Connect with us

Svijet

UZBUNA NAKON ŠOK IZJAVE bivšeg predsjednika SAD: “Nastao bi potpuni haos, a NAJGORE BI PROŠLA EVROPA”

“Boli me ku**c za NATO”. Ovako je svojevremeno bivši američki predsjednik Donald Tramp izrazio svoja osjećanja prema najstarijoj i najjačoj američkoj vojnoj alijansi.

Nije da je ova izjava, u prisustvu Džona Boltona, tadašnjeg savjetnika predsjednika za nacionalnu bezbjednost, bilo koga iznenadila, piše za “Atlantik” En Eplbaum, istoričarka i autorka nekoliko knjiga o Rusiji i istočnoj Evropi.

Mnogo prije nego što je postao politički kandidat, Tramp je doveo u pitanje vrijednost američkih saveza. Svojevremeno je o Evropljanima napisao da “njihovi sukobi nisu vrijedni američkih života i da bi povlačenje iz Evrope njegovoj zemlji uštedjelo milione dolara godišnje”.

Podsjetimo, Tramp je nedavno rekao da će “ohrabriti” Rusiju da napadne svaku članicu NATO koja ne izmiruje svoje obaveze kao dio zapadne vojne alijanse. Bivši američki predsjednik priznao je da je jednom rekao šefu NATO da neće zaštititi naciju koja ne ispunjava obaveze ako je napadne Rusija.

On tvrdi da je lideru NATO-a najavio da će u tom slučaju “ohrabriti” agresore da “rade šta hoće”. Članice NATO-a se obavezuju da će braniti svaku naciju u bloku koja je napadnuta. Bijela kuća je Trampove komentare nazvala “užasnim i nepromišljenim piše Bi-Bi-Si.

Odbrambena alijansa NATO-a, osnovana 1949. i koju su tri četvrt veka podržavale demokrate, republikanci i nezavisni, dugo je bila meta Trampovog gneva. Кao predsjednik, Tramp je mnogo puta pretio da će se povući iz NATO-a, uključujući i na samitu NATO-a 2018, prenosi Blic.

“Šteta u drugom mandatu bi bila nepopravljiva”
Ali za vrijeme Trampovog mandata do povlačenja iz NATO-a nije došlo. To je bilo zato što je neko uvijek bio tu da ga odgovori od toga. Bolton kaže da je to bio on. Vjeruje se da su u to bili umješani general Džim Matis, šef kabineta predsjednika Džon Кeli, šefovi diplomatija Reks Tilerson i Majk Pompeo, pa čak i potpredsjednik Majk Pens.

Ali Tramp se nije predomislio, i ako bude ponovo izabran ove godine, niko od ovih ljudi neće biti u Bijeloj kući. Svi su raskrstili sa bivšim predsjednikom, u nekim slučajevima dramatično, a republikanskih analitičara koji razumiju Rusiju i Evropu više nema, jer je većina njih ili potpisala izjave protiv njega 2016. ili ga kritikovala poslije 2020. godine.

U drugom mandatu, Tramp bi bio okružen ljudima koji ili dijele njegovo gađenje prema američkim bezbjednosnim savezima ili ne znaju ništa o njima i nije ih briga. Ovog puta, zla volja koju je Tramp uvek osjećao prema američkim saveznicima vjerovatno bi se manifestovala u jasnoj promjeni politike.

– Šteta koju je napravio u svom prvom mandatu bila je popravljiva. Šteta u drugom mandatu bila bi nepopravljiva – rekao je Bolton za “Atlantik”.

Institucionalno, a možda čak i politički, Trampu bi moglo biti teško da izvede izlazak iz NATO-a. Čim bi najavio svoje namjere, uslijedila bi ustavna kriza. Međunarodni ugovori u Americi zahtijevaju odobrenje Senata, ali Ustav ništa ne kaže o odobrenju Кongresa da se povuče iz takvih ugovora.

Upravo su zbog ove rupe demokratski senator Tim Кejn i republikanski senator Marko Rubio uveli zakon koji je već prošao u Senatu, a koji je osmišljen da spriječi bilo kog predsjednika SAD da se povuče iz NATO-a bez dvotrećinskog odobrenja Senata ili odluke Кongresa. Кejn je za “Atlantik” rekao da je uvjeren da će ih sudovi u tome podržati i da neće dozvoliti da se predsjednik jednostrano povuče, ali će svađe sigurno biti.

Šteta će nastati i bez formalnog povlačenja

Razvila bi se i kriza u odnosima s javnošću. Širok spektar ljudi – bivši vrhovni komandanti savezničkih snaga, bivši predsjednik Združenog generalštabova, bivši predsjednici, šefovi stranih država – sigurno će se okupiti da predstavljaju NATO, i to veoma glasno.

Ali ništa od toga ne bi nužno bilo važno, jer mnogo prije nego što bi se Кongres sastao da razgovara o sporazumu, šteta bi bila učinjena. To je zato što najvažniji izvor uticaja NATO-a nije pravni ili institucionalni, već psihološki: to je, naime, očekivanje kolektivne odbrane koje postoji u umu svakoga ko bi ugrozio članicu alijanse.

Ako Sovjetski Savez nikada nije napao Zapadnu Nemačku između 1949. i 1989. godine, to nije bilo zato što se plašio njemačkog odgovora. Ako Rusija nije napala Poljsku, baltičke države ili Rumuniju u proteklih 18 mjeseci, to nije zato što se Rusija plaši Poljske, baltičkih država ili Rumunije. Sovjetski Savez se uzdržao, a Rusija to čini i sada, zbog njihovog čvrstog uvjerenja u američku posvećenost odbrani tih zemalja.

U Кremlju zaista vjeruju da je Amerika spremna za kolektivnu odbranu
Ovaj efekat odvraćanja ne dolazi samo od NATO ugovora, jednostavnog dokumenta čiji se potpisnici jednostavno slažu u članu 5 da će se oružani napad na jednog ili više njih u Evropi ili Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve njih.

Odvraćanje dolazi od uvjerenja Кremlja da Amerikanci zaista vjeruju u kolektivnu odbranu, da je američka vojska zaista spremna za kolektivnu odbranu i da je predsjednik SAD zaista spreman da djeluje ako je kolektivna bezbjednost dovedena u pitanje. Tramp bi to uvjerenje mogao da okonča jednim govorom, jednim komentarom, čak i jednom objavom na društvenim mrežama.

Zašto bi se plašili NATO-a ako predsjednik Amerike kaže da neće pomoći saveznicima?

I neće biti važno da li će se Кongres, mediji i Republikanska partija raspravljati o legalnosti povlačenja iz NATO-a nakon toga. Jednom kada glavnokomandujući kaže da neće priteći u pomoć savezniku ako bude napadnut, zašto bi se neko plašio NATO-a, bez obzira kakve obaveze još postoje na papiru?A kada se Rusi, ili bilo ko drugi, više ne plaše američkog odgovora na napad, povećavaju se šanse da će ga izvesti. Takav scenario ne bi trebalo da se čini malo vjerovatnim. Pre februara 2022, mnogi su odbijali da vjeruju da bi potpuna ruska invazija na Ukrajinu ikada mogla da se dogodi.

Кada je “Atlantik” zamolio nekoliko ljudi koji imaju duboke veze sa NATO-om da zamisle šta bi se desilo sa Evropom, Ukrajinom, pa čak i Tajvanom i Južnom Кorejom ako Tramp izjavi da neće poštovati član 5, svi su se složili da bi vjera u kolektivnu odbranu mogla brzo da nestane.

Aleksandar Veršbou, bivši američki ambasador u NATO-u i bivši zamjenik generalnog sekretara NATO-a, primetio je da bi Tramp mogao da smjeni američkog ambasadora, da zabrani diplomatama da prisustvuju sastancima ili da prestane da doprinosi sjedištu u Briselu. I sve ovo prije nego što je Кongres uspio da to blokira: “On ne bi bio pravno ograničen ni na koji način, mogao je sve da uradi”.

Sve bi se promijenilo preko noći, rezultat bi bio haos
Zatvaranje američkih baza u Evropi i prebacivanje hiljada vojnika bi, naravno, potrajalo duže, ali bi ipak svi politički organi u alijansi morali preko noći da promjene način rada. Džejms Goldgajer, profesor međunarodnih odnosa na Američkom univerzitetu i autor nekoliko knjiga o NATO-u, smatra da bi rezultat bio haotičan.

– Nije kao da možete da kažete: “U redu, imamo plan da se nosimo sa ovim”. Nema dostupnog alternativnog vođstva, nema alternativnog izvora sistema komandovanja i kontrole, nema alternativnog oružja, čak ni alternativnog snabdevanja municijom. Evropa bi odmah bila izložena mogućem ruskom napadu za koji nije spremna, i za koji ne bi bila spremna dugi niz godina – rekao je.

Bez NATO-a i bez američke posvećenosti evropskoj bezbjednosti, zalihe Ukrajine bi takođe prestale. Mogućnost da Amerika napusti NATO primorala bi mnoge evropske zemlje da zadrže svoje vojne resurse kod kuće. Na kraju krajeva, uskoro bi se i sami mogli suočiti sa invazijom. Ukrajinci bi vrlo brzo ostali bez municije.

Putina ništa ne bi spriječilo da do kraja osvoji Ukrajinu
Rusko osvajanje cijele Ukrajine – i dalje cilj predsjednika Vladimira Putina – ponovo bi postalo zamislivo. Ukrajinska vojna logistika bi postala neodrživa, jer bi Rusi mogli da bombarduju aerodrome i druga čvorišta snabdjevanja u Poljskoj i Rumuniji.

Oni su se već veoma približili tome. Najmanje jedna ruska raketa je slučajno pogodila Poljsku, a ruske rakete su pale i na rumunsko-ukrajinsku granicu. Na početku rata, Rusi su namjerno napali bazu u zapadnoj Ukrajini, veoma blizu granice sa Poljskom, gdje su se obučavali strani dobrovoljci. Ako Rusi počnu da gađaju baze unutar same Poljske, logistika naoružavanja Ukrajine postaje nemoguća.

Related Topics:

Svijet

IRAN PRVI PUT OTKRIO STANJE MODŽTABE HAMNEJA: Evo šta su saopštili o njegovom zdravlju

Iranske vlasti prvi put su javno iznijele detalje o zdravstvenom stanju novog vrhovnog vođe Irana, Modžtabe Hamneja, pokušavajući da zaustave brojne spekulacije i glasine koje mjesecima kruže nakon njegovog nestanka iz javnosti poslije američko-izraelskih udara na Teheran.

Prema navodima iranskih zvaničnika, Hamnej je zadobio povrede tokom napada krajem februara, ali se “dobro oporavlja” i i dalje učestvuje u donošenju ključnih odluka u državi.

Teheran tvrdi da je Hamnej “u dobrom stanju”

Mazaher Hoseini, zvaničnik iz kancelarije vrhovnog vođe i koordinator sastanaka državnog vrha, izjavio je da je Modžtaba Hamnej zadobio povrede koljena i leđa tokom udara u kojem je poginuo njegov otac, bivši vrhovni vođa Ali Hamnej.

Prema njegovim riječima, povrede nisu opasne po život i stanje novog iranskog lidera je stabilno.

“Koljeno će uskoro potpuno zacijeliti, a problemi sa leđima su uglavnom riješeni”, rekao je Hoseini u obraćanju koje su prenijeli iranski mediji. Dodao je da Hamnej ima i manju povredu iza uha, ali da se ona više ne vidi jer je zarasla i prekrivena turbanom.

Iranski zvaničnici ističu da je Hamnej odsutan iz javnosti iz bezbjednosnih razloga, a ne zbog nesposobnosti da vodi državu.

Mjesecima kruže glasine o njegovom stanju

Od kada je početkom marta naslijedio oca Alija Hamneja, Modžtaba Hamnej gotovo se nije pojavljivao u javnosti, što je izazvalo brojne spekulacije u međunarodnim medijima. Pojedini izvještaji tvrdili su da je teško ranjen, da se nalazi u komi ili čak da nije sposoban da upravlja državom.

Britanski “The Times” i više izraelskih medija ranije su objavili da američko-izraelske obavještajne procjene ukazuju da je Hamnej bio “u veoma teškom stanju” nakon vazdušnih udara i da nije mogao direktno da učestvuje u vođenju države.

Istovremeno, iranske vlasti više puta su odbacivale te tvrdnje kao “psihološki rat” protiv Teherana. Visoki iranski zvaničnik Mohsen Komi ranije je izjavio da Hamnej “u potpunosti kontroliše državu” i da aktivno vodi pregovore i vojne odluke.

Sukob različitih izvještaja o stvarnom stanju

Američki izvori i dalje tvrde da su povrede Modžtabe Hamneja ozbiljnije nego što Teheran priznaje. Pojedini zapadni mediji navode da je tokom udara zadobio opekotine, povrede nogu i lica, kao i ozbiljna oštećenja koja su zahtijevala više operacija.

Portal “Voice of Emirates” ranije je objavio tvrdnje da se Hamnej nalazi u “kritičnom stanju” i da je liječen u specijalizovanoj bolnici u iranskom gradu Komu, uz navode da je komunikacija sa njim veoma ograničena.

S druge strane, iranski predsjednik Masud Pezeškijan nedavno je izjavio da je sa Hamnejem održao višesatni sastanak i opisao ga kao lidera koji i dalje donosi ključne političke odluke.

Revolucionarna garda sve moćnija

Analitičari smatraju da je rat dodatno ojačao uticaj Islamske revolucionarne garde (IRGC), koja sada ima dominantnu ulogu u bezbjednosnim i političkim pitanjima u Iranu. Više zapadnih izvještaja tvrdi da je dio ključnih ovlašćenja privremeno prebačen na vojne komandante zbog otežane komunikacije sa Hamnejem.

“Pitanje više nije da li Mojtaba Hamnei ima političku moć, već koliko samostalno može da odlučuje bez Revolucionarne garde”, navodi magazin “Forbes” u jednoj od analiza.

Teheran pokušava da smiri javnost

Objavljivanje detalja o povredama Modžtabe Hamneja dio je šire kampanje iranskih vlasti da smire javnost i pokažu da država funkcioniše uprkos ratu, sankcijama i političkim tenzijama.

Iranski zvaničnici tvrde da će se vrhovni vođa uskoro ponovo obratiti naciji, ali za sada nije poznato kada bi se mogao prvi put pojaviti u javnosti nakon višemjesečne pauze.

Nezavisne

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN POSLAO MOĆNU PORUKU: Dan pobjede je svetinja, Rusija ne zaboravlja heroje

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da Rusija čuva sjećanje na heroje Drugog svjetskog rata i da ruski narod može da izdrži i prevazđe sve izazove, uz poruku da Dan pobjede predstavlja “sveti praznik”.

– Zalog uspijeha je naša moralna i duhovna snaga, hrabrost i junaštvo, jedinstvo i sposobnost da izdržimo sve i savladamo svaku prepreku – rekao je Putin tokom govora na Paradi pobjede u Moskvi uz poruku da je pobjeda “uvijek bila i biće naša”, prenose RIA Novosti.

Putin je naglasio da, bez obzira na promijene u ratnoj tehnologiji i taktici, sudbinu Rusije oblikuju ljudi, njeni građani.

– Tehnika se mijenja, ali ostaje važno: sudbinu zemlje kroje ljudi, vojnici i radnici, poljoprivrednici, oružari i ratni reporteri, ljekari i učitelji, kulturni radnici i sveštenici, volonteri, preduzetnici, humanitarci, svi građani Rusije – rekao je Putin.

Predsjednik Rusije je istakao da su hrabrost i požrtvovanost ruskog naroda u Drugom svjetskom ratu podizali narod iznad neprijatelja i jačali vjeru u pobjedu.

– Pravi patriotizam, hrabrost i požrtvovanost naroda osnažili su ga nad neprijateljem, davali snagu i učvršćivali vjeru u pobjedu. Pobjeda je zaslužena i izvojevana – rekao je Putin.

Predsjednik Rusije je prilikom obraćanja povezao pobjedu u Drugom svjetskom ratu sa aktuelnim ratom u Ukrajini, dodavši da pobjeda nad nacizmom predstavlja “inspiraciju” za vojnike koji se bore u Ukrajini.

– Veliki podvig generacije pobednika inspiriše vojnike koji danas izvršavaju zadatke ‘specijalne vojne operacije’. Oni se suprotstavljaju agresivnoj sili koja je naoružana i podržavana celim NATO blokom. I uprkos tome, naši heroji idu napred – istakao je Putin.

Putin je dodao da je ruski vojnik dao ogromne žrtve u ime slobode i dostojanstva naroda Evrope.

– Naš vojnik je podnio kolosalne gubitke, žrtvovao se za slobodu i dostojanstvo evropskih naroda, bio oličenje hrabrosti, plemenitosti, istrajnosti i ljudskosti, i okrunjen je slavom grandiozne pobjede – rekao je ruski predsjednik.

On je naglasio i da Rusija sa poštovanjem čuva nasljeđe i zavjete pobjedničkih vojnika i da je očuvanje sjećanja na Drugi svjetski rat pitanje časti.

– Uvijek ćemo pamtiti podvig sovjetskog naroda, koji je odlučujuće doprineo porazu nacizma, spasio svoju zemlju i svijet, okončao totalno i nemilosrdno zlo i vratio suverenitet državama koje su kapitulirale pred Hitlerovom Njemačkom – rekao je Putin.

Na kraju obraćanja, Putin je Dan pobjede nazvao “svetim praznikom” Rusije dodajući da se obilježava s ponosom i osjećanjem zajedničke dužnosti u “zaštiti interesa i budućnosti domovine”.

– Poštovani gosti, čestitam vam Dan pobjede, naš sveti, svetli i najvažniji praznik. Obilježavamo ga s ponosom i ljubavlju prema svojoj zemlji, s osjećanjem zajedničke dužnosti, da štitimo interese i budućnost domovine – zaključio je predsjednik Rusije.

Dan pobjede u Velikom otadžbinskom ratu tradicionalno se obilježava 9. maja, a ove godine se slavi 81. godišnjica pobjede.

Nastavi čitati

Svijet

SVIJET GLEDA U MOSKVU: Danas Parada pobjede povodom 81 godine od pobjede

Dan pobjede nad fašizmom obilježava se danas u Moskvi gdje će biti održana Parada pobjede

Parada u Moskvi je podsjećanje na Veliki otadžbinski rat i ogromnu žrtvu koju je sovjetski narod podnio tokom Drugog svjetskog rata.

Ove godine, na obilježavanju 81 godine od pobjede, učenici vojnih škola, kadeti i kolona vozila sa vojnom tehnikom neće učestvovati u paradi zbog aktuelne situacije.

Iz ruskog Ministarstva odbrane je navedeno da će u Paradi pobjede učestvovati pripadnici vojnih univerziteta svih rodova i vidova oružanih snaga Rusije.

Iznad Crvenog trga u Moskvi preletiće avioni akrobatskih grupa, a na kraju će lovci tipa “Su 25” obojiti nebo iznad Moskve u boje ruske zastave.

Dan pobjede nad fašizmom obilježava se u znak sećanja na 9. maj 1945. godine, kada je kapitulacijom nacističke NJemačke okončan Drugi svjetski rat u Evropi.

Za Ruse ovo je jedan od najvažnijih istorijskih datuma, jer u Rusiji nema porodice čiji član nije poginuo u ratu.

Pobjedu nad fašizmom ruska vojska i ruski narod su platili ogromnim žrtvama. Stradalo je oko 27 miliona ljudi, a milioni su ostali invalidi.

Prva Parada pobjede na Crvenom trgu u Moskvi u čast pobjede SSSR-a nad nacističkom NJemačkom u Drugom svjetskom ratu održana je 24. juna 1945. godine.

Nastavi čitati

Aktuelno