Connect with us

Društvo

Mlijeka sve manje u marketima

Zalihe mlijeka u marketima su na minimumu, a zbog straha da bi domaće stanovništvo moglo ostati bez ove osnovne životne namirnice pojedini trgovci iz Srpske predložili su nadležnima u BiH, da po uzoru na Srbiju, zabrane izvoz mlijeka dok se situacija na tržištu ne stabilizuje.

Da je na rafovima tanja ponuda posljednjih dana uvjerili su se i građani koji su u pojedinim marketima zatekli proizvode tek dvije mljekare, dok je ranije izbor bio višestruko veći.

U kompaniji “Frukta trejd” iz Dervente tvrde da, ako se ovakva situacija nastavi, za deset dana na policama neće biti ni litre mlijeka.

– U utorak smo uputili dopis Ministarstvu trgovine i turizma RS u kojem smo ukazali na probleme sa snabdijevanjem mlijeka. Predložili smo da i BiH uvede zabranu izvoza sa ciljem da se obezbijede dovoljne količine za domaće tržište. Brojne zemlje su posegle za tom mjerom.

Naši prerađivači izvoze na ino-tržište, a nama isporučuju robu na kašičicu – navode u “Frukta trejdu” i dodaju da nadležni moraju hitno reagovati.

U pomenutoj kompaniji, koja ima trgovačke lance širom RS, tvrde da u ovoj krizi profitiraju samo prerađivači mlijeka.

– Farmeri grcaju u problemima od suše, poskupljenja stočne hrane, đubriva, goriva, a otkupna cijena je nikakva. S druge strane, mi imamo ograničenu maržu na osam odsto, što nije dovoljno ni da se podmire troškovi struje – žale se u “Frukta trejdu”.

Zalihe mlijeka tope se i u marketima “As”, iako, kako kažu u ovom trgovačkom lancu za sada nema masovne kupovine.

– Na policama naših marketa trenutno ima mlijeka, snabdjeveni smo jer imamo nešto zaliha, ali svi dobavljači nam isporučuju i do 60 odsto manje količine u odnosu na ranije. I sporno je samo mlijeko, drugi mliječni proizvodi uredno stižu – rekli su u marketu “As”.

S druge strane, direktor kompanije “Tropik” i predsjednik Udruženja poslodavaca trgovine Bojan Risović kaže da iako je domaće tržište u pat poziciji, ipak ne bi trebalo uvoditi zabrane izvoza.

– Protivnik sam bilo kakvih zabrana izvoza jer takve blokade dovode do nestašica proizvoda. Imamo problema sa nabavkom mlijeka, zalihe su male kao u svim drugim trgovačkim lancima jer su dobavljači znatno smanjili isporuke. BiH je mnogo mlijeka uvozila iz Srbije, a činjenica je da naše mljekare zbog visokih cijena u inostranstvu imaju motiv za izvoz. Nestašica će definitivno biti – tvrdi Risović i dodaje da građani u narednom periodu mogu očekivati dodatni rast cijena mlijeka.

Da će mlijeko ponovo poskupjeti tvrdi i vlasnik i direktor bilećke mljekare “Pađeni” Nenad Vukoje, ali ne precizira za koliko.

– Cijena sirovog mlijeka još nije došla na nivo koji može ispratiti troškove proizvodnje, a kada se to desi rašće i cijene mlijeka u marketima – kazao je Vukoje.

Dodaje da mljekara “Pađeni” radi standardno dobro, da nije došlo do pada proizvodnje mlijeka.

– S naše strane smatram da je domaće tržište dobro snabdjeveno i da neće doći do značajnih poremećaja, čak ni u teoriji građani ne mogu ostati bez mlijeka, a kamoli da se to desi. Mljekarski sektor u RS može podmiriti potrebe domaćeg stanovništva – tvrdi Vukoje.

Direktor proizvodnje u sarajevskoj mljekari “Milkos” Dino Bačvić rekao je da isporuke mlijeka trgovačkim lancima nisu smanjenje drastično.

– Na svim tržišta u okruženju postoji nedostatak sirovog mlijeka, pa tako i u BiH i naša proizvodnja je zbog toga neznatno smanjena ali to nije zabrinjavajuće. Indirektan problem nam nanosi odluka Srbije o zabrani izvoza jer su pojedine mljekare iz BiH koje su od tamo uvozile sirovo mlijeko zbog tog poteza ostale bez sirovine i okrenule se otkupu domaćeg mlijeka čime su automatski nama smanjene raspoložive količine za preradu – pojašnjava Bačvić za “Glas”.

Proizvođači mlijeka u Srpskoj zbog niza problema najavljivali su da će prosuti mlijeko po ulici ukoliko se nešto uskoro ne riješi. Farmer Čedomir Borojević iz Šamca smatra da takvi radikalni potezi nikome ništa dobro ne bi donijeli, ali naglašava da se hitno mora raditi na povećanju otkupne cijena mlijeka.

– Cijena mlijeka uz podsticaje resornog ministarstva ne bi smjela u ovom momentu biti ispod 1,50 KM, a ona je oko 1,05 KM jer je otkupna cijena kod mljekara 0,80 KM a podsticaj je 0,25 maraka. Ministarstvo i mljekare nešto preduzimaju, uvoze junice ali zbog kompletne situacije broj proizvođača se stalno smanjuje, krave završavaju na klanju, a opada i proizvodnja mlijeka po grlu zbog suše – priča Borojević.

Destimulacija

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da mljekarski sektor ove godine karakteriše stagnacija nivoa proizvodnje i otkupa sirovog mlijeka uz pad isporučilaca sirovog mlijeka zbog odustajanja sitnih proizvođača.

– Otkup je od januara do jula smanjen za 7,26 odsto. Među razlozima je smanjena proizvodnja po grlu zbog lošije ishrane izazvane poskupljenjem krmnih smjesa i koncentrovane hrane za više od 40 odsto. Dodatni problem su posljedice suše, te što otkupne cijene sirovog mlijeka ne prate cijene stočne hrane što djeluje destimulativno na proizvođače – naveli su u resornom ministarstvu.

Related Topics:

Društvo

ŠTA KAŽU GRAĐANI? U potrazi za zlatom u Jezeru buše tokom noći i pod reflektorima

U tišini i pod okriljem noći, ponovo su ovih dana počela geološka istraživanja, odnosno bušenja na području opštine Jezero, koja sprovodi kompanija “Yugo Metals Limited” koja je u potrazi za zlatom na lokalitetu Sinjakovo.

Istakli su ovo za “Nezavisne novine” mještani Jezera, koji su prethodnih dana primijetili bušilicu, te vodenu pumpu koja ispumpava vodu iz rijeke Jošavke. U neposrednoj blizini naselja, svega 100 metara odatle, navode, sprovode se istražne radnje za buduće rudnike.

Mašine su stigle
I iz “Yugo Metals Limiteda” su na društvenim mrežama najavili da su mašine stigle, te da su završili pripreme za bušenja na lokalitetu Sinjakovo u potrazi za zlatom. Navode da će bušenje trajati do kraja ove godine, kao i da će početni rezultati biti objavljeni 2026. godine.

Šta kažu građani?
Suzana Rajković iz Udruženja građana “Dolina Plive” za “Nezavisne novine” ističe da su oni svakodnevno na terenu i prate sve što se dešava od samog početka, tj. otkad je počelo prokopavanje puta do platoa na kojem se vrši geološko istraživanje.

“Nama, mještanima, nije ni javljeno šta se dešava. Kao i ranije, i ovaj put su to pokušali uraditi sa što manje pompe, no primijetili smo da se put prokopava, proširuje i da se pravi plato. U posljednje vrijeme smo primijetili i vodenu pumpu koja ispumpava vodu iz rijeke Jošavke za rashlađivanje te bušilice”, kaže Rajkovićeva te dodaje da su tako i primijetili da je bušenje počelo.

“S druge strane, bušenja se vrše i tokom noći, pod reflektorima, jer je veoma blizu domaćinstava, svega stotinak metara. Sve to je veoma bučno, uznemirava mještane. A, što se tiče lokalnog rukovodstava, oni su od početka bili zagovornici otvaranje rudnika, jer im to predstavlja mogućnost za razvoj opštine Jezero”, tvrdi ona.

Kopanje zlata
Sada se, kako kaže, radi o kopanju zlata, ali je prema ranijim rješenjima Ministarstva energetike i rudarstva bila riječ o drugim materijalima koji se istražuju.

“No, mi nismo ni imali uvid u to šta oni traže. Ovo je posljednja etapa geoloških istraživanja, jer su oni prethodno već završili 75 odsto planiranih istraživanja. Samo im je to preostalo, a znate da završetak istraživanja vodi ka izdavanju koncesije za otvaranje rudnika, što mi nećemo dozvoliti”, naglašava ona.

Dodaje da su već jedanput uspjeli zaustaviti treću etapu geoloških istraživanja, te da su dobili tužbu protiv Ministarstva energetike i rudarstva RS.

“Određeni period je to bilo stopirano, i evo sad je opet počelo. Odmah ću zatražiti izlazak inspekcije na teren kako bismo provjerili da li se sve radi u skladu sa zakonom”, navela je.

Nataša Mazalica sa programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu navodi da je BiH izuzetno bogata vodnim resursima te se nalazi na četvrtom mjestu u Evropi po količini pitke vode po glavi stanovnika u Evropi.

“Taj resurs ne bi nikako smio da se ugrozi otvaranjem rudnika, a pogotovo u dolini Plive, jer bi bušenjem i eventualnom eksploatacijom okolnih brda došlo do teškog zagađenja vodotoka spiranjem atmosferskim padavinama i neadekvatnim ispuštanjem otpadnih voda. Da bude jasno, ne postoje zeleni i ekološki rudnici i to je terminologija koja se koristi u propagandne svrhe”, ističe Mazalica za “Nezavisne”.

Kako kaže, time se stanovništvo neke regije pokušava ubijediti da rudarske aktivnosti koje podrazumijevaju krčenje velikih površina šume, kopanje jama iz kojih se izbacuje jalovina te ekstrakcija ruda uz korištenje teških hemikalija nisu štetne po životnu sredinu.

“To je prosto netačno. CZZS stoji uz sve lokalne zajednice koje se bore protiv geoloških istraživanja i otvaranja rudnika iz nekoliko razloga. Ne postoji transparentost u procesima dodjeljivanja koncesija, svjedoci smo da se rudnici otvaraju nekad i bez potrebnih dozvola, a u posao se ide sa potpunom nebrigom o prirodi i ljudima nekog kraja. CZZS je već četiri puta upućivao tužbu nadležnom ministarstvu, jer kompanija koja vrši geološka istraživanja nije bila voljna da javnosti pokaže dokumente od važnosti”, kazala je ona.

Šta kaže načelnica?
Snežana Ružičić, načelnica opštine Jezero, za “Nezavisne” kaže da su obaviješteni da je resorno ministarstvo odobrilo geološka istraživanja koja se vrše na području opština Jezero, Šipovo, Mrkonjić Grad.

“Ja sam od početka organizovala okrugle stolove na temu geoloških istraživanja, a sve s ciljem da dobijemo kompletne informacije od nadležnog ministarstva i kompanije koja vrši ta istraživanja. Više puta smo tražili izlazak inspektora na lice mjesta, koji su ustanovili da nema kršenja pravila po pitanju ekologije. Ja živim ovdje i važno mi je da porodice koje su tu budu zaštićene”, rekla je Ružičićeva.

Podsjetimo, u maju ove godine su Centar za životnu sredinu i Udruženje građana “Dolina Plive” iz Jezera osporili rješenje Ministarstva energetike i rudarstva RS kojim se investitoru “SNK Metali” d.o.o. Bijeljina (sada “Yugo Metals Limited”) odobrava produženje istražnog roka za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja olova, cinka, bakra, barita i pratećih metala na istražnom prostoru “Jezero”.

Ponovo poništena ekološka dozvola za MHE Jovići na rijeci Plivi
Nova ekološka dozvola koju je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS odobrilo investitoru “Prirodna energija” d.o.o. Šipovo poništena je odlukom Okružnog suda u Banjaluci na osnovu tužbe Centra za životnu sredinu.

“Podsjećamo da smo i prvu ekološku dozvolu osporili, te očekujemo od nadležnog ministarstva da proces zaključi odbijanjem izdavanja novog rješenja iz svih razloga koje je i Sud prepoznao”, navode iz Centra.

Dodaju da je Sud uvažio primjedbe Centra kada je u pitanju nepostojanje plana remedijacije i rekultivacije za projekat izgradnje elektrane na rijeci Plivi, kao i činjenicu da nije dokazan javni interes za ovaj projekat.

Nastavi čitati

Društvo

STEVANDIĆ: Naredne godine planirano testiranje srednjoškolaca na narkotike

Nadležni u Republici Srpskoj planiraju da 2026. godine realizuju nacionalni projekat kojim bi srednjoškolci u drugom i trećem razredu bili, uz saglasnost roditelja, testirani na narkotike.

Najavio je ovo, Nenad Stevandić predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

“To bi bio sjajan čin prevencije korištenja narkotika, i omogućilo bi Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske da stekne uvid o tome u kojim školama ili dijelovima Srpske postoji trgovina narkoticima. Niko sam ne može da riješi ovaj problem. Narko-karteli koji žive od prodaje droge i uništavnja naše djece imaju budžete veće od mnogih država”, rekao je Stevandić.

Podaci bi se, kako je dodao, dobijali putem Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, Ministarstva unutrašnjih poslova i resora prosvjete.

Stevandić, koji je učestvovao na Simpozijumu “Sistemski odgovor na bolesti zavisnosti”, koji se održava u okviru obilježavanja Mjeseca borbe protiv bolesti zavisnosti, a koji organizuje Komisija za suzbijanje zloupotrebe droge Vlade Republike Srpske uz podršku Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Srpske, kazao je da Republika Srpska već duži period radi na borbi sa problemom bolesti zavisnosti.

“Primjena planiranog testiranja srednjoškolaca bila bi revolucionarno rješenje”, istakao je on, prenosi RTRS.

Nastavi čitati

Društvo

ŠTA MOŽE SISTEM U REPUBLICI SRPSKOJ: Zabraniti mreže djeci ili filtrirati sadržaj?

Od 10. decembra svi mlađi od 16 godina u Australiji će ostati bez pristupa društvenim platformama kao što su TikTok, YouTube, X i Redit.

Njihova vlada poručuje da će ovim potezom spriječiti online zlostavljanje, toksičan sadržaj i predatore koji vrebaju djecu, dok su naši sagovornici podijeljenog mišljenja o tome da li je ovo potrebno uvesti u Republici Srpskoj.

Dok jedni tvrde da bi jasno određene dobne granice zaštitile djecu od nasilja i štetnog sadržaja, drugi ističu da bi potpuna zabrana bila neizvodljiva i nelogična u digitalnom dobu.

Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, postavlja pitanje da li je tako nešto moguće kod nas.

“Teoretski jeste, ali u praksi bi zahtijevalo snažnu institucionalnu saradnju, provjeru godina, političku volju i visoku društvenu svijest, a realno, u našem okruženju to zvuči gotovo nemoguće. Ipak, ne želim biti pesimistična. To što sistem kasni, ne znači da smo bespomoćni”, kazala je Savanović Zorićeva.

Dodala je da bi uvođenje takve mjere bilo priznanje da mozak djeteta nije spreman za količinu pritiska, upoređivanja, nasilja i seksualiziranog sadržaja koji društvene mreže nose.

“Sa psihološke strane, dobro je jasno regulisati dobne granice i odgovornost platformi, jer djeca mlađa od 16 godina nemaju razvijene kapacitete procjene rizika kao odrasli. Ali zabrana sama po sebi nije dovoljna, ona mora biti dio šire strategije koja uključuje edukaciju roditelja, školu koja uči digitalnoj pismenosti i kampanja koje naglašavaju balans, a ne demonizaciju tehnologije”, pojašnjava Savanović Zorićeva.

Ističe da se tu dolazi do ključnog, sistem možda sporo reaguje, ali porodica može brzo.

“Možda država neće uskoro uvesti ovakvu zabranu, ali roditelji mogu postaviti jasna pravila, graditi zdrave navike i biti modeli balansa. Nije pesimizam ako vidimo prepreke, to je zrelost. Optimističnost je kada, uprkos tome, vjerujemo da male, porodične promjene mogu zaštititi jedno dijete, a jedno dijete je već ogroman uspjeh”, pojasnila je Savanović Zorićeva.

Vladimir Vasić, sociolog, za “Nezavisne novine” naglašava da je protiv potpune zabrane društvenih mreža, posebno u eri digitalizacije.

“Mislim da bi sada donijeti odluku o potpunoj zabrani bilo zaista besmisleno”, rekao je Vasić.

On pojašnjava da bi fokus trebalo staviti na kontrolu i filtriranje sadržaja koji se plasiraju putem društvenih mreža.

“Zašto se ne filtriraju sadržaji koji mogu da štete i truju našu djecu”, pita Vasić.

Kako navodi, slaže se da treba da postoje određeni filteri i mjere ograničenja, ali smatra da potpuna zabrana nije ni izvodljiva ni korisna.

“Prvo, to je jako teško izvesti u praksi, a drugo, mislim da je mnogo bolje uticati na kvalitet sadržaja. Djeca mogu koristiti društvene mreže na veoma pozitivan način da uče, da se povezuju. Akcenat na potpunoj zabrani smatram promašajem. Djeci treba omogućiti pristup, ali uz jasnu roditeljsku kontrolu”, zaključio je Vasić.

Nastavi čitati

Aktuelno