Connect with us

Svijet

NAJJAČI U ZEMLJI! Samo 13 kompanija nosi njemačku ekonomiju

U Njemačkoj svega 13 kompanija – ili samo 0.4 odsto od ukupno 3.000 analiziranih – zaslužno je za čak 65 odsto ukupnog rasta produktivnosti između 2011. i 2019. godine.

Nova studija Mekinzi instituta obuhvatila je više od 8.300 kompanija u Njemačkoj, SAD i Ujedinjenom Kraljevstvu, a za analizu je odabran period prije ekonomskih šokova izazvanih pandemijom i ratom u Ukrajini, piše “WiWo”.

Njemački prvaci u rastu produktivnosti, navodi se, ne temelje svoje uspjehe primarno na štednji i rezovima, već na strateškim ulaganjima u inovacije, nove tehnologije i modernizaciju poslovnih modela.

Među njima su se našli online trgovac Zalando, trgovački lanac Rewe, tehnološka grupa Carl Zeiss, logistička kompanija Hapag-Lloyd, proizvođač motora MTU Aero Engines kao i evropski proizvođač aviona Airbus.

Za razliku od Njemačke, u SAD visoka produktivnost dodatno je podstaknuta izlaskom manje efikasnih firmi s tržišta, što oslobađa kapital i radnu snagu za uspješnija preduzeća. Njemačka, upozorava Mekinzi, i dalje trpi zbog “produktivnih kočnica” – preduzeća s niskim učinkom koja se rijetko restrukturiraju ili napuštaju tržište, što usporava sveukupni ekonomski napredak.

“Njemačka mora da preispita svoju strategiju. Nije važna masa prosječnih kompanija, već skaliranje malog broja izuzetno dinamičnih firmi” poručuje Jan Miške, jedan od autora studije.

Dodaje da uz efikasnost, fokus mora da bude na inovacijama, posebno u kontekstu vještačke inteligencije (AI).

“Ako AI koristimo samo za rezanje troškova, propuštamo njegov puni potencijal” dodaje on.

Studija je i svojevrsni signal njemačkoj vladi, a iz Mekinzija apeluju na strukturne reforme i liberalizaciju tržišta kako bi se podstaklo brže preusmjeravanje resursa prema produktivnijim sektorima. To bi, zaključuje Mekinzi, moglo ponovno da pozicionira Njemačku na vrh globalne ljestvice produktivnosti, prenosi “24Sedam”.

Svijet

TRAMP NEZADOVOLJAN EVROPOM – Evo čime sada prijeti

Predsjednik SAD- a Donald Trump izjavio je da bi Vašington “vjerovatno” mogao da povuče američke trupe iz Španije i Italije, čime je pojačao pritisak na evropske saveznike zbog njihovog stava prema ratu u Iranu, prenosi danas Politiko.

Govoreći novinarima u Ovalnom kabinetu, Tramp je kritikovao premijera Španije Pedra Sančeza, ocijenivši da je Madrid “apsolutno užasan”, dok je za Italiju rekao da “nije bila od pomoći”, aludirajući na odluke obje zemlje da ne dozvole korišćenje svojih baza za američke vojne operacije povezane sa sukobom u Iranu.

Slične poruke američki predsjednik uputio je ranije ove sedmice i njemačkom kancelaru Fridrihu Mercu, čija zemlja, za razliku od Italije i Španije, omogućava SAD korišćenje baze Ramštajn za koordinaciju vojnih aktivnosti.

Sančez se predstavlja kao evropska protivteža Trampu, dok se Meloni – jedna od Trampovih najvjernijih evropskih saveznica nakon njegovog reizbora 2024. godine – u posljednje vrijeme distancirala od američkog predsjednika, u pokušaju da sačuva svoju premijersku poziciju pred nacionalne izbore koji se očekuju 2027. godine, navodi briselski portal.

Merc je rekao da su SAD “ponižene” od Irana u sukobu na Bliskom istoku.

Italijanski ministar odbrane Gvido Krozeto izjavio je da ne razumije razloge za eventualno povlačenje američkih trupa iz Italije.

Prema podacima Pentagona, u Italiji je raspoređeno oko 12.000 američkih vojnika, dok ih je u Španiji oko 3.800, a u Njemačkoj više od 36.000.

Zvaničnici odbrane rekli su da za sada ne postoje konkretni planovi za povlačenje snaga, ali da Trampove izjave shvataju ozbiljno, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

PACOVI PREPLAVILI ŠATORE U GAZI, GRIZU DJECU I ŠIRE ZARAZU: Povećan rizik od epidemije u kampovima

U kampovima za raseljene Palestince u Gazi, pacovi i paraziti šire zarazu, pogoršavajući zdravstvenu krizu među stanovnicima.

U kampovima za raseljene Palestince u Gazi, širi se zaraza pacovima i parazitima, dok uništena kanalizacija, gomile otpada i ograničen ulazak istrebljivača pogoršavaju zdravstvenu krizu.

Problem se produbljuje jer je većina od više od dva miliona stanovnika Gaze raseljena i živi u oštećenim kućama ili improvizovanim šatorima postavljenim na otvorenom, pored puteva ili na ruševinama srušenih zgrada. U takvim uslovima, pacovi jedu malo preostalih stvari i češće napadaju ljude tokom noći.

Amani Abu Selmi, dvadesetogodišnjakinja raseljena sa porodicom u Kan Junisu na jugu Gaze, rekla je da su pacovi izgrizli njenu odjeću i torbe sa svadbenog veselja. Pokazujući na rupe na svojoj tradicionalnoj tamnocrvenoj vezenoj haljini.

“Sva moja sreća je nestala, pretvorila se u tugu, u slomljeno srce – moje stvari su nestale, moje svadbeno veselje je nestalo”, istakla je.

Halil Al-Mašaravi je izjavio da je pacov ujeo njegovog trogodišnjeg sina za ruku i prste na nogama pre nekoliko nedjelja, a njega samog prošlog petka. Porodica sada spava u smjenama kako bi brinula o djeci, jer su zamke za glodare uglavnom neefikasne u uništenim kućama i šatorskim naseljima.

“Napadaju nas dok spavamo”, rekao je Al-Mašaravi, koji živi sa porodicom u ruševinama njihove kuće u naselju Tufah na sjeveru Gaze.

Mohamed Abu Selmija, direktor bolnice Al Šifa, upozorio je da bi se situacija mogla pogoršati kako se približava ljeto i kako Izrael zabranjuje unos sredstava za suzbijanje štetočina, poput otrova za pacove. On je naveo da bolnice bilježe svakodnevne prijeme pacijenata zbog incidenata povezanih sa glodarima, posebno djece, starijih i bolesnih, uz strah od širenja bolesti poput groznice ujeda pacova, leptospiroze, pa čak i kuge.

Prema podacima humanitarnih i zdravstvenih organizacija, obustavljeno odvoženje otpada i gotovo potpuno uništeni kanalizacioni i sanitarni sistemi doveli su do nagomilavanja zagađene vode i smeća pored šatorskih naselja.

Lokalna predstavnica Svjetske zdravstvene organizacije, Rajnhilde Van de Verdt, rekla je da je ove godine u Gazi zabilježeno oko 17.000 slučajeva povezanih sa infekcijama izazvanim glodarima i ektoparazitima.

Nastavi čitati

Svijet

PORUKA IZ BRISELA: U EU prva ulazi Crna Gora, pa Albanija

EU će u narednim godinama u svoje članstvo primiti prvo Crnu Goru, a zatim Albaniju, izjavila je komesar EU za proširenje Marta Kos.

“Sada je veoma realna mogućnost da će EU rasti u narednim godinama. U mnogim dijelovima zapadnog Balkana i dalje postoji skepticizam da je članstvo u EU zaista moguće. Nadam se da će pozitivan primjer Crne Gore i Albanije, koja je sljedeća u redu, inspirisati ostatak zapadnog Balkana da slijedi isti put”, rekla je ona.

Dobijanje statusa kandidata je početak prilično dugog puta ka članstvu u Uniji.

Turska je kandidat od 1999. godine, Sjeverna Makedonija od 2005. godine, Crna Gora od 2010. godine, a Srbija od 2012. godine, prenosi Srna.

Posljednja zemlja koja se pridružila EU bila je Hrvatska, koja je postala članica 2013. godine, nakon procesa dugog deset godina.

Nastavi čitati

Aktuelno