Connect with us

Region

MOGU LI RS I BIH ODGOVORITI HRVATSKOJ: Milioni iz Gacka za milione iz Dubrovnika

Republika Srpska treba da, ukoliko Hrvatska elektroprivreda (HEP) krene u međunarodni arbitražni spor u kojem bi Rudnik i termoelektrana (RiTE) Gacko trebalo da joj isplate 100 miliona evra i zatezne kamate, uzvrati protivtužbom, smatraju dobro upućeni u ovu problematiku.

Podsjećamo, HEP traži od Gacka isplatu pomenutog iznosa na ime obeštećenja po osnovu ulaganja u izgradnju ove termoelektrane početkom 1980-ih godina.

S druge strane, stručnjaci ističu da bi Srpska u svojoj protivtužbi mogla da traži da joj Hidroelektrana (HE) Plat kod Dubrovnika, a koja je dio hidrosistema Trebišnjica, nadoknadi preuzetu i nenaplaćenu električnu energiju od 1994. godine.

Ideju o protivtužbi u eter je vratio Radovan Višković, predsjednik Vlade RS.

“Ako Hrvatska ne želi dogovor, onda će dobiti tužbu za hidroelektranu Dubrovnik, koja je znatno veća od njihove za Gacko”, kazao je Višković, odgovarajući na pitanje kako komentariše namjeru Hrvatske da tužbom dobije oko 200 miliona KM.

Premijer je tom prilikom pozvao Hrvatsku da se postigne dogovor bez tužbi.

Isto očekuje i Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske”.

U razgovoru za “Nezavisne novine” Petrović je istakao da su svjesni problema sa kojim se suočava RiTE Gacko, ali i da znaju čime raspolažu u slučaju “Plat”.

Podsjećanja radi, Hidroelektrana Plat kod Dubrovnika ili HE Dubrovnik, kako je još zovu, građena je kao dio sistema tri hidroelektrane Trebinje, Trebinje 1 i Trebišnjica.

Ova hidroelektrana je zadnja na slivu rijeke Trebišnjice i nalazi se u dvije države: Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, pri čemu su brana, vještačko jezero i dio cjevovoda u BiH, dok su ostali dijelovi postrojenja u Hrvatskoj. Za potrebe rada HE koristi akumulaciju Bilećkog jezera i rijeke Trebišnjice, dok je sam zahvat vode ostvaren izgradnjom brane Gorica. Izgradnja ovog postrojenja završena je 1965. godine. Sve je regulisano tako da postoje četiri agregata, dva na brani Grančarevo i dva na Platu. Dogovorom dvije države, tada je predviđeno da 78 odsto proizvedene električne energije sa tih agregata pripada BiH, danas Srpskoj, a 22 odsto Hrvatskoj.

Međutim, problemi su, baš kao i u slučaju RiTE Gacko, počeli tokom rata.

Prvi čovjek ERS Luka Petrović navodi da je hrvatska strana tada uzela jednokratno polovinu struje koja se proizvodila u Platu, a da nisu uzeli predviđenih 22 odsto iz hidroelektrane Trebinje 1.

“U prevodu, kada bi se sve sabralo, od 1. novembra 1994. do danas, to su ogromne količine električne energije, koje se mjere preko sedam teravat-sati (TWh)”, pojasnio je Petrović, ne želeći da govori o tome koliko je Srpska izgubila u novcu i koliko bi mogla da traži eventualnom tužbom.

“Sve je u fazi mirnog rješavanja. I jedna i druga strana će sigurno iscrpiti sve mogućnosti da se to tako riješi, jer znamo da arbitraža iscrpljuje i finansijski i vremenski. Vjerujem da će nova uprava HEP-a imati razuma i sluha da se oba problema stave na sto i riješe”, kazao je Petrović za “Nezavisne”.

Ukoliko HEP ne pristane na dogovor, protivtužba je najadekvatnije rješenje, saglasan je i Mlađen Mandić, bivši pravobranilac BiH.

“Ulaganje Hrvatske u Gacko u potpunosti je isto kao ulaganje BiH u Dubrovnik. Mislim da je dosta više da maltretiraju BiH. Znači, Slovenija i Hrvatska samo podnose tužbe za ulaganja koja su bila za vrijeme SFRJ, pa su nakon raspada oni našli neke pravnike i krenuli da podnose tužbe ili zahtjeve za štetu. Po meni, to nije ni moralno ni pravno osnovano, zato mislim da BiH i Republika Srpska treba da brane svoja prava i da na moguću tužbu odgovore protivtužbom”, rekao je Mandić.

Istog mišljenja je i advokat Ismet Velić.

“Dosad se nismo tako postavljali i tako reagovali, iako imamo i te kako primjera i sporova koji bi bili podobni za arbitražu, posebno kad svi oko nas to rade, bez obzira na to da li imaju osnova ili ne”, kazao je Velić za “Nezavisne novine”.

O ovom slučaju bilo je govora i prethodnih godina. Još 2008. godine tadašnji premijer Republike Srpske Milorad Dodik, nakon neuspjelog dogovora da sa Hrvatskom ozvaniči izgradnju hidroelektrane Dubrovnik 2, rekao je da hrvatska strana opstruiše projekte iz Srpske i da sa njima želi da riješi sva otvorena pitanja.

“U to ulazi i dug od oko 200 miliona KM, za koliko je Republika oštećena jer je Hrvatska od 1994. godine, umjesto 30 odsto energije iz Plata, sebi preusmjerila 50 odsto”, kazao je tada Dodik.

Nakon toga, ponovo je aktuelizovano pitanje izgradnje HE Dubrovnik 2, a 2012. godine u Banjaluci tadašnji premijeri Republike Srpske i Hrvatske, Aleksandar Džombić i Radimir Čačić, dogovorili su formiranje zajedničke kompanije za izgradnju te hidroelektrane, u vrijednosti od 170 miliona evra i sa kapacitetom od 300 megavata.

Ipak, projekat koji je trebao da bude gotov za tri godine, nikada nije realizovan.

Related Topics:

Region

Završena analiza bezbjednosnih studija za Čerkezovac kod Dvora, SLIJEDE JAVNE RASPRAVE

Stručnjaci IAEA završili su pregled bezbjednosnih studija centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac u opštini Dvor, saopštio je hrvatski Fond za zbrinjavanje otpada iz NE „Krško“.

Stručnjaci iz Međunarodne agencije za atomsku energiju završili su pregled i recenziju bezbjednosnih studija u vezi sa centrom za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac u opštini Dvor, potvrđeno je iz hrvatskog Fonda za zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane “Krško”.

Iz Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane “Krško”, čije je sjedište u Zagrebu, naveli su da je u toku toku uvažavanje njihovih prijedloga prema recenziji.

“Studija i zaključci biće dostupni javnosti u okviru javnih rasprava čije je održavanje planirano tokom iduće godine u sklopu postupka procjene uticaja zahvata na okolinu, koji će biti pokrenut i vodiće se pred nadležnim Ministarstvom zaštite okoline i zelene tranzicije”, istakli su iz Fonda.

Iz Fonda su krajem prošle godine saopštili da je pripremljen prijedlog studije o uticaju na životnu sredinu centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac kod Dvora.

Nakon toga su naveli da stručnjaci Međunarodne agencije za atomsku energiju od početka juna pregledaju bezbjednosna dokumenata centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

Istakli su da je sljedeći pregled ovih dokumenata, koji obavljaju stručnjaci ove agencije, predviđen za fazu ishođenja građevinske dozvole.

Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane “Krško”, kao i postojeći institucionalni otpad, skladišti na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH.

Nastavi čitati

Region

Veći dio presude roditeljima dječaka iz OŠ „Vladislav Ribnikar“ ukinut: EVO ŠTA JE OBRAZLOŽENO U ODLUCI SUDA

Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je najveći dio prvostepene presude roditeljima Koste K. iz OŠ „Vladislav Ribnikar“, Vladimiru i Miljani Kecmanović, navodeći postojanje bitnih povreda postupka.

Potvrđen je samo onaj dio presude prema kojem je Miljana Kecmanović oslobođena optužbe za držanje oružja. Na ostalim točkama optužnice, za koje se i dalje tereti, Kecmanoviće čeka novo suđenje.

Na koliko su bili osuđeni Vladimir i Miljana Kecmanović
30. decembra prošle godine sudija Višeg suda u Beogradu je izrekao presudu Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima Koste K. koji je počinio masakr u OŠ “Vladislav Ribnikar”.

Tada je Vladimir Kecmanović bio osuđen na 14,5 godina robije. Ovaj dio presude je sada ukinut, a Miljana Kecmanović je bila osuđena na tri godine zatvora. I ovaj dio presude je sada takođe ukinut.

Instruktor iz streljane u kojoj je Vladimir Kecmanović obučavao svog sjna za rukovanje oružjem bio je osuđen na 15 mjeseci zatvora zbog lažnog svjedočenja. Ovaj dio presude je preinačen.

Apelacioni sud je sada odlučio da Nemanju Marinkovića osudi na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine koju će izdržavati u prostorijama u kojima stanuje.

Ovaj dio presude posebno odgovara Miljani Kecmanović
Miljana Kecmanović je prvostepenom presudom bila oslobođena optužbe za držanje oružja. Ovaj dio presude je sada potvrđen.

Prvostepeni sud je bio obrazložio da je nije osudio za ovo krivično djelo jer je tužilaštvo priložilo samo izolovani DNK i vještaci nisu isključili mogućnost da je toga možda došlo sekundarnim putem. Ova oslobađajuća presuda je sada potvrđena i odlukom Apelacionog suda.

Za šta je i dalje okrivljen Vladimir Kecmanović
Vladimiru Kecmanoviću se na teret stavlja da je izvršio krivično djelo teška dela protiv opšte sigurnosti. Okrivljen je da je u periodu od godinu dana pre tragedije u OŠ “Vladislav Ribnikar” obučavao svog 13- godišnjeg sina, da rukuje vazdušnim i vatrenim oružjem, kao i pripadajućom municijom, te da gađa u mete.

“On ga je, kako se sumnja, u tri navrata vodio u Streljački klub ‘Partizan Practical Shooting’ i u otvoreni prostor u Etno selo Gostoljublje u Mionici, uprkos činjenici da takva aktivnost i obuka očigledno ne odgovaraju njegovom uzrastu”, navodi tužilaštvo.

Okrivljen je i da je postupio suprotno odredbama Zakona o oružju i municiji i Pravilnika o prostorno-tehničkim uslovima za bezbjedno smještanje i čuvanje oružja, jer nije obezbedio uslove za bezbedan smještaj oružja i municije, tako da bude zaključano i posebno odvojeno u sefovima, kasama i sličnim ormarima koji se ne mogu lako otvoriti.

Za šta je okrivljena Miljana Kecmanović
Miljana Kecmanović je okrivljena za zanemarivanje i zlostavljanje deteta, odnosno svog sina koji je počinio masakr u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar”.

Kako su se ponašali Kecmanovići
Kecmanovići su se tokom izricanja prvostepene presude ponašali iznenađeno. Vladimir Kecmanović je klimao glavom i dizao obrve. Miljana Kecmanović je prevrtala očima dok je sudija čitao obrazloženje presude. Da li ovo znači da su se Kecmanoviĉi izvukli? Ne znači. Čeka ih ponovljeno suđenje u ovom krivičnom postupku, a u odvojenim parničnim postupcima ranije su dobili presude kojim su obavezani da isplate odštetu žrtvama svog sina.

Prva presuda za naknadu štete
Krajem prošle godine, Viši sud u Beogradu je donio odluku da su tuženi Kosta K., njegova majka Miljana Kecmanović, otac Vladimir Kecmanović i Osnovna škola “Vladislav Ribnikar” u obavezi da isplate 344 miliona dinara (5,74 miliona KM) tužiocima, članovima porodica ubijene dece u školi.

Druga presuda za naknadu štete
Viši sud u Beogradu donio je u maju 2025. godine presudu u parničnom postupku Tatjane Stevanović, ranjene nastavnice istorije u OŠ “Vladislav Ribnikar”, protiv Miljane Kecmanović i Vladimira Kecmanovića.

Miljana Kecmanović i Vladimir Kecmanović dužni su da Tatjani Stevanović isplate ukupno 6,9 miliona dinara (115.000 KM) za fizičke bolove, strah i duševne bolove.

Viši sud u Beogradu je takođe delimično usvojio tužbeni zahtjev maloljetnog tužioca, pa su obavezani dječak Kosta K., njegovi roditelji i Osnovna škola “Vladislav Ribnikar” da maloletnom tužiocu na ime naknade nematerijalne štete solidarno isplate ukupno 3,1 miliona dinara (51.700 KM), i to za:

pretrpljene duševne bolove zbog umanjenja opšte životne aktivnosti 1,5 miliona dinara (25.035 KM),
za pretrpljene fizičke bolove 600.000 dinara (10.014 KM),
za pretrpljen strah 800.000 dinara (13.352 KM),
za pretrpljene duševne bolove zbog naruženosti 200.000 dinara (3.338 KM).
Treća i najnovija presuda
Prije dvije nedelje, 5. novembra, donijeta je presuda u parničnom postupku koji su roditelji ubijene Adriane Dukić pokrenuli protiv Miljane i Vladimira Kecmanovića, Koste K., i osnovne škole u kojoj se dogodio zločin.

Kako se navodi u saopštenju suda, obavezani su tuženi Kosta K., Miljana Kecmanović, Vladimir Kecmanović i OŠ “Vladislav Ribnikar” da tužiocima solidarno isplate:

tužiocu Dukić Danetu 10 miliona dinara (166.900 KM),
tužiocu Paunović Biljani 10 miliona dinara (166.900 KM),
tužiocu maloletnom D. D. iznos od 10 miliona dinara (166.900 KM),
tužilji maloletnoj M. D. iznos od 10 miliona dinara (166.900 KM).
Takođe, obavezani su dečak ubica, Miljana Kecmanović, Vladimir Kecmanović i škola “Vladislav Ribnikar” da tužiocima solidarno isplate za pretrpljeni strah:

tužiocu Dukić Danetu 1.721.000 dinara (28.700 KM),
tužiocu Paunović Biljani 1.721.000 dinara (28.700 KM),
tužiocu maloletnom D. D. 1.721.000 dinara (28.700 KM),
tužilji maloletnoj M. D. 1.721.000 dinara (28.700 KM).
Prodat Miljanin automobil
Automobil fijat koji je u vlasništvu Miljana Kecmanović prodat je u decembru prošle godine na drugoj javnoj aukciji vozila nakon što nije platila izvršitelju 1.388.192 dinara koje je bila dužna da isplati odlukom o privremenoj meri da joj se imovina zamrzne do okončanja svih parničnih postupka koji se vode protiv nje i njenog supruga Vladimira Kecmanovića.

“Tužilaštvo će insistirati na maksimalnim kaznama”
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović rekao je juče da očekuje da će ponovljeni postupak protiv Miljane i Vladimira Kecmanovića, roditelja dečaka koji je 3. maja 2023. godine u OŠ “Vladislav Ribnikar” počinio masovno ubistvo, biti efikasno sproveden i da će Viši sud izreći maksimalne kazne okrivljenima, na kojima će tužilaštvo insistirati do kraja.

“Više javno tužilaštvo u Beogradu očekuje i da će ponovljeni postupak biti efikasno sproveden i da će nakon toga Viši sud ponovo doneti osuđujuću presudu za oboje okrivljenih i izreći im maksimalne kazne zatvora na kojima će tužilaštvo insistirati do kraja”, rekao je Stefanović za Tanjug.

Stefanović je naveo i da tužilaštvo očekuje da će Viši sud u Beogradu u ponovljenom postupku otkloniti nedostatke u presudi na koje mu je Apelacioni sud ukazao u svom rješenju.

Nastavi čitati

Region

Vučić progovorio o slučaju “SARAJEVO SAFARI” I NAJAVIO TUŽBE!

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je danas da će tužiti pojedine svjetske medije koji šire lažne vijesti da je učestvovao u aferi “Sarajevo safari” i da će novac koji od toga bude dobio dati u humanitarne svrhe, kao i crkvi kako bi se obnovio neki manastir u Srbiji.

On je istakao da će angažovati najskuplje svjetske advokate koje će platiti po principu – “success fee”, odnosno po učinku.

“Koliko naplatite toliko uzmete procenat. Ostatak ću da podijelim nekoj djeci negdje. Možda i da nekoj ustanovi damo, crkvi da damo nešto, neki manastir da obnovimo, jer ja vjerujem da mogu da im uzmem milione za ovo. Samo moram da vidim kako su oni definisali, šta su definisali, šta će mi advokati reći”, rekao je Vučić.

Predsjednik Srbije je to rekao komentarišući to što je hrvatski novinar Domagoj Margetić u objavi na Fejsbuku iznio optužbe protiv njega navodeći da je prijavio Vučića Tužilaštvu u Milanu povodom navodnog učestvovanja u takozvanom “Sarajevo safariju”, a koje navodno Italija istražuje, a o čemu su pisali i pojedini svjetski mediji.

Nastavi čitati

Aktuelno