Connect with us

Društvo

Mladi sve češće odgađaju brak, a skoro SVAKI PETI ZAVRŠI RAZVODOM

U Republici Srpskoj prošle godine sklopljen je 5.471 brak ili za 56 manje nego u 2022, a evidentno je da mladi sve kasnije stupaju u brak, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

Uočava se sve veće približavanje zapadnoevropskom tipu bračnosti koji se odlikuje kasnijim ulaskom u brak i odgađanjem braka, što dovodi do smanjenog nataliteta i sve češćeg negativnog prirodnog priraštaja, te smanjenja broja stanovnika pojedinih područja.

U Srpskoj je u prošloj godini stopa nupcijaliteta iznosila 4,9 sklopljenih brakova na 1.000 stanovnika.

Prema posljednjim raspoloživim podacima Evrostata za 2022. godinu, stopa nupcijaliteta u EU iznosila je 4,2 sklopljena braka na 1.000 stanovnika.

U Srpskoj je najveći broj brakova prošle godine sklopljen između mladoženja i nevjesta sa državljanstvom BiH i iznosio je 5.035 ili 92 odsto.

Prosječna starost pri sklapanju braka u prošloj godini za mladoženju je iznosila 32,3 godine i u odnosu na 2022. povećana je za 0,2 godine, dok je prosječna starost pri sklapanju prvog braka bila 30,4 godine, što predstavlja povećanje od 0,2 godine u odnosu na 2022.

U periodu od 1998. do 2023. godine granica sklapanja prvog braka za mladoženju povećana je za 1,8 godina.

Prosječna starost nevjeste pri sklapanju braka u prošloj godini odnosu na 2022. povećana je za 0,2 godine i iznosila je 29,3 godina, dok je granica sklapanja prvog braka, takođe, povećana za 0,2 godine i iznosila 27,6 godina.

Prosječna starost sklapanja prvog braka za nevjestu u periodu 1998-2023. godine povećana je za 2,9 godina.

Nevjeste u Republici Srpskoj ranije sklapaju brak nego mladoženje.

U starosnom dobu od 15 do 19 godina brak je sklopila 221 nevjesta, dok su u istoj starosnoj grupi brak sklopile 24 mladoženje.

U Republici Srpskoj su u prošloj godini razvedena 974 braka, a prosječno trajanje braka prije razvoda bilo je 13 godina.

Prema posljednjem zajedničkom prebivalištu, najveći broj razvedenih brakova zabilježen je u Banjaluci 206, Bijeljini 125, Prijedoru 80, Zvorniku 45 i Kozarskoj Dubici 45.

U odnosu na posljednje raspoložive podatke Evrostata za stopu divorcijaliteta EU-27, Republika Srpska se nalazi ispod prosjeka. Stopa divorcijaliteta u EU-27, 2022. godine, iznosila je 1,6 razvedenih brakova na 1 000 stanovnika, a u Republici Srpskoj, u 2023. godini, stopa divorcijaliteta iznosla je 0,9 razvedenih brakova na 1 000 stanovnika. Na 1 000 sklopljenih brakova razvedeno je 178 brakova.

Od ukupnog broja razvedenih brakova, od prve do četvrte godina braka razvelo se 21,7 odsto parova, dok se 22 odsto parova razvelo između pete i devete godine braka. U toku prve godine braka razvelo se 2,0 odsto parova, a ukupan procenat brakova razvedenih nakon 25 i više godina iznosio je 14,9 odsto

Društvo

BAJKERI U DONJOJ GRADINI! Odali počast jasenovačkim žrtvama

Bajkeri iz Republike Srpske i Srbije posjetili su danas Spomen-područje “Donja Gradina” u Kozarskoj Dubici, gdje su na Grobnom polju Topole položili vijence i odali počast svim stradalim u ustaškom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini.

Riječ je o četvrtoj pokloničkoj vožnji bajkera u Donju Gradinu povodom 9. maja, Dana pobjede nad fašizmom.

Predsjednik Moto-kluba “Sveti Georgije” iz Prijedora i suorganizator skupa Duško Karlica rekao je da su bajkeri simbolično tiho i u miru došli u Donju Gradinu kako bi se poklonili nevinim žrtvama posrnule ideologije, te još jednom ukazali da je Dan pobjede nad fašizmom najznačajniji istorijski datum.

“I ove godine okupili smo veliki broj učesnika. Obaveza svih nas, ne samo bajkera, jeste da dođemo na ovo mjesto i da se poklonimo žrtvama. Svijet i javnost moraju da znaju kakvo stradanje i kakvo se monstruozno pogubljenje ovđe desilo”, rekao je Karlica novinarima.

Istok Briševac iz moto-kluba “MC Srbi” rekao je da su članovi tog kluba u Donju Gradinu, mjesto velikog stradanja Srba, došli da odaju počast nevinim žrtvama u vrijeme pritisaka da se srpski narod proglasi genocidnim, iako je nad Srbima izvršen genocid.

“Ne smijemo zaboraviti da je ovaj zločin počinio ustaški režim i njemački fašisti upravo na ovom mjestu”, rekao je Briševac.

Član Moto-kluba “Čopor” iz Kozarske Dubice Mićo Pilipović rekao je da Donja Gradina i fašistički teror ne smiju nikada da se zaborave.

Viši kustos u Spomen-području Donja Gradina Dejan Motl održao je istorijski čas, a u izjavi novinarima naglasio je značaj ovakvih posjeta jer se time doprinosi njegovanju kulture sjećanja.

Bajkeri su danas odali počast članu Moto-kluba “Čopor” Damjanu Kekiću koji je prošle godine tragično nastradao na magistralnom putu Kozarska Dubica – Gradiška kada se vraćao sa pokloničke vožnje u Donju Gradinu.

Poslije Donje Gradine, bajkeri su posjetili manastir Miloševac, gđe su se pomolili za žrtve zločina.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Umjereno do pretežno oblačno

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a povremeni slabi lokalni pljuskovi mogući su u centralnim i istočnim predjelima, ponegdje i u Hercegovini.

Do kraja dana, u većem dijelu Republike Srpske i FBiH očekuje se razvedravanje, saopšteno je iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.

Duvaće vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni, uz jutarnju temperaturu od osam do 13, na jugu 16, a dnevna će iznositi od 17 do 22, na jugu do 26 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

MANJAK LJEKARA U SRPSKOJ: Prijedorski dom zdravlja predlaže da se omogući zapošljavanje penzionera

Dom zdravlja Prijedor uputio je Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite i Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske prijedloge za prevazilaženje manjka ljekarskog kadra, kao privremenu mjeru do stabilizacije stanja u tom pogledu.

Ova ustanova suočava se s problemom nedovoljnog broja specijalista porodične medicine i hitne medicinske pomoći, navedeno je izvještaju o radu ove zdravstvene ustanove za 2023. godinu.

Direktor Doma zdravlja Prijedor Miloš Marjanović rekao je da prijedlozi podrazumijevaju izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da se u izuzetnim slučajevima, kao što je nedostatak doktora u evidencijama Zavoda za zapošljavanje, omogući angažovanje penzionisanih ljekara.

Prema njegovim riječima, dodatni problem koji opterećuje rad ustanova primarnog nivoa jeste mogućnost da doktor medicine neposredno nakon završenog fakulteta i zaposlenja, i bez obzira na dužinu radnog staža, može da konkuriše za specijalizacije koje raspisuju ustanove bilo kojeg nivoa zdravstvene zaštite.

“Na ovaj način doktori medicine, najčešće nakon samo nekoliko mjeseci rada na primarnom nivou, napuštaju ustanovu i odlaze na specijalizaciju u ustanove sekundarnog i tercijarnog nivoa, pri čemu se ne dovodi u pitanje samo organizovanje rada u ustanovi – već se obesmišljava projekat porodične medicine jer između ponuđenih specijalizacija doktori uopšte ne razmišljaju o specijalizaciji iz porodične medicine”, istakao je Marjanović.

Nastavi čitati

Aktuelno