Connect with us

Društvo

Na birou u Srpskoj na hiljade nezaposlenih, a radnika nema

Nezaposlenih sa diplomom iz metalske struke bilo je 3.917, tekstilaca 1.393, a građevinara 509.

Iako na evidenciji nezaposlenih u Srpskoj ima hiljade radnika raznih profila, čak i onih za koje pojedina preduzeća traže radne dozvole za uvoz iz inostranstva, poslodavci kažu da se biroima i ne obraćaju jer smatraju da tamo nema adekvatnog kadra koji zaista želi da radi.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS, na kraju septembra ove godine bilo je 66.504 nezaposlenih, od čega 52.007 njih sa određenom stručnom spremom, a 13.497 bez ikakvog zanimanja. Aktivnih tražilaca posla samo sa trećim stepenom stručne spreme na kraju septembra bilo je 21.211, od čega ugostitelja, za kojima u ljetnim mjesecima vlada jagma, 2.193.

Nezaposlenih sa diplomom iz metalske struke bilo je 3.917, tekstilaca 1.393, a građevinara 509.

Iako su ti brojevi jasni, poslovna zajednica tvrdi da radnika u ugostiteljstvu, metalskoj struci, građevini nema ni za lijeka.

Zašto poslodavci ne angažuju nezaposlene sa biroa, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS Zlatan Tatić priznaje da nema objašnjenje.

– Sa Zavodom nemamo saradnju i zaista im se ne obraćamo kada imamo potrebu za dodatnim zapošljavanjem. Zašto, ne znam. Smatram da ti statistički podaci u 90 odsto slučajeva nisu tačni i da ti radnici postoje samo na papiru jer ljetos konobara nije bilo moguće naći. Sada je situacija nešto bolja jer su se vratili oni koji su radili na moru, s tim da će oni, čim zima prođe, opet otići na primorje – priča Tatić.

Uprkos čestoj potrebi za angažmanom dodatnih radnika, pomoć Zavoda nisu tražili ni u metalskoj firmi “Vineks-M” iz Čelinca.

– Do novih radnika dolazimo uglavnom tako što zadržimo učenike koji su kod nas obavljali praksu. Trenutno nam treba jedan strugar, ali nismo se obraćali Zavodu. Smatram da se dobri majstori ne mogu naći na njihovoj evidenciji. Onaj ko zna posao ne može biti nezaposlen jer trenutno vlada velika potražnja za adekvatnim kadrom – kategoričan je direktor pomenute firme Dalibor Džombić.

Portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević smatra da jedan dio onih koji se nalaze na biroima radi na crno, bilo u nekoj firmi ili za sebe, da drugi uopšte ne žele raditi, a treći se ne pronalaze u zvanju za koje su se školovali.

– Nema više nijedne grane privrede kojoj ne nedostaje adekvatna radna snaga i skoro pa je nemoguće da privreda vapi za određenim zanimanjem, a da neko s tim profilom čeka na birou. Brojna preduzeća imaju konstantno otvorene konkurse i ako je neko aktivan tražilac posla, logično je da bi se i javio na njih, što se ne dešava. To je dokaz da ti ljudi ne žele da rade ili su angažovani na crno – priča Blagojević.

Direktor Zavoda za zapošljavanje RS Miroslav Vujičić ne spori da u Srpskoj na jednoj strani postoji suficit određenih zanimanja, a na drugoj deficit, ali naglašava i da poslodavci imaju predrasude.

– Zašto poslodavci sami traže radnike iako je naš posao da posredujemo, ne znam. Imamo situacije da nam se određene firme obraćaju sa zahtjevom za radne dozvole strancima, a da prethodno uopšte nisu tražili radnu snagu koju mi imamo na evidenciji – tvrdi Vujičić.

Priču da su ljudi fiktivno na evidenciji nezaposlenih, Vujičić smatra nelogičnom.

– Mi se više ne bavimo zdravstvenim osiguranjem i ne vidim zašto bi neko bio na birou ako stvarno ne traži posao. Ne vidim kakve to posebne benefite može ostvariti ako je na našoj evidenciji, a da to nije pronalazak posla – kategoričan je Vujičić.

Društvene mreže
Zlatan Tatić dodaje do do novih radnika većinom dolaze preko viber grupa i oglasa koje objavljuju na Fejsbuku i Instagramu.

– Ispostavilo se da je to najjednostavniji i najbrži način da pronađemo ljude. Zatečen sam tim podatkom da je ugostitelja trećeg stepena više od 2.000 na birou – kazuje Tatić

Related Topics:

Društvo

GODINU DANA ČEKANJA: Građani još bez povrata PDV-a za prvu nekretninu

Više od godinu dana nakon usvajanja Zakona o povratu poreza na dodatu vrijednost za kupovinu prve nekretnine, građani u Bosni i Hercegovini i dalje čekaju da ostvare pravo koje im zakonski pripada.

Iako je zakon stupio na snagu 12. aprila 2025. godine, njegova primjena još nije počela, a ključni pravilnik bez kojeg povrat PDV-a nije moguć i dalje nije usvojen, pišu Nezavisne novine.

Na čelu procesa nalazi se Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kojim predsjedava ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić. Ovo pitanje do danas nije stavljeno na dnevni red sjednice UO UIO kako bi se konačno omogućio povrat PDV-a građanima koji su kupili svoju prvu nekretninu.

Ipak, Amidžić je prije nekoliko dana izjavio da će uskoro biti sazvana sjednica Upravnog odbora i da postoji saglasnost između njega, Zora Vidović i Toni Kraljević da se ovo pitanje konačno riješi.

Prema njegovim riječima, niko neće biti oštećen, te će svi građani koji su kupili prvu nekretninu nakon 12. aprila 2025. godine imati pravo na povrat PDV-a.

Podsjećanja radi, Upravni odbor UIO BiH je još u septembru prošle godine usvojio Pravilnik o povratu PDV-a na prvu nekretninu. Nakon toga uslijedile su petnaestodnevne konsultacije tokom kojih su zainteresovani mogli dostaviti primjedbe i sugestije. Međutim, sjednica na kojoj bi pravilnik trebalo da bude konačno potvrđen ili izmijenjen nikada nije održana.

Zakon je usvojen s ciljem da građanima olakša kupovinu prve nekretnine u vrijeme rekordno visokih cijena stanova i kuća, kako bi novac vraćen kroz PDV mogao biti iskorišten za opremanje doma. Međutim, u međuvremenu su cijene nekretnina dodatno porasle, pa se danas sve češće postavlja pitanje koliko bi taj povrat uopšte mogao pomoći porodicama.

Dodatnu zabrinutost izaziva i pitanje da li će država, kada pravilnik konačno stupi na snagu, moći istovremeno isplatiti sve građane koji su u proteklih godinu dana kupili prvu nekretninu.

Želimir Nešković otvoreno je kritikovao višemjesečno odgađanje usvajanja pravilnika, poručivši da cijeli proces „putuje sporije od puža“.

Slične kritike uputio je i Saša Magazinović, jedan od predlagača zakona, koji je javno pozvao Amidžića riječima: „Vrati ljudima pare.“

„Zakon o povratu PDV-a za kupovinu prve nekretnine usvojen je u oba doma Parlamentarne skupštine BiH, objavljen u ‘Službenom glasniku’ i stupio na snagu prije više od godinu dana. Međutim, ljudi i dalje ne mogu ostvariti svoje zakonsko pravo jer UO UIO, na čijem ste čelu, nije usvojio provedbene akte“, naveo je Magazinović u pismu upućenom Amidžiću.

Ekonomista Admir Čavalić upozorio je da građani zbog dugotrajnog čekanja trpe direktnu finansijsku štetu.

„Vrijednost novca kontinuirano pada. Na gubitku su svi oni koji očekuju povrat PDV-a, posebno građani koji su računali da će taj novac dobiti još prošle godine i na osnovu toga planirali opremanje stana, kredite ili posudbe“, istakao je Čavalić.

I predstavnici potrošača dijele isto mišljenje. Dušan Srdić upozorio je da novac koji je prošle godine mogao značajno pomoći porodicama danas vrijedi znatno manje.

„Iznos od 15.000 do 20.000 KM, na koji su porodice računale kroz povrat PDV-a, danas može pokriti mnogo manji dio opremanja stana ili kuće nego prije godinu dana. Zato kašnjenje usvajanja pravilnika nije samo administrativni problem, već direktan finansijski gubitak za građane“, naglasio je Srdić.

Nastavi čitati

Društvo

VELIKI PROJEKAT PRED KRAJEM: Auto-put koji povezuje Beograd i BiH uskoro gotov

Izgradnja dionice auto-puta Kuzmin–Sremska Rača, sa novim mostom preko rijeke Save, je u završnoj fazi.

Ukupne dužine oko 18 km, sa mostom preko rijeke Save, predstavlja dio projekta izgradnje autoputa E-761, Beograd–Sarajevo.

Moderna saobraćajnica visokog kapaciteta
Trasa je projektovana kao klasičan autoputni profil, sa dva kolovoza, svaki sa po dvije vozne i jednom zaustavnom trakom, razdvojene središnjim pojasom. Projektovana brzina kretanja iznosi do 130 km/h.

Početak i završetak trase
Početak saobraćajnice predviđen je u blizini postojeće denivelisane raskrsnice Kuzmin na autoputu Beograd–Zagreb i vodi sve do postojećeg graničnog prelaza kod Sremske Rače.

Geostrateški značaj
Izgradnja dionice autoputa ima izuzetan geostrateški značaj, jer će povezati Republiku Srbiju i Bosnu i Hercegovinu i omogućiti vezu sa Panevropskim koridorima, prenosi B92.

Nastavi čitati

Društvo

RADNI VIJEK BEZ KRAJA? Među 10.000 zaposlenih penzionera i Banjalučanin od 95 godina

Tržište rada u Republici Srpskoj sve više se popunjava radnicima koji su se već penzionisali, pa je tako broj penzionera koji rade premašio 10.000, pokazuju najnoviji podaci nadležnih institucija.

Prema evidencijama Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske, na dan 28. april 2026. godine u Republici Srpskoj je evidentirano ukupno 10.042 korisnika prava – penzionera koji, nakon ostvarivanja prava, imaju i status osiguranika, odnosno radno su angažovani.

Rekorder iz Banjaluke

“U odnosu na isti period 2025. godine, kada je taj broj iznosio 9.030, zabilježen je porast, odnosno veći je broj penzionera koji su radno angažovani”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Fonda PIO Republike Srpske.

Najstariji penzioner koji ima status osiguranika ima 95 godina, muškog je pola i živi u Banjaluci.

“Penzioneri koji nakon ostvarivanja prava nastavljaju radni angažman najčešće su zaposleni u privatnom sektoru, odnosno u privatnim preduzećima, gdje postoji izražena potreba za iskusnim i stručnim kadrom”, kažu iz Fonda PIO Republike Srpske.

Rade i u rudarstvu

Prema evidencijama, najzastupljeniji su u djelatnostima kao što su građevinarstvo, saobraćaj, prehrambena industrija, telekomunikacije, rudarstvo, kao i u različitim naučnim i stručnim oblastima.

“Pored toga, dio penzionera angažovan je u zdravstvu, visokom obrazovanju, komercijalnoj poljoprivredi, kao i u okviru različitih organizacija i zajednica”, rekli su iz Fonda PIO RS.

Posebno su traženi stručnjaci sa odgovarajućim licencama i specifičnim znanjima, kao što su inženjeri različitih profila (elektro, mašinski, građevinski, hemijsko-tehnološki, drvoprerada), ljekari, stomatolozi, pravnici i sudski vještaci.

“Takođe, zastupljeni su i radnici sa srednjom stručnom spremom, kao i nekvalifikovani radnici, najčešće na poslovima obezbjeđenja, održavanja i čuvanja objekata”, kazali su iz Fonda PIO Republike Srpske u izjavi za “Nezavisne novine”.

Postoji potreba za njima

Janko Petrović, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, ocjenjuje da postoji potreba za zapošljavanjem penzionera.

“Imate ljude sa 60-65 godina koji mogu da rade na nekim lakšim poslovima, a imaju izuzetno veliko iskustvo. Takav penzioner je bolji nego većina mladih radnika na tržištu rada”, rekao je Petrović.

On smatra da je ovaj dio potrebno urediti i penzionerima omogućiti neki benefit od toga što rade nakon penzionisanja.

“Ako smo im platili poreze i doprinose, da to utiče na dodatni dio penzije, koja bi mogla biti veća. Drugo, ako penzioneri imaju regulisano zdravstveno osiguranje, mislim da bi bilo dobro da se iznađe rješenje da se to zdravstveno osiguranje ne plaća, da se ne plaća duplo, jer je to osiguranje penzioner jednom već ostvario svojim radom. Ima tu dosta poteškoća. Vlada ima namjeru da riješi dio tih pitanja”, rekao je Petrović za “Nezavisne novine”.

Nemaju dovoljno pa rade

I ekonomista Milenko Stanić kaže da privredi u Republici Srpskoj nedostaje radnika, te podsjeća da se brojni poslodavci godinama obraćaju nadležnim institucijama za uvoz radne snage.

“Pojavljuje se potreba da penzioneri nadomjeste nedostatak radne snage, ali mnogo važniji aspekt jeste standard naših penzionera. Visina penzija je nedovoljna da bi naši penzioneri mogli pristojno živjeti. Oni traže način da nadomjeste taj nedostajući prihod svojim angažovanjem u radnim aktivnostima. To je ključni aspekt. Svakako će broj angažovanih penzionera rasti”, naveo je Stanić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno