Connect with us

Svijet

Mnogi se pitaju šta će biti POSLIJE RATA I PUTINA: Sudbina cijelog svijeta krojiće se prema ishodima sukoba

Kiša projektila ruskog predsjednika Vladimira Putina protiv civilnih ciljeva u Ukrajini istovremeno je izazvala osudu i pokazala da Rusija povlači očajnički potez u ratu koji gubi.

Vašington post pokušava da odgovori na pitanje koje je pokrenuo zatvoreni opozicioni lider Aleksej Navaljni u svom nedavnom eseju: Šta će biti kada se završi?

Način na koji Rusija izlazi iz ove katastrofe može dugo vremena da oblikuje svijet. To će, pored sudbine Rusije, uticati na borbu Ukrajine da opstane kao demokratija, na to da li će se Bjelorusija osloboditi autokrate, da li Кina i Rusija mogu da održe savez, na sudbinu globalne ekonomije zavisne od ruskog izvoza energenata i još mnogo toga. Кako je rekao Navaljni, čak i ako Ukrajina se Ukrajina odbrani, gdje je garancija da se “svijet neće suočiti sa još agresivnijim režimom, izmučen ozlojeđenošću i imperijalnim idejama koje nemaju mnogo veze sa stvarnošću”?

FOTO: OLEG PETRASYUK/EPA


Nema garancije, piše Vašington post. Niko ne može da bude siguran kako se rat završava ili kako će izgledati posljedice. Gledajući unapred, Rusija ima nekoliko očiglednih zaštitnih ograda.

Jedan mračni scenario je da će Putinova antizapadna, autoritarna kleptokratija opstati sa njim ili bez njega. Značajan dio ruskog stanovništva ga i dalje podržava, što je spremna biračka jedinica. Кako je analitičar Nikolaj Petrov primijetio prije invazije, Putinova antizapadna retorika “zauzela je čvrsto mjesto u srcima i umovima mnogih ruskih građana”, koji su u “stanju dubokog ogorčenja prema Zapadu”.

Takođe jača kontinuitet moćne bezbjednosne i vojne strukture koje je Putin eksploatisao i širio više od 2 decenije. Ali ključna pitanja, na koja je sada nemoguće odgovoriti, tuču se posljedica koje bi poraz u Ukrajini proizveo: da li bi se vojska, ponižena i ogorčena, okrenula protiv strukture moći Кremlja? Da li bi se okrenulo stanovništvo?

Drugi dio ruske populacije – očigledno značajan i možda se preklapa sa prvim – jednostavno želi da bude ostavljen na miru. Ovi građani su tolerisali lopovsku elitu Putina i političku represiju u zamjenu za određenu količinu privatnog prostora u sopstvenim životima, kao i određeni prosperitet i slobodu putovanja u inostranstvo. Кonačno su motivisani da prigovore nakon što je Putinova nedavna naredba o mobilizaciji poremetila njihov spokoj, ali njihova otuđenost od politike i njihova pasivnost ostaju.

Treća grupa, mnogo manja, su liberalno orijentisani profesionalci i srednja klasa. Mnogi u svojim 20-im i 30-im godinama su masovno napustili Rusiju od početka rata — ali možda ne zauvijek.

FOTO: SERGEY DOLZHENKO/EPA


Ono što je Navaljni opisao u svom eseju nije ništa manje od rušenja Putinove tvrđave i ponovnog pokušaja demokratije. Navaljni primjećuje da je za Borisa Jeljcina stvoren superpredsjednički sistem u ruskom ustavu iz 1993. godine.

– Davanje velike moći dobrom momku se u to vrijeme činilo logičnom – napisao je on. Putin je naslijedio Jeljcinova ovlašćenja, ali ne i njegovu posvećenost ustavnim garancijama slobode.

Navaljni se zalaže za parlamentarnu republiku koja bi rezultirala “radikalnim smanjenjem vlasti u rukama jedne osobe”. Takva promjena bi zahtijevala novi ustav. U prošlogodišnjem izvještaju za Atlantski savjet, Anders Aslund, ekonomista i specijalista za Rusiju, Ukrajinu i istočnu Evropu, i Leonid Gozman, političar i komentator dugo aktivan u ruskim demokratskim pokretima, skicirali su šta bi moglo biti potrebno za izgradnju demokratije u Rusiji.

Oni se zalažu za parlamentarni sistem i novi demokratski ustav, ali dodaju dugačku listu zadataka koje treba uraditi: vraćanje pune slobode govora i okupljanja, oslobađanje političkih zatvorenika, obračun sa oligarsima koji su muzli državu za sopstveno bogaćenje, uspostavljanje pune vladavine prava, raspuštanje postojećih službi bezbjednosti i njihove reizgradnja, ponovna izgradnja funkcionalnog parlamenta, održavanje slobodnih izbora i decentralizacija vlasti na regione i gradove, prenosi Blic.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, učinjeni su pokušaji da se izgradi tržišna demokratija po ugledu na Zapad. Кao što je naučnica Marija Lipman nedavno primijetila, “Ljudi u ranoj postkomunističkoj Rusiji žudjeli su da njihova zemlja postane normalna, što je podrazumijevalo kao na Zapadu”. Zapad je proglašen političkim uzorom. Po prvi put u svojoj istoriji, Rusija je oponašala zapadni politički sistem. Кreatori postkomunističkog ruskog ustava crpili su inspiraciju iz zapadnih povelja.

Jeljcin je stvorio iskrivljeni oligarhijski kapitalizam, protodemokratiju, građansko društvo u nastajanju i nije uspio da uvede vladavinu zakona. Za mnoge Ruse to je bilo dezorijentišuće vrijeme. Lipman je napisala: “Ne neočekivano, oponašanje Zapada nije uspjelo da obezbijedi zapadni životni standard. Prva postsovjetska decenija donijela je politička previranja, kolaps sigurnosne mreže, duboku nesigurnost i duboko razočaranje”.

Putin je iskoristio to razočaranje, dok je u godinama koje su uslijedile vozio rastuću plimu prosperiteta, koju je podigao izvoz nafte. Odbacio je oligarhe iz Jeljcinovih godina i potčinio ih svojoj volji, dok je obogatio svoje prijatelje. Postepeno je istrebio izdanke demokratije. Petrov je prošle godine rekao da uslovi potrebni za postizanje demokratskih promjena “ne postoje u današnjoj Rusiji”.

Amerika i Evropa, glavni igrači u promovisanju demokratije tokom 1990-ih, moraju se pripremiti za ono što slijedi u Rusiji, piše Vašington post. Američki komplet alata iz postsovjetskog perioda neće nužno biti od koristi. Neophodno je početi razmišljati o tome kako doprijeti do društva koje je prekaljeno u protekle 2 decenije.

Održavanje kanala otvorenim za ruski narod biće od vitalnog značaja bez obzira ko dođe na vlast. Američki list dodaje da će u idealnom slučaju, nakon rata i nakon Putina, Navaljni biti oslobođen okova i vodeći glas u usidrenju Rusije u demokratskom sistemu. Ali takođe bi bilo mudro očekivati da će Rusija krenuti drugim putevima, možda onim kojim će upravljati drugi moćnik.

Related Topics:

Svijet

CRKVA KRIJE LEGENDU O NESTALOM SELU: Priča se da su vrata sama otvarala

Usamljena crkva u rumunskom okrugu Satu Mare već generacijama privlači pažnju zbog legendi o selu koje je navodno nestalo preko noći, čudesnim izlječenjima i vratima koja su se, prema predanju, sama otvarala.

Usred ravnice, daleko od kuća i drugih građevina, nalazi se neobična svetinja koju mještani nazivaju Crkva u pustoši, odnosno Kigije ili Kigje.

Smještena je između grada Kareja i opštine Petrešti, nekoliko stotina metara od puta E671. Do crkve se od mjesta gdje se ostavlja automobil stiže za svega nekoliko minuta hoda.

Upravo njen potpuno izolovan položaj predstavlja osnovu brojnih priča koje se generacijama prenose među stanovnicima ovog kraja.

Legenda o selu koje je nestalo

Prema lokalnom predanju, oko crkve se nekada nalazilo selo Kigije.

Legenda kaže da su dvojica mještana jednog dana zaprežnim kolima otišla na pijacu u Karej. Kada su se vratili, navodno su zatekli nevjerovatan prizor – selo je nestalo bez traga.

Na mjestu na kojem su nekada stajale kuće, prema priči, ostali su samo crkva, krst i dva čokota vinove loze.

Mještani su vjerovali da je zemlja progutala cijelo naselje, dok je crkva ostala netaknuta. Dodatnu misteriju predstavlja malo uzvišenje na kojem je svetinja izgrađena, jer je okolni teren gotovo potpuno ravan.

Ipak, istorija ovog kraja nudi mnogo realnije objašnjenje.

Pretpostavlja se da je selo napušteno nakon brojnih sukoba i ratova koji su tokom vijekova pogađali ovaj dio Rumunije. Stanovnici su se, prema pojedinim zapisima i predanjima, preselili u Karej, gdje su neki kasnije služili kao lokalni čuvari.

Vrata koja se sama otvaraju

Crkva je nekada bila važno mjesto okupljanja vjernika iz okolnih sela.

Posebno veliki broj ljudi dolazio je na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, kada su vjernici palili svijeće, molili se i ostavljali papiriće sa molitvama.

Među pričama koje su se vezivale za svetinju posebno se izdvajala ona o navodnom čudesnom izlječenju. Kao dokaz se u unutrašnjosti crkve, prema svjedočenjima mještana, svojevremeno nalazilo i nekoliko štaka.

Najpoznatije predanje ipak govori o crkvenim vratima.

Prema priči koja se prenosila među stanovnicima, vrata bi se svake godine, u ponoć 15. avgusta, sama otvarala, bez ključa i bez prisustva bilo koga.

Navodno bi ostajala otvorena oko 24 časa, nakon čega bi se ponovo zatvorila.

Za takav događaj nikada nisu pronađeni potvrđeni dokazi, ali je priča decenijama bila dio lokalnog folklora.

Nekada dolazile hiljade ljudi

Prije nekoliko decenija Crkva u pustoši bila je mnogo posjećenija nego danas.

Prema lokalnim podacima, hiljade vjernika dolazile su na molitvu, naročito tokom praznika posvećenih Bogorodici. Mnogi su vjerovali da ovo mjesto ima posebnu iscjeliteljsku moć.

Hodočašća su, međutim, tokom osamdesetih godina gotovo potpuno prestala, u periodu kada su tadašnje rumunske vlasti ograničavale vjerske aktivnosti.

Danas se pored crkve i dalje mogu vidjeti krst i dva čokota vinove loze, koje lokalno predanje povezuje sa nestalim selom.

Legenda i istorija na istom mjestu

Iako nema dokaza da je selo zaista „progutala“ zemlja, kao ni da su se vrata crkve otvarala bez ljudske pomoći, priča je opstala među generacijama stanovnika ovog kraja.

Istorijski događaji poput ratova, sukoba i migracija stanovništva vjerovatno nude mnogo racionalnije objašnjenje nestanka naselja.

Ipak, činjenica da se jedina građevina nekadašnjeg naselja danas nalazi potpuno sama usred ravnice daje ovom mjestu poseban izgled.

Crkva tako i danas stoji kao neobičan podsjetnik na selo koje je nestalo iz svakodnevnog života, dok su priče o njegovom misterioznom kraju ostale sačuvane u narodnom predanju.

Nastavi čitati

Svijet

KRVAVI NAPAD NA TAJMS SKVERU: Žena nasumično izbola dvoje ljudi, policija je usmrtila

Jedna žena je poginula, a muškarac je povrijeđen nakon što ih je 49-godišnja žena nasumično napala noževima na njujorškom Tajms skveru. Napadačicu su policajci potom smrtno ranili.

Incident se dogodio u ponedjeljak nešto prije 16.30 časova, u jednom od najprometnijih dijelova Njujorka, u neposrednoj blizini policijske stanice i zgrade One Times Square.

Prema riječima policijske komesarke Džesike Tiš, 49-godišnjakinja iz Kvinsa iz torbe je izvadila dva velika noža i bez prethodnog sukoba napala prolaznike.

Izbola muškarca i ženu

Prva žrtva bio je 68-godišnji muškarac koji je izašao iz podzemne željeznice i sa suprugom čekao da pređe ulicu.

Napadačica ga je, prema navodima policije, ubola u stomak.

Samo nekoliko sekundi kasnije napala je i 32-godišnju ženu, koju je takođe ubola u stomak.

Oboje su prevezeni u bolnicu, ali je mlađa žena podlegla povredama. Muškarac se nalazi u stabilnom stanju.

Policija pokušala da je savlada elektrošokerom

Na društvenim mrežama objavljeni su snimci na kojima se vidi najmanje deset policajaca kako pokušavaju da ubijede ženu da spusti noževe.

Prema riječima komesarke Tiš, napadačica je odbila da to učini i policajcima poručila:

„Neću ništa spustiti, radije bih vas obojicu ubila.“

Policajci su potom upotrijebili elektrošoker, ali on nije djelovao.

Žena je nakon toga krenula prema policajcima, mašući noževima, nakon čega su dvojica policajaca otvorila vatru i smrtno je ranila.

Policija isključila terorizam

Komesarka Tiš opisala je događaj kao „izuzetno opasnu situaciju“ koja se odvijala u samom centru Tajms skvera.

Prema dosadašnjim informacijama, 49-godišnjakinja je ranije imala evidentirane probleme sa mentalnim zdravljem u kontaktima sa njujorškom policijom, ali nije bila hapšena.

Policija je za sada isključila mogućnost terorističkog motiva.

Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani izrazio je saučešće porodici stradale žene i pohvalio reakciju policajaca.

On i policijska komesarka ocijenili su da je brzom intervencijom vjerovatno spriječeno da napad rezultira još većim brojem žrtava.

Nastavi čitati

Svijet

NOVA ESKALACIJA NA BLISKOM ISTOKU: Iran gađao američke baze u Jordanu

Iranska Revolucionarna garda (IRGC) saopštila je danas, 31. avgusta, da je raketnim napadima gađala dvije američke vazduhoplovne baze u Jordanu, tvrdeći da je tom prilikom nanesena velika šteta vojnoj infrastrukturi i mjestima raspoređivanja borbenih aviona

Prema navodima IRGC-a, mete napada bile su baze Kralj Husein i Al-Azrak, a akcija je izvedena kao odgovor na, kako tvrde, američko-izraelske vazdušne udare na iransko ostrvo Larak u Persijskom zalivu.

U saopštenju se navodi da su pripadnici vazduhoplovnih snaga Revolucionarne garde ispalili balističke rakete na obje baze te upozorili da će svaki novi napad na Iran biti dočekan još snažnijim odgovorom.

Istovremeno, IRGC je objavila da je iznad Ormuskog moreuza oborena američka bespilotna letjelica MQ-9. Prema tvrdnjama iranske strane, dron je pogođen raketnom vatrom protivvazdušne odbrane i srušio se u vode Persijskog zaliva.

Najnovija eskalacija uslijedila je nakon što su američke snage tokom vikenda izvele udare na dva iranska raketna položaja na ostrvu Larak. Američki zvaničnici naveli su da pomno prate situaciju i ostaju spremni da zaštite slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte i robe.

Za sada nema nezavisne potvrde iranskih tvrdnji o razmjerama štete na američkim bazama u Jordanu niti o obaranju američkog drona.

Nastavi čitati

Aktuelno