Connect with us

Društvo

Mlijeka sve manje u marketima

Zalihe mlijeka u marketima su na minimumu, a zbog straha da bi domaće stanovništvo moglo ostati bez ove osnovne životne namirnice pojedini trgovci iz Srpske predložili su nadležnima u BiH, da po uzoru na Srbiju, zabrane izvoz mlijeka dok se situacija na tržištu ne stabilizuje.

Da je na rafovima tanja ponuda posljednjih dana uvjerili su se i građani koji su u pojedinim marketima zatekli proizvode tek dvije mljekare, dok je ranije izbor bio višestruko veći.

U kompaniji “Frukta trejd” iz Dervente tvrde da, ako se ovakva situacija nastavi, za deset dana na policama neće biti ni litre mlijeka.

– U utorak smo uputili dopis Ministarstvu trgovine i turizma RS u kojem smo ukazali na probleme sa snabdijevanjem mlijeka. Predložili smo da i BiH uvede zabranu izvoza sa ciljem da se obezbijede dovoljne količine za domaće tržište. Brojne zemlje su posegle za tom mjerom.

Naši prerađivači izvoze na ino-tržište, a nama isporučuju robu na kašičicu – navode u “Frukta trejdu” i dodaju da nadležni moraju hitno reagovati.

U pomenutoj kompaniji, koja ima trgovačke lance širom RS, tvrde da u ovoj krizi profitiraju samo prerađivači mlijeka.

– Farmeri grcaju u problemima od suše, poskupljenja stočne hrane, đubriva, goriva, a otkupna cijena je nikakva. S druge strane, mi imamo ograničenu maržu na osam odsto, što nije dovoljno ni da se podmire troškovi struje – žale se u “Frukta trejdu”.

Zalihe mlijeka tope se i u marketima “As”, iako, kako kažu u ovom trgovačkom lancu za sada nema masovne kupovine.

– Na policama naših marketa trenutno ima mlijeka, snabdjeveni smo jer imamo nešto zaliha, ali svi dobavljači nam isporučuju i do 60 odsto manje količine u odnosu na ranije. I sporno je samo mlijeko, drugi mliječni proizvodi uredno stižu – rekli su u marketu “As”.

S druge strane, direktor kompanije “Tropik” i predsjednik Udruženja poslodavaca trgovine Bojan Risović kaže da iako je domaće tržište u pat poziciji, ipak ne bi trebalo uvoditi zabrane izvoza.

– Protivnik sam bilo kakvih zabrana izvoza jer takve blokade dovode do nestašica proizvoda. Imamo problema sa nabavkom mlijeka, zalihe su male kao u svim drugim trgovačkim lancima jer su dobavljači znatno smanjili isporuke. BiH je mnogo mlijeka uvozila iz Srbije, a činjenica je da naše mljekare zbog visokih cijena u inostranstvu imaju motiv za izvoz. Nestašica će definitivno biti – tvrdi Risović i dodaje da građani u narednom periodu mogu očekivati dodatni rast cijena mlijeka.

Da će mlijeko ponovo poskupjeti tvrdi i vlasnik i direktor bilećke mljekare “Pađeni” Nenad Vukoje, ali ne precizira za koliko.

– Cijena sirovog mlijeka još nije došla na nivo koji može ispratiti troškove proizvodnje, a kada se to desi rašće i cijene mlijeka u marketima – kazao je Vukoje.

Dodaje da mljekara “Pađeni” radi standardno dobro, da nije došlo do pada proizvodnje mlijeka.

– S naše strane smatram da je domaće tržište dobro snabdjeveno i da neće doći do značajnih poremećaja, čak ni u teoriji građani ne mogu ostati bez mlijeka, a kamoli da se to desi. Mljekarski sektor u RS može podmiriti potrebe domaćeg stanovništva – tvrdi Vukoje.

Direktor proizvodnje u sarajevskoj mljekari “Milkos” Dino Bačvić rekao je da isporuke mlijeka trgovačkim lancima nisu smanjenje drastično.

– Na svim tržišta u okruženju postoji nedostatak sirovog mlijeka, pa tako i u BiH i naša proizvodnja je zbog toga neznatno smanjena ali to nije zabrinjavajuće. Indirektan problem nam nanosi odluka Srbije o zabrani izvoza jer su pojedine mljekare iz BiH koje su od tamo uvozile sirovo mlijeko zbog tog poteza ostale bez sirovine i okrenule se otkupu domaćeg mlijeka čime su automatski nama smanjene raspoložive količine za preradu – pojašnjava Bačvić za “Glas”.

Proizvođači mlijeka u Srpskoj zbog niza problema najavljivali su da će prosuti mlijeko po ulici ukoliko se nešto uskoro ne riješi. Farmer Čedomir Borojević iz Šamca smatra da takvi radikalni potezi nikome ništa dobro ne bi donijeli, ali naglašava da se hitno mora raditi na povećanju otkupne cijena mlijeka.

– Cijena mlijeka uz podsticaje resornog ministarstva ne bi smjela u ovom momentu biti ispod 1,50 KM, a ona je oko 1,05 KM jer je otkupna cijena kod mljekara 0,80 KM a podsticaj je 0,25 maraka. Ministarstvo i mljekare nešto preduzimaju, uvoze junice ali zbog kompletne situacije broj proizvođača se stalno smanjuje, krave završavaju na klanju, a opada i proizvodnja mlijeka po grlu zbog suše – priča Borojević.

Destimulacija

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da mljekarski sektor ove godine karakteriše stagnacija nivoa proizvodnje i otkupa sirovog mlijeka uz pad isporučilaca sirovog mlijeka zbog odustajanja sitnih proizvođača.

– Otkup je od januara do jula smanjen za 7,26 odsto. Među razlozima je smanjena proizvodnja po grlu zbog lošije ishrane izazvane poskupljenjem krmnih smjesa i koncentrovane hrane za više od 40 odsto. Dodatni problem su posljedice suše, te što otkupne cijene sirovog mlijeka ne prate cijene stočne hrane što djeluje destimulativno na proizvođače – naveli su u resornom ministarstvu.

Društvo

NAREDNIH DANA TOPLIJE SA KIŠOM! Evo kad nam stiže prava zima

Od danas ulazimo u period stabilnog i monotonog vremena, a prava zima mogla bi da stigne sredinom decembra.

Oko 7. decembra u našem regionu malo hladnije, ali za sada bi se do oko 15. decembra trebalo zadržati relativno toplo.

Od danas slijedi stabilizacija vremena uz dosta sunčanih intervala i malo više maksimume, objavio je na svom Fejsbuk profilu meteorolog amater Marko Čubrilo. „Ali, kako je to najčešće zimi, dugotrajno anticiklonalno stanje donosi temperaturnu inverziju i pojavu magle i niskih oblaka, posebno u nizijama. Do četvrtka suvo, u nizijama sve češće pojava dugotrajne magle ili niskih oblaka, a na planinama sunčanije i toplije. Jutra hladna, ali slab mraz samo ponegd‌je, u toku dana maksimumi od 5 do 10 stepeni Celzijusa, a u mjestima sa dugotrajnom maglom oko 3 stepena Celzijusa“, navodi se u objavi. Drugi dio sedmice donosi jačanje ciklonske aktivnosti nad Jonskim morem, jačanje vjetra i razbijanje niskih oblaka. Oko četvrtka bi na istoku regiona bilo manje magle uz pojačan jugoistočni

vjetar, dok bi više tmurnog vremena bilo na zapadu regiona. Jugoistočni vjetar bi nad Srbijom, sjeverom Crne Gore i istokom Hrvatske povremeno mogao biti jak. Dnevni maksimumi od 5 do 14 stepena Celzijusa. Na istoku regiona će od četvrtka biti moguća slaba kiša.

Za naredni vikend okretanje vjetra na sjeveroistočni smjer uz manje zahlađenje i kišu povremeno, najviše na jugu i istoku regiona. Maksimumi u manjem padu i kretaće se od 2 do 8 stepeni Celzijusa.

Bitna promena vremena se ne očekuje sve do sredine mjeseca, biće oblačno, često i tmurno, ali ne i hladno vrijeme, uz maksimume od 3 do 10 stepeni Celzijusa.

„Sredinom mjeseca, proračuni GFS-a i ECMWF modela sugerišu mogućnost promjene sinoptike, koja bi nas u drugoj polovini decembra mogla uvesti u pravu zimu“, stoji u objavi.

Nastavi čitati

Društvo

KREDITNI BUM U NAJAVI! Banke ublažavaju kriterijume, raste potražnja građana

Banke očekuju da će u četvrtom kvartalu ove godine doći do ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu, te se očekuje rast potrošačkih i nenamjenskih kredita.

Ovo piše u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH koju je uradila Centralna banka BiH.

“Rezultati analize ankete pokazuju da je neto procenat odgovora pozitivan, što upućuje na očekivanje banaka da će doći do ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu u četvrtom kvartalu 2025. godine. Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za potrošačkim i nenamjenskim kreditima, te u četvrtom kvartalu 2025. godine očekuju njen porast, dok se u pogledu stambenih kredita predviđa da će potražnja ostati nepromijenjena”, navodi se u anketi.

Dodaje se da neto rezultat iz prikupljenih odgovora banaka ukazuje da će kreditni standardi za odobravanje kredita preduzećima ostati nepromijenjeni u zadnjem kvartalu ove godine.

“Istovremeno, banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u četvrtom kvartalu 2025. godine”, piše u podacima.

Ističe se da je u trećem kvartalu 2025. godine neto procenat promjene ukazao da je došlo do neznatnog ublažavanja standarda za odobravanje stambenih kredita, dok su standardi za odobravanje potrošačkih i nenamjenskih kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal.

U pogledu uslova odobravanja kredita stanovništvu u trećem kvartalu 2025. godine, kamatna marža, provizije i naknade su imale neto efekat ublažavanja, dok su zahtjevi kolaterala, ročnost i maksimalni iznos kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal”, stoji u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH.

Neto rezultat ankete banaka pokazuje da je potražnja stanovništva za stambenim, potrošačkim i nenamjenskim kreditima nastavila da raste i u trećem kvartalu 2025. godine.

“Rast potražnje za stambenim kreditima bio je izraženiji u odnosu na potrošačke i nenamjenske kredite”, zaključuje se u anketi.

Ekonomista Admir Čavalić je rekao za “Nezavisne novine” da je došlo do značajnije formalizacije prihoda u realnom sektoru u vezi sa politikama minimalne plate.

“Ovo je omogućilo bankama da budu liberalnije po pitanju kreditiranja. Istina, riječ je o nominalno višim prihodima. Ne nužno realno višim”, istakao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, iz pozicije bankarskog sektora koji je posrednik kod datih transakcija, nominalni iznosi prave razliku.

“Pored toga, imamo kontinuitet rasta bankarskog sektora, kao i veću potražnju za kreditima, a kako bi se očuvao potrošački/životni standard”, istakao je Čavalić.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je jedini razlog zašto banke bilo šta rade povećanje njihovog profita.

“Sigurno im namjera nije olakšanje života klijentima, pa je tako i sada slučaj. Da banke zanima interes klijenata, one bi, recimo, povećale kamatne stope na štednju, koje su trenutno besramno niske. Naravno da će, nažalost, mnogi klijenti biti spremni zbog olakšavanja kriterija, jer rast troškova života stvara pritisak na većinu građana, da se zadužuju jer ne mogu drugačije podmiriti svoje potrebe. U rijetkim slučajevima i uz vrlo pažljivo upravljanje vlastitim obavezama, kredit može imati pozitivan učinak”, ističe Gavran.

Dodaje da je, međutim, većinom to olakšavanje kriterija zaduživanja na štetu klijenata jer ih podstiče da uzmu kredit i kada možda mogu bez njega i onda ih dalje vodi u prekomjerno zaduživanje i dugoročne probleme s otplatom.

“I za same banke ovo može biti rizik jer se može povećati broj kredita koji se ne izmiruju redovno, ali vjerujem da će osigurati mehanizme da od toga zaštite sebe prije nego klijente. Više kredita bi potaklo i veću potrošnju, ali ako građani budu kupovali većinom uvozne proizvode, to je opet štetno,  a ne pozitivno za domaću privredu”, zaključio je Gavran.

Nastavi čitati

Društvo

Sud BiH odlučuje o “KUMOVSKOJ ZGRADI”! Hoće li Radišić postati bogatiji za skoro 100 miliona?

Kancelarija za razmatranje žalbi BiH nije donijela odluku o žalbi koju joj je uputilo Pravobranilaštvo BiH, a kojom su tražili da Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH obustavi kupovinu objekata u vlasništvu “Grand Tradea” u Banjaluci, vrijednih 99,5 miliona KM, te je žalba vraćena ugovornom organu, tj. UIO BiH.

Međutim, kako “Nezavisne novine” saznaju, predmet se trenutno nalazi pred Sudom BiH, koji će donijeti konačnu odluku o tome da li će se ovaj posao realizovati ili ne, odnosno da li će Mile Radišić, vlasnik “Grand Tradea”, biti solventniji za gotovo 100 miliona KM.

Pravobranilaštvo se obratilo Kancelariji za žalbe BiH i Sudu BiH

Podsjetimo, UIO BiH prihvatila je 24. jula 2025. ponudu da za potrebe smještaja svojih radnika i Regionalnog centra u Banjaluci kupi zgradu “Grand Tradea” za 99,5 miliona KM, a na javnom tenderu koji je objavljen, Radišićeva kompanija je bila jedini ponuđač.

Prema ovoj ponudi, predviđeno je da UIO za Glavnu kancelariju plati 66.607.346 KM sa PDV-om, a za smještaj Regionalnog centra Banjaluka 31.967.535 KM sa PDV-om.

Na ovo su odmah reagovali članovi Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine (PD PS) BiH, koji su se obratili Pravobranilaštvu BiH, tražeći da se kupovina obustavi.

Pravobranilaštvo im je izašlo u susret te je od UIO BiH tražilo da obustave sve aktivnosti po ovom pitanju dok se o njemu ne izjasne nadležne pravosudne institucije.

Sud BiH odmah odbio žalbu, Kancelarija ćutala mjesecima
Pravobranilac BiH je 12. avgusta 2025. poslao dvije žalbe, jednu prema Kancelariji za žalbe BiH, čime je po automatizmu zaustavljena kupovina, a drugu prema Sudu BiH, tražeći da se poništi osporeni akt zbog “nepotpunog i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja, nepravilne primjene zakona i povrede pravila upravnog postupka, kao i da tenderska dokumentacija nije sačinjena u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama”.

Međutim, Sud BiH, u Vijeću za upravne poslove, već 26. avgusta 2025. godine donio je rješenje kojim odbacuje tužbu Pravobranilaštva BiH kao nedopuštenu i preuranjenu jer u “trenutku njenog podnošenja Sudu nije uopšte bila donesena odluka po žalbi tužitelja protiv zaključka ugovornog organa”.

Pravni stručnjaci u razgovoru za “Nezavisne” tom prilikom su kazali da je Sud BiH u pravu, te da je Pravobranilaštvo BiH napravilo procesnu grešku, jer je tužbu poslalo Sudu, umjesto da prvo sačeka šta će po ovom predmetu odlučiti Kancelarija za razmatranje žalbi BiH.

Ali za razliku od Suda BiH, iz Kancelarije za razmatranje žalbi nisu donijeli odluku u roku.

Naime, iako je na zahtjev Pravobranilaštva BiH trebalo da odgovore u roku od 30 dana, odnosno do 12. septembra, oni su predmet zadržali tri mjeseca, da bi na kraju saopštili da se nisu izjasnili, te da su žalbu vratili ugovornom organu, tj. UIO BiH.

Ova informacija potvrđena je “Nezavisnim” iz UIO BiH, te navode da su, nakon što im je dostavljena dokumentacija, donijeli konačan upravni akt, a protiv kojeg je Pravobranilaštvo BiH pokrenulo upravni spor pred Sudom BiH.

U toku postupak pred Sudom BiH
Iz UIO su dalje naveli da kao ugovorni organ očekuju ishod postupka pred Sudom BiH, a napominju da su u kontaktu sa Pravobranilaštvom BiH.

Da je predmet pred Sudom BiH trenutno otvoren, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz ove pravosudne institucije.

Ipak, na naša pitanja o daljim procedurama i rokovima u kojim Sud BiH treba da odgovori po žalbi Pravobranilaštva, te šta se dešava ukoliko Sud BiH prihvati ili odbije tužbu, nisu željeli da detaljišu.

“S obzirom na to da se u konkretnom slučaju radi o aktivnom predmetu ovog Suda, koji nije pravnosnažno okončan, nismo u mogućnosti odgovoriti na Vaša pitanja u odnosu procesne radnje koja će se poduzimati u okviru istog kao i na pitanje o radnjama koje će nadležni organi eventualno poduzimati nakon okončanja postupka, a sve u cilju zaštite integriteta ovog sudskog postupak i donošenja konačne odluke”, rečeno je iz Suda BiH za “Nezavisne”.

Pravobranilaštvo ranije upozorilo na određene rizike
Način na koji je u ovom slučaju odreagovala Kancelarija za razmatranje žalbi BiH vjerovatno nije iznenađenje za pojedine u BiH.

Ovom prilikom podsjetićemo se na izjavu koju je prije nekoliko mjeseci dala Magdalena Papić, pravobranilac BiH, koja je istakla da je ishod žalbenog postupka pred Komisijom za razmatranje žalbi BiH neizvjestan zbog činjenice da je neizvjesno da li će ta Komisija kao i Sud BiH prihvatiti Pravobranilaštvo BiH kao ovlašćenog podnosioca žalbe.

Ona je tom prilikom upozorila da postupak prikupljanja i analize dokumentacije potrebne za pokretanje upravnog spora iziskuje dodatno vrijeme, zbog čega, tvrdi, postoji realna opasnost od isteka roka važenja ponude izabranog ponuđača.

Ako se to desi, poručila je tada, moguć je veliki problem.

“Usljed prolongiranja postupka i neizvjesnosti konačnog ishoda, upozoravamo da bi mogla nastupiti šteta po ugovorno tijelo, uključujući i mogućnost da izabrani ponuđač (Grand Trade) pokrene tužbu protiv BiH radi naknade štete zbog nemogućnosti realizacije ugovora, jer je ponuđač izabran”, navela je Papićeva tom prilikom.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Aktuelno