Connect with us

Društvo

MLADI SU NAŠE NAJVEĆE BLAGO! Fizičar iz BiH primljen na doktorske studije u Americi, i to kao NAJBOLJI!

Dino Škrgić, student četvrte godine na Odsjeku za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, primljen je na doktorski studij u Sjedinjenim Američkim Državama, na Univerzitetu Bafalo, i to kao najbolje rangirani kandidat koji je osvojio prestižnu stipendiju.

Kako ovaj mladi fizičar kaže za “Nezavisne novine”, ljubav prema nauci pojavila se već u djetinjstvu, osnovnu i srednju školu završio je u rodnom Cazinu, nakon čega je u Sarajevu upisao teorijsku fiziku, gdje ima prosjek ocjena 9,88.

“Ovaj uspjeh mogu pripisati obrazovanju koje sam stekao na Odsjeku za fiziku u Sarajevu, ali i istraživačkim projektima u kojima sam učestvovao. U Bafalu sam primljen odmah, prije službenih odluka, te mi je javljeno da sam nominiran za ‘Graduate School Fellowship’, što je velika novčana nagrada u trajanju od pet godina. Mislim da se dodjeljuje jedna na nivou čitavog univerziteta”, rekao je Škrgić i napomenuo da mu je najveća podrška tokom ovog procesa bila njegova djevojka.

Dodaje da je već na početku treće godine studija shvatio da je vrijeme za razmišljanje o planovima za budućnost.

“Jedina stvar u koju sam bio siguran jeste da želim nastaviti da se bavim fizikom, a nakon što sam vidio da SAD nudi izuzetno dobre prilike za nastavak studija, a i na savjet mentora, bio sam siguran da tu želim nastaviti školovanje. Počeo sam tražiti univerzitete i gledati čime se konkretno bave. Nakon pisanja CV-a, motivacionog pisma i skupljanja ostalih dokumenata, uslijedio je dug period čekanja. Ipak, četiri univerziteta su mi javila da sam primljen, što su bile odlične vijesti”, kaže on.

Mladi fizičar ističe da je izbor bio jako selektivan, kao i da se u prosjeku prijavi od 600 do 700 studenata, a odsjeci primaju oko 10.

“U Americi već od sredine augusta počinje semestar. Nadolazeći studenti su obično asistenti na odsjeku, a to podrazumijeva držanje laboratorijskih vježbi. Međutim, meni je ponuđena opcija držanja auditornih vježbi, što nije česta stvar, jer je tih pozicija puno manje. To sam dobio zbog držanja dodatnih vježbi, demonstracija, na svom odsjeku i jako mi je drago zbog te prilike. Na drugoj ili trećoj godini student se prebacuje na istraživačkog asistenta ili Research Assistant i tu plata ne dolazi iz odsjeka, već iz sredstava mentora”, objašnjava Škrgić.

Napominje da se nakon završetka doktorskog studija planira vratiti i tražiti postdoktorske pozicije u BiH ili u Evropi, a ističe i da mu nije svejedno napustiti Sarajevo i kolege sa kojima studira.

“Njihova reakcija je bila pozitivna i jako mi je drago da sam stekao prijatelje koje ću pamtiti. Od porodice i dalje dobivam čestitke, i definitivno će mi nedostajati. Još od osnovne škole sam se zanimao za matematiku i kada sam vidio da je to jezik prirode i da se pojave u stvarnom životu mogu modelirati matematičkim konceptima, rodila se strast i ambicija koja ne jenjava, a ozbiljnije sam se počeo baviti fizikom u srednjoj školi”, prisjeća se Škrgić.

Napominje da je tokom studija učestvovao na velikom broju istraživačkih projekata iz oblasti kosmologije i astrofizike.

“Radio sam na gravitacionom lensingu, ako ste ikada vidjeli slike galaksija gdje su zakrivljene, ta zakrivljenost nam može reći nešto više o strukturi svemira i potencijalnoj tamnoj materiji, kao i na kozmičkom pozadinskom zračenju, koje se koristi za istraživanje ranog svemira, jako brzo nakon Velikog praska. Radio sam i na gravitacionim talasima, i, meni lično najzanimljivije, teoriji modifikovane gravitacije. Ta teorija predlaže drugačiju formulaciju zakona gravitacije na galaktičkim udaljenostima. Na ovim projektima radim od svoje prve godine, te sam imao priliku održati poster prezentaciju na međunarodnoj konferenciji fizike u Sarajevu, kao najmlađi učesnik”, objašnjava Škrgić.

Ističe da je Univerzitet u Bafalu najveći državni univerzitet u saveznoj državi Njujork.

“Zadnjih godina doživljavaju ogromnu ekspanziju, što se odrazilo i na njihov odsjek za fiziku. Pored toga što su na odsjeku vodeći svjetski stručnjaci iz oblasti fizike elementarnih čestica, također dobivaju ogromna sredstva od Vlade SAD. Problem sa teorijskom fizikom je manjak primjenjivosti, što za sobom vuče i manjak sredstava za istraživanja. Međutim, u Bafalu nemaju taj problem, što je bio jedan od presudnih faktora za odabir univerziteta. Rečeno mi je da imam priliku da se bavim onim što me interesuje, što je prilika koju mi nisu dali ostali univerziteti na koje sam primljen”, kaže on.

Dodaje da je preko internet foruma upoznao nekoliko osoba koje studiraju na Univerzitetu u Bafalu.

“Pored njih, profesori sa kojima sam bio u kontaktu su mi ogromna podrška za administrativne sitnice, ali i za stvari vezane za studij. Mislim da taj prelaz sa studija na posao, uz selidbu na drugi kraj svijeta, neće biti jednostavan, ali da će i te kako vrijediti”, zaključio je Škrgić.

Nezavisne

Related Topics:

Društvo

“GULJENJE KOŽE SA LEĐA” GRAĐANIMA SE NASTAVLJA! Poskupljuje participacija u domovima zdravlja u Srpskoj

Građani Republike Srpske od 1. januara naredne godine plaćaće skuplju participaciju za preglede kod doktora porodične medicine.

Naime, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Repubublike Srpske, na inicijativu Aktiva direktora javnih zdravstvenih ustanova domova zdravlja RS spremilo je prijedlog novog cjenovnika.

Ubuduće, kod prvog i kontrolnog pregleda doktora porodične medicine participacija će se plaćati 1,5 KM umjesto dosadašnjih jednu KM.

Kod prvog pregled doktora specijaliste porodične medicine sa 1,5 KM cijena participacije ide na dvije marke.

U resornom ministarstvu poskupljenje pravdaju činjenicom da se participacija nije mijenjala u zadnjih dvadeset godina, dok su, kako dodaju, cijene pregleda značajno povećane. Računaju i da će se ovom odlukom smanjiti i neopravdane posjete.

Kažu da ovo povećanje neće uticati na osjetljive kategorije stanovništva kao što su djeca do 18 godina, stariji od 65 godina, trudnice, oboljeli od malignih oboljenja, kao i porodice poginulih boraca i RVI za koje participaciju plaća Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite.

– Isti su po Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju oslobođeni od plaćanja participacije, a pretpostavka je da će doći i do smanjenja neopravdanih posjeta timovima porodične medicine – obrazlaže se u prijedlogu odluke, prenosi CAPITAL.

Nastavi čitati

Društvo

OČEKUJE NAS PRAVA MEĆAVA! Evo kada, gdje i koliki tačno stiže snijeg u BiH ovih dana (FOTO)

Oblaci, padavine i hladniji vazduh zahvataju Bosnu i Hercegovinu.

U narednim satima, u brdsko-planinskim krajevima većeg dijela zemlje snijeg, uz formiranje, a na višim planinama povećanje visine snježnog pokrivača u prosjeku 5-20 centimetara.

U nizinama uglavnom kiša, pri izmaku padavina prolazno susnježica do mokar snijeg, uz dekorativni snjezni pokrivač lokalno, objavljeno je na Fejsbuk stranici BHmeteo.

Nastavi čitati

Društvo

“EGZODUS SE NASTAVLJA”! Zadržavanje kadra najveći izazov bolnica u Srpskoj

Većina bolnica u Srpskoj u narednoj godini ne planira nabavku skupe opreme niti uvođenje novih usluga zbog teške ekonomske situacije, a prioritet će, kažu njihovi rukovodioci, biti zadržavanje medicinskog kadra kako bi održali sadašnji nivo zaštite pacijenata.

Dosadašnji finansijski problemi, tvrde oni, nisu imali uticaja na rad sa pacijentima, ponajviše zbog maksimalnog zalaganja i razumijevanja zaposlenih, posebno dežurnih ljekara čija je dnevnica, ističu, 120 maraka.

Direktor Bolnice Gradiška Rajko Dodik istakao je za “Glas Srpske” da su troškovi mnogo veći u odnosu na stopu izdvajanja u zdravstvu.

– Ova godina je, u proteklih pet, za našu zdravstvenu ustanovu bila najteža, zbog samog načina finansiranja. Dobili smo sredstava dovoljno da samo u posljednjih sedam mjeseci isplaćujemo plate radnicima, dok obaveze prema dobavljačima i bilo kakve investicije nisu dolazile u obzir – kaže Dodik.

Dodao je da bi ovoj zdravstvenoj ustanovi, koja je prošle godine od Vlade RS dobila grant od milion maraka, za održavanje tekućih troškova mjesečno trebalo do 400.000 maraka.

– Želio bih da se ne ponovi 2024. godina, jer sredstva koja smo dobili ne mogu pokriti tekuće troškove ni za tri mjeseca. Nadam se da će se u idućoj godini iznaći neka rješenja, jer ono novca što dobijamo je samo kap u moru dugovanja – kazao je Dodik.

Bez dodatnih sredstava ruke menadžmenta su, kaže on, vezane, jer sve redukcije koje su mogli uveli su, što ni blizu nije dalo željene rezultate.

– Postoje zaposleni u ovoj zdravstvenoj ustanovi koji rade i više nego što to standardi propisuju da pacijenti ne bi osjetili krizu. Takođe, aparate koji se pokvare pokušavamo da repariramo ili pozajmimo, jer novca za nove nemamo – naglasio je Dodik.

Sa finansijskim poteškoćama bore se i u prijedorskoj bolnici “Dr Mladen Stojanović”, a vršilac dužnosti direktora ove zdravstvene ustanove Miroslav Bijelić kazao je da nedostatak novca puno toga uslovljava, između ostalog, obnavljanje medicinske opreme koja se konstantno unapređuje.

– Naravno to utiče i na servisiranje drugih obaveza, jer mi nismo komercijalno preduzeće, a pri tome naši su troškovi visoki, počevši od lijekova pa sve do objekta koji sam po sebi košta – kazao je Bijelić.

Direktor Bolnice Zvornik i predsjednik Aktiva direktora zdravstvenih ustanova koje ostvaruju bolničku zdravstvenu zaštitu RS Ivan Popović kazao je da postoji veliko nezadovoljstvo među zaposlenima u smislu plata.

– Prvi put osjećam veliko nezadovoljstvo i tenziju među zaposlenima zbog plata. Jedno dežurstvo ljekara specijaliste, koje traje 24 časa, u bolnici se plaća 120 maraka. S druge strane, dnevnica konobara kreće se između 120 i 150 maraka – kazao je Popović.

Dodao je da je krajnje vrijeme da se sjedne i razgovara sa zdravstvenim radnicima i sindikatima, kako bi se iznašlo rješenje i povećale plate zaposlenima u zdravstvu.

Dubrovnik
Prema riječima direktora trebinjske bolnice Nedeljka Lambete, od januara ovu zdravstvenu ustanovu nije napustio nijedan ljekar, iako dobijaju dobre ponude iz Dubrovnika, gdje su veće plate.

– Šta će biti poslije Nove godine, vidjećemo. Mi se trudimo da, koliko god je u našoj moći, stvorimo što bolje uslove rada. Iduće godine bi trebalo da uselimo u novi objekat, koji će biti najsavremeniji u BiH – rekao je Lambeta.

Nastavi čitati

Aktuelno