

A pored vanredne ocjene, iz FZO dodaju da postoje i vanredne kontrole, koje vrše kontrolori Fonda, a ne gorepomenute komisije i prilikom kojih se radnici ne pozivaju na pregled, već se gleda medicinska dokumentacija.

“Takođe, kod ove kontrole, provjere opravdanosti bolovanja se mogu sprovesti i za bolovanja koja su završena”, kažu iz Fonda, napominjući i to da radnik u roku od 24 časa ima mogućnost da se i sam obrati prvostepenoj komisiji ukoliko nije zadovoljan ocjenom porodičnog ljekara, kao i da ima mogućnost žalbe FZO RS u slučaju da prvostepena komisija zaključi bolovanje, a da on nije zadovoljan tim rješenjem, prenose “Nezavisne novine“.

Obaveza svih koji su na bolovanju jeste da se svakih 15 dana javljaju porodičnom doktoru, a izuzetak su oni koji se nalaze na bolničkom liječenju.

Prema postojećem Pravilniku Fonda, troškove neto plata radnika koji su na bolovanju do 30 dana snosi poslodavac, a za bolovanja duža od 30 dana FZO RS.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će preovladavati sunčano uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha uglavnom između 23 i 28 stepeni Celzijusovih.

Ujutru će biti vedro, a tokom dana pretežno sunčano uz dnevni razvoj oblačnosti i toplo. Nešto oblačnije biće poslije podne u Hercegovini, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Najniža jutarnja temperatura vazduha iznosiće između osam i 13 stepeni Celzijusovih, na jugu do 16, a najviša dnevna između 23 i 28 stepena Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južnog i jugozapadnog smjera.

Nastavi čitati

Aktuelno