Connect with us

Region

MOGU LI RS I BIH ODGOVORITI HRVATSKOJ: Milioni iz Gacka za milione iz Dubrovnika

Republika Srpska treba da, ukoliko Hrvatska elektroprivreda (HEP) krene u međunarodni arbitražni spor u kojem bi Rudnik i termoelektrana (RiTE) Gacko trebalo da joj isplate 100 miliona evra i zatezne kamate, uzvrati protivtužbom, smatraju dobro upućeni u ovu problematiku.

Podsjećamo, HEP traži od Gacka isplatu pomenutog iznosa na ime obeštećenja po osnovu ulaganja u izgradnju ove termoelektrane početkom 1980-ih godina.

S druge strane, stručnjaci ističu da bi Srpska u svojoj protivtužbi mogla da traži da joj Hidroelektrana (HE) Plat kod Dubrovnika, a koja je dio hidrosistema Trebišnjica, nadoknadi preuzetu i nenaplaćenu električnu energiju od 1994. godine.

Ideju o protivtužbi u eter je vratio Radovan Višković, predsjednik Vlade RS.

“Ako Hrvatska ne želi dogovor, onda će dobiti tužbu za hidroelektranu Dubrovnik, koja je znatno veća od njihove za Gacko”, kazao je Višković, odgovarajući na pitanje kako komentariše namjeru Hrvatske da tužbom dobije oko 200 miliona KM.

Premijer je tom prilikom pozvao Hrvatsku da se postigne dogovor bez tužbi.

Isto očekuje i Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske”.

U razgovoru za “Nezavisne novine” Petrović je istakao da su svjesni problema sa kojim se suočava RiTE Gacko, ali i da znaju čime raspolažu u slučaju “Plat”.

Podsjećanja radi, Hidroelektrana Plat kod Dubrovnika ili HE Dubrovnik, kako je još zovu, građena je kao dio sistema tri hidroelektrane Trebinje, Trebinje 1 i Trebišnjica.

Ova hidroelektrana je zadnja na slivu rijeke Trebišnjice i nalazi se u dvije države: Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, pri čemu su brana, vještačko jezero i dio cjevovoda u BiH, dok su ostali dijelovi postrojenja u Hrvatskoj. Za potrebe rada HE koristi akumulaciju Bilećkog jezera i rijeke Trebišnjice, dok je sam zahvat vode ostvaren izgradnjom brane Gorica. Izgradnja ovog postrojenja završena je 1965. godine. Sve je regulisano tako da postoje četiri agregata, dva na brani Grančarevo i dva na Platu. Dogovorom dvije države, tada je predviđeno da 78 odsto proizvedene električne energije sa tih agregata pripada BiH, danas Srpskoj, a 22 odsto Hrvatskoj.

Međutim, problemi su, baš kao i u slučaju RiTE Gacko, počeli tokom rata.

Prvi čovjek ERS Luka Petrović navodi da je hrvatska strana tada uzela jednokratno polovinu struje koja se proizvodila u Platu, a da nisu uzeli predviđenih 22 odsto iz hidroelektrane Trebinje 1.

“U prevodu, kada bi se sve sabralo, od 1. novembra 1994. do danas, to su ogromne količine električne energije, koje se mjere preko sedam teravat-sati (TWh)”, pojasnio je Petrović, ne želeći da govori o tome koliko je Srpska izgubila u novcu i koliko bi mogla da traži eventualnom tužbom.

“Sve je u fazi mirnog rješavanja. I jedna i druga strana će sigurno iscrpiti sve mogućnosti da se to tako riješi, jer znamo da arbitraža iscrpljuje i finansijski i vremenski. Vjerujem da će nova uprava HEP-a imati razuma i sluha da se oba problema stave na sto i riješe”, kazao je Petrović za “Nezavisne”.

Ukoliko HEP ne pristane na dogovor, protivtužba je najadekvatnije rješenje, saglasan je i Mlađen Mandić, bivši pravobranilac BiH.

“Ulaganje Hrvatske u Gacko u potpunosti je isto kao ulaganje BiH u Dubrovnik. Mislim da je dosta više da maltretiraju BiH. Znači, Slovenija i Hrvatska samo podnose tužbe za ulaganja koja su bila za vrijeme SFRJ, pa su nakon raspada oni našli neke pravnike i krenuli da podnose tužbe ili zahtjeve za štetu. Po meni, to nije ni moralno ni pravno osnovano, zato mislim da BiH i Republika Srpska treba da brane svoja prava i da na moguću tužbu odgovore protivtužbom”, rekao je Mandić.

Istog mišljenja je i advokat Ismet Velić.

“Dosad se nismo tako postavljali i tako reagovali, iako imamo i te kako primjera i sporova koji bi bili podobni za arbitražu, posebno kad svi oko nas to rade, bez obzira na to da li imaju osnova ili ne”, kazao je Velić za “Nezavisne novine”.

O ovom slučaju bilo je govora i prethodnih godina. Još 2008. godine tadašnji premijer Republike Srpske Milorad Dodik, nakon neuspjelog dogovora da sa Hrvatskom ozvaniči izgradnju hidroelektrane Dubrovnik 2, rekao je da hrvatska strana opstruiše projekte iz Srpske i da sa njima želi da riješi sva otvorena pitanja.

“U to ulazi i dug od oko 200 miliona KM, za koliko je Republika oštećena jer je Hrvatska od 1994. godine, umjesto 30 odsto energije iz Plata, sebi preusmjerila 50 odsto”, kazao je tada Dodik.

Nakon toga, ponovo je aktuelizovano pitanje izgradnje HE Dubrovnik 2, a 2012. godine u Banjaluci tadašnji premijeri Republike Srpske i Hrvatske, Aleksandar Džombić i Radimir Čačić, dogovorili su formiranje zajedničke kompanije za izgradnju te hidroelektrane, u vrijednosti od 170 miliona evra i sa kapacitetom od 300 megavata.

Ipak, projekat koji je trebao da bude gotov za tri godine, nikada nije realizovan.

Region

STRAHOTA U CRNOJ GORI! Najmlađa žrtva ugovorenih brakova imala samo sedam godina

Centar za romske inicijative je od 2011. godine do danas otkrio 146 ugovorenih dječjih brakova, a u tekućoj godini devet slučajeva, javio je Tanjug.

U Centru kažu da teško dolaze do dokaza, zbog čega takvi brakovi najčešće ostaju bez odgovarajućeg sudskog epiloga. Bez ishoda je i inicijativa za izgradnju skloništa za žrtve ugovorenih dječjih brakova, jer nema dovoljno podrške za obezbjeđivanje neophodnih novčanih sredstava.

Nevladina organizacija „Centar za romske inicijative” godinama se intenzivno bavi otkrivanjem i suzbijanjem dječjih ugovorenih brakova. Direktorka Centra, Fana Delija, kaže da skoro u svim gradovima bilježe slučajeve ugovorenih dječjih brakova, ali da i dalje prednjače Podgorica, Berane, Nikšić i Tivat.

– Od 2011. do današnjeg dana, nažalost, otkrili smo 146 slučajeva. Konkretno, kada je u pitanju ova godina, do današnjeg dana otkriveno je devet slučajeva – rekla je Delija, prenosi TVCG.

U najvećem broju slučajeva djevojčice ispod 16 godina stupaju u brak sa punoljetnim muškarcem.

– Najmlađa žrtva koja je bila identifikovana imala je samo sedam godina, ali zahvaljujući brzoj reakciji uspjeli smo da spriječimo da se brak zasnuje. Dok je djevojčica koja je odmah nakon toga identifikovana imala samo 11 godina i bila je puna četiri mjeseca u vanbračnoj zajednici sa punolijetnim licem. Ove godine naš najmlađi slučaj ima 14 godina – kazala je Delija.

Poslednjih godina sve je teže otkriti ugovorene dječje brakove. Zbog vještog prikrivanja dokaza, slučajevi koji se prijave nadležnim organima ostaju bez odgovarajućeg sudskog epiloga.

– Nažalost, same žrtve najčešće se vraćaju počiniocima, imajući u vidu da takve brakove obično zasniva uža i šira porodica, odnosno da glavnu odgovornost nose roditelji, a najčešće otac – istakla je Delija.

Kako bi zaštitili djevojčice od roditelja i šire familije koja ih primorava na rano stupanje u brak, Centar za romske inicijative pokrenuo je projekat izgradnje skloništa. Nažalost, od 2021. godine prikupljeno je samo 30.000 evra.

– Smatram da je velika odgovornost države u dijelu izgradnje ovakvog skloništa – kaže Delija.

Centar za romske inicijative nedavno je pozvao poslanike i odbornike da ličnim primjerom podrže izgradnju skloništa za žrtve ugovorenih dječjih brakova, a odziv je, zaključuje Delija, veoma loš.

 

Nastavi čitati

Region

U školi u Hrvatskoj djeci zabranili telefone i gazirana pića, EVO ŠTA JE USLIJEDILO

Mobilni telefoni, pametni satovi, gazirana pića, ali i vještački nokti te neprimjerena šminka, zabranjeni su učenicima Osnovne škole Vrgorac novim Pravilnikom o kućnom redu koji bi na snagu trebao stupiti 7. oktobra.

Krešimir Kuran, direktor Osnovne škole Vrgorac, uveo je ove novine.

Većina roditelje je podržala prijedlog, a Kuran očekuje da će zabrana potaknuti učenike na više interakcije i aktivnosti bez tehnologije, prenose hrvatski mediji.

Odluka nije došla naglo, nego iz promišljanja o tome šta danas djeci najviše oduzima pažnju i zdravlje.

Zabrana, kako navode, nije uvedena da bi se nešto oduzelo, nego da bi se djeci dalo više. Više energije za igru, više koncentracije za nastavu, više prostora za stvarne razgovore. Iako se nekima takva odluka može činiti strogom, njena poruka je jednostavna – škola mora biti mjesto gdje se otvaraju umovi.

Kuran je naveo da na zabranu reaguju roditelji, djeca i radnici škole. Dodaje da je u razgovoru s nastavnicima fizičkog vaspitanja utvrdio da se škola svake godine bori s problemom sve većeg broja učenika s povišenom tjelesnom masom.

Nastavnici su primijetili da određeni broj učenika u školu redovno dolazi s gaziranim pićima u svojim torbama iako je dobro poznato koliko su štetna te da pridonose pretilosti, bolestima srca, bubrega i jetre, pa čak i dijabetesu.

“Imali smo par slučajeva gdje smo morali oduzeti mobitel. U tom slučaju roditelj dolazi u školu po njega. Ako se to ponovi, mobitel će biti zadržan u školi do kraja polugodišta”, objašnjava direktor Krešimir Kuran.

Benefiti zabrane vidljivi su i nakon samo mjesec dana.

“Vidim da puno više komuniciraju, zezaju se, smiju se, a događaju se i nekakvi nestašluci, ali to je bilo očekivano. Nama je to drago jer samim time im pomažemo da razvijaju socijalne vještine”, smatra pedagogica Mone Ademi.

Roditelji većinom podržavaju potez škole, iako ima onih koji se ne slažu potpuno s tim.

“Nastavnici tjelesnog su rekli da umjetni nokti na nastavi nisu opcija. Jednostavno smo morali zabraniti. I na neki način pomoći roditeljima u toj odluci. Sad se mogu pozvati na školu – evo, škola vam je to zabranila pa vam mi to nećemo napraviti”, kaže direktor.

Nastavi čitati

Region

POČINJE SUĐENJE ZA TRAGEDIJU U KOČANIMA: Optužene 35 osoba i tri firme za smrt 59 mladih

Rođaci 63 žrtve, više od 200 povrijeđenih, kao i makedonska i svjetska javnost, iščekuju današnji početak suđenja za najveću tragediju u Sjevernoj Makedoniji.

Sudski proces za požar u diskoteci Puls u Kočanima, koji se dogodio 16. marta ove godine, počinje u sudnici zatvora Idrizovo.

Juče su završene posljednje pripreme za suđenje, u kojem je optuženo 35 osoba i tri firme.

Svi su optuženi za isto krivično djelo – Prouzrokovanje teških djela protiv opšte bezbjednosti.

Roditelji su za emisiju KOD na Telmi izjavili da očekuju pravdu, ali se plaše da je sve unaprijed dogovoreno.

Prvooptuženi u predmetu je vlasnik kabarea, Dejan Jovanov Deko, njegov brat, dio obezbeđenja, tri prethodna gradonačelnika Kočana i dva bivša ministra ekonomije, Krešnik Bekteši i Valjon Saračini.

Iz ministarstva nadležnog za izdavanje licenci za noćne klubove optuženi su jedan državni sekretar i pet službenika.

Iz iste institucije optužena su i trojica bivših direktora i jedan generalni inspektor, rukovodilac inspekcijske službe Državne tržišne inspekcije.

Gone se i lokalni inspektori, kao i inženjerka koja je odobrila elaborat. Roditelji traže doživotnu zatvorsku kaznu za vlasnika, kao i kazne za one koji su stajali iza njegovih kriminalnih djela i bili korumpirani.

Podsjetimo, tragedija se dogodila u noći s 15. na 16. mart 2025. godine, a u požaru je iste noći stradalo najmanje 59 osoba.

Među žrtvama je bilo i maloljetnih lica. Povrijeđeni su prvo prebačeni u bolnice u Kočanima, Štipu i Skoplju, a nakon toga vršen je hitan transport u okolne zemlje. U Srbiju je bilo prebačeno više od 20 pacijenata,a Vojska Srbije je više puta slala avion po povrijeđene, prenosi Telegraf.

U diskoteci je kobne večeri nastupao bend DNK, čiji su članovi poginuli, a dio povrijeđenih prebačen je u bolnice.

U trenutku izbijanja požara u objektu je bilo najmanje 500 ljudi. Na snimcima koji su kružili mrežama vidjelo se kako se gosti diskoteke vesele, dok su kraj bine aktivirane prskalice.

U jednom trenutku prskalice udaraju do plafona i snimljen je trenutak kako plafon kreće da gori. Gosti su u panici pokušavali da ugase vatru, koja je munjevitom brzinom počela da guta krov…

Nastavi čitati

Aktuelno