Connect with us

Zdravlje

Ljekari ODSTRANILI ŽELUDAC zdravom pacijentu misleći DA IMA KANCER

Na Institutu za onkologiju u Ljubljani u januaru je operisan pacijent, kojem je odstranjen želudac, iako nije imao kancer, prenijela je agencija STA.

Slovenačka agencija navodi, pozivajući se na N1, da je pacijentu bio dijagnostikovan kancer i da mu je izvađen želudac.

Međutim, nekoliko nedjelja nakon operacije, obaviješten je da mu je dijagnoza bila pogrešna.

Dodaje se da je do greške došlo zbog toga što je medicinski dijagnostičar zamijenio uzorke dva pacijenta, što je dovelo do hirurškog zahvata na pogrešnom pacijentu.

N1 ističe da nije jasno šta se dogodilo sa pacijentom kod koga je dijagnoza o kanceru bila tačna.

Medicinski centar Barsos, Institut za patologiju Medicinskog fakulteta u Ljubljani i Institut za onkologiju u Ljubljani će danas poslije podne održati konferenciju za novinare povodom ovog slučaja.

Zdravlje

IPAK OSTAVLJA POSLJEDICE! Dvije neprospavane noći mogu vas učiniti starijima

Dvije noći slomljenog sna dovoljne su da se ljudi osjećaju godinama starije, kažu istraživačima i dodaju da je dosljedan, miran san bio ključni faktor koji pomaže da se “pobjegne” osjećaju pravih godina.

Psiholozi u Švedskoj su otkrili da su se volonteri u prosjeku osjećali više od četiri godine starije kada su bili ograničeni na samo četiri sata spavanja dvije uzastopne noći, a neki tvrde da se zbog pospanosti osjećaju decenijama starije.

Suprotno je uočeno kada je ljudima bilo dozvoljeno da ostanu u krevetu devet sati, iako je efekat bio skromniji, a učesnici studije su tvrdili da se osjećaju u prosjeku tri mjeseca mlađe od svog stvarnog uzrasta nakon dovoljnog odmora.
Istraživači su vodili dvije studije.

U prvoj je 429 ljudi starosti od 18 do 70 godina odgovorilo na pitanja o tome koliko su se osjećali starima i koliko su noći, ako ih je bilo, loše spavali u posljednjih mjesec dana. Njihova pospanost je takođe ocijenjena prema standardnoj skali koja se koristi u psihološkim istraživanjima. Za svaki dan lošeg sna volonteri su se osjećali u prosjeku tri mjeseca starijima, otkrili su naučnici.

U drugoj studiji, istraživači su ispitali 186 volontera starosti od 18 do 46 godina o tome koliko su se osjećali starima nakon dvije noći obilnog sna, u kojima su ostajali u krevetu devet sati svake noći, i dvije noći kada su spavali samo četiri sata. Poslije dvije noći lošeg sna, učesnici su se osjećali u prosjeku 4,44 godine starije nego kada su imali dovoljno sna. Taj osjećaj je bio povezan, što nije iznenađujuće, sa osjećanjem pospanosti.
Oni koji su vježbali dva ili više puta nedjeljno, najmanje sat vremena nedjeljno, imali su 42 odsto manje šanse da imaju problema sa spavanjem od neaktivnih ljudi, pokazalo je istraživanje, a prenosi “Theguardian”.

“Ova studija ima dug period praćenja, deset godina, i snažno ukazuje da bi dosljednost u fizičkoj aktivnosti mogla biti važan faktor u optimizaciji trajanja sna i smanjenju simptoma nesanice”, pišu autori u “BMJ Open”, a prenosi “Ona”.

Nastavi čitati

Zdravlje

KARDIOLOG SAVJETUJE! Kako da srce i mozak ne stradaju kad su paklene vrućine?

Kako preživjeti afričke temperature na vrelom asfaltu? Koji su prvi simptomi sunčanice i toplotnog udara? Kako da ih prepoznamo? Kako da sačuvamo srce i glavu? Na ova pitanja odgovorio je kardiolog dr Goran Popović.

U danima kada temperature prelaze 40 stepeni Celzijusa, briga o zdravlju postaje prioritet. Visoke temperature mogu ozbiljno ugroziti naše zdravlje, pa je važno znati kako se zaštititi i prepoznati opasne simptome na vrijeme. U emisiji “Uranak” na televiziji K1, dr Popović je dao stručne savjete i preporuke za očuvanje zdravlja tokom ovih paklenih vrućina.

– Većina ljudi jako loše podnosi vrućinu, a mi doktori trebamo da im damo savjet kako da spriječe da ta vrućina bude nepovoljna po njih i da bude životno ugrožavajuća, što se dešava.

Pacijenti su uglavnom stari hronični bolesnici, jer je potrebno korigovati terapiju, a novi bolesnici se prvi put sreću sa nekim od kardioloških problema. Najčešće su to skokovi ili padovi krvnog pritiska.”

Šta znači mijenjanje terapije srčanim bolesnicima tokom vrelih dana?
– Pacijent od oko sedamdesetak godina, koji ima povišen krvni pritisak, aritmiju, imao je infarkt, ugrađen mu je stent i dodatno ima šećernu bolest, zbog toga ima veliki broj različitih lijekova. Svaki od tih lijekova može na određeni način da utiče na krvni pritisak. Takvim pacijentima se savjetuje da kod kuće češće mjere krvni pritisak i da na osnovu toga korigujemo terapiju, obično je smanjimo. Kada prođu vrućine, tu terapiju vraćamo na određene propisane doze.

Unutrašnje i spoljne temperature
Doktori savjetuju da bi razlika između klimatizovane prostorije i spoljne temperature trebala da bude osam stepeni.

– Kada napolju imate 40 stepeni, naravno da nećete klimu držati na 32 stepena, ali je vrlo bitna aklimatizacija. Držite u prostoriji nekih 27 stepeni, neće biti mnogo. Ne treba pretjerivati i nemojte spuštati ispod 25. To je neka donja granica komfora kada organizam može da se adaptira, jer ako dugo boravite u toj hladnoj prostoriji pa izađete napolje bez neke aklimatizacije, zaista možete da doživite kolaps – rekao je doktor, a potom objasnio šta znači aklimatizacija:

– Mnogi ljudi u kolima drže veoma nisku temperaturu i onda kada izađu iz auta padnu i izvrnu se pored njega. Ako već planirate izlazak napolje iz kancelarije, automobila, kuće, podignite temperaturu na tih nekih 27 stepeni. Biće vam manji toplotni šok kada izađete na 40 stepeni – dodaje.
Savjeti
Ukoliko na velikim vrućinama morate da idete negdje, doktor savjetuje da se sve obaveze završe do 10 sati.

– Ako baš morate da izlazite u podne, birajte sjenovitu stranu ulice. Ako nema sjenke, obavezno stavite šešir ili kačket na glavu. Poželjno je kačket okrenuti naopako kako biste čuvali vrat, jer kroz njega prolaze krvni sudovi, a osunčavanje vrata dovodi do kolapsnog stanja zbog širenja krvnih sudova. Pokvasite glavu i kačket, jer ćete manje ugroziti glavu.

Moramo znati da naš mozak najviše trpi, kao i srce i cijeli organizam. Kada se krvni sudovi u mozgu prošire, krvni pritisak pada i dolazi do kolapsnog stanja, što može dovesti do raznih povreda. Nosite sa sobom obavezno flašicu vode koja ne mora biti zaleđena; čak mnogi ljekari tvrde da mlaka voda bolje hladi, iako to nikome od nas ne djeluje kao razumno objašnjenje. Takođe, nemojte unositi alkohol – kaže doktor.

On je pojasnio i zbog čega nije poželjno piti čak ni pivo na velikim vrućinama:

– Pivo potencira znojenje, koje će da ohladi kožu i potpuno će vas iscrpiti, jer gubite tečnost i elektrolite. Kada unosite tečnost, morate nadoknađivati i elektrolite da ne bi došlo do disbalansa. Savjetujem da se pije magnezijum, jer on stabilizuje rad srca.

Ne treba piti samo običnu vodu, može i gazirana, jednu ili dvije čaše, jer ona sadrži dovoljno elektrolita koje ćete nadoknaditi. Hidratacija je iznad svega. Vrlo je važno znati koja je količina potrebna.

Kardiovaskularni sistem na toploti najviše trpi
– Kardiovaskularni sistem prvi reaguje na veliku toplotu obaranjem krvnog pritiska, zato što dolazi do širenja krvnih sudova. Nagli pad pritiska može dovesti do ubrzanog rada srca. Ako je srce bolesno i nemate odgovarajuću terapiju za koronarnu bolest, možete izazvati srčani udar, a poremećaj ritma može dovesti do gubitka svijesti – kaže doktor i nastavlja:

– Što se tiče digestivnog sistema, on može indirektno opteretiti vaš kardiovaskularni sistem ako jedete kaloričnu i masnu hranu.

Zato je preporuka da ne unosite velike količine mesa i masne hrane, jer varenje takve hrane zahtijeva puno krvi i enzima, što opterećuje kardiovaskularni sistem i može izazvati brojne posledice. Preporučuje se lagana hrana i veliki unos tečnosti – dodaje.

– Nemojte da jedete masno lisnato tijesto, komplet lepinja je zabranjena, jer je to masna kalorična hrana, koja je potpuno nepotrebna u ovim situacijama. Jedite žitarice i lako svarljive namirnice – naglašava kardiolog.

– Sunčanica nastaje ako smo duže vrijeme bili na direktnom suncu nezaštićeni. Ako glava nije zaštićena, prvo se javlja glavobolja, malaksalost, nestabilnost, vrtoglavica, nesvjestica, i na kraju padanje u nesvjest. Može doći do mučnine, povraćanja i povišene temperature.

Sve je to posljedica direktnog izlaganja suncu. Kod toplotnog udara dolazi do pregrevanja organizma i uprkos tome što počinjemo da se znojimo tokom pregrijavanja, to nije dovoljno da ga rashladimo, dolazi do klonulosti ili padanja u nesvijest. Najčešće je to posljedica boravka u neklimatizovanim prostorijama.

Simptomi mogu biti slični kao kod sunčanice, iako se kod toplotnog udara prvo javlja malaksalost, klonulost i povišena temperatura, pa tek onda povišena temperatura, mučnina i glavobolja.

Kod obe situacije, glavna pomoć je skloniti se sa sunca ili iz te pretople prostorije.

Ohladiti se vodom, polivati tijelo vodom, unositi vodu, pri čemu ne treba unositi odjednom velike količine tečnosti. Ako primijetite da su vam usta suva i da ne možete da se znojite, popijte jednu čašu vode, a onda na svaka dva minuta po par gutljaja, jer ćete na taj način dovesti organizam u stanje rehidratacije i nećete ga preopteretiti velikom količinom tečnosti – zaključio je dr Popović.

Uranak K1/Mondo

Nastavi čitati

Zdravlje

KUGA U AMERICI? Zdravstvene vlasti nisu objavile u kakvom je stanju pacijent

U američkoj saveznoj državi Kolorado prijavljen je slučaj kuge kod čovjeka, a zdravstvene vlasti upozoravaju da je riječ o potencijalno smrtonosnoj bolesti koju prenose glodari i buve.

Američke zdravstvene vlasti nisu objavile u kakvom je stanju pacijent, niti kako se zarazio, ali podsjećaju da je kuga u srednjem vijeku usmrtila milione ljudi.

Slučaj kuge kod čovjeka je prijavljen u okrugu Pueblo, 118 milja južno od Denvera.

“Savjetujemo građanima da zaštite sebe i svoje ljubimce od kuge”, rekla je službenik zdravstvenog ođeljenja Puebla Alisija Solis.

Prema podacima epidemioloških službi, u Sjedinjenim Država je u proteklih 20 godina od kuge umrlo 16 ljudi, a posljednja žrtva zabilježena je lani na jugozapadu Kolorada.

Iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti kažu da je kod ljudi vrlo rijetka i da godišnje zabilježe prosječno sedam slučajeva zaraze.

“Bolest može da zahvati ljude svih dobi, ali polovina slučajeva uključuje pacijente od 12 do 45 godina”, navode iz Centra.

Ako se ne liječi, kuga ima stopu smrtnosti od 30 do 60 odsto, ali te brojke padaju na manje od pet odsto ako se bolest rano otkrije i liječi antibioticima.

Svjetska zdravstvena organizacija godišnje zabilježi 1.000 do 2.000 slučajeva kuge, uglavnom u ruralnim područjima Afrike, Azije, Južne Amerike i Sjedinjenih Država, , prenosi “Jutarnji list”.

Simptomi uključuju iznenadnu pojavu groznice, jaku glavobolju, bolove u mišićima, mučninu, povraćanje i otečene limfne čvorove.

Bakterija kuge obično se prenosi sa glodara i buva na ljude ugrizom, dodirivanjem ili deranjem kože zaraženih životinja. Takođe, može se prenijeti na ljude ako udišu kapljice sline zaražene osobe ili životinje.

Procjenjuje se da je sredinom 14. vijeka kuga ili “crna smrt” usmrtila 25 miliona ljudi u Evropi.

Dugo se vjerovalo da su je prenijeli pacovi, sve dok izvještaj iz 2018. godine sa univerziteta u Oslu i Ferrari nije pokazao da su vaške i buve najviše odgovorne za širenje bolesti kod ljudi.

Nastavi čitati

Aktuelno