Connect with us

Svijet

NAJMANJE 133 MRTVIH U PADU AVIONA: Letjelica se srušila na hostel

Putnički avion Air India, koji se danas srušio pri poletanju na aerodromu u indijskom gradu Ahmedabadu u državi Gudžarat, prevozio je 244 putnika, a mediji su prenijeli da su najmanje 133 osobe poginule.

Avion je pao na hostel za smještaj medicinskih radnika, javlja “Reuters”, pozivajući se na izvore iz policije.

Od ukupno 244 putnika, 169 su Indijci, 53 Britanaca, jedan Kanađanin i sedam Portugalaca, prenio je “Reuters”, pozivajući se na upućeni izvor.

Od ukupnog broja putnika, 217 su odrasli, a 11 su djeca.

Snimci koje je objavila novinska agencija PTI pokazuju zapaljene ostatke aviona, sa gustim crnim dimom koji se diže u nebo u blizini aerodroma.

Generalni direktor Direkcije za civilno vazduhoplovstvo, Faiz Ahmed Kidvai, rekao je za “AP” da se avion na letu AI 171, tipa “Boeing 787 Dreamliner”, srušio pet minuta nakon poletanja u 13.38 sati po lokalnom vremenu.

Let je bio usmjeren ka aerodromu “Getvik” u Londonu.

U avionu je bilo 232 putnika i 12 članova posade.

Kako je prenio “BBC”, pokrajinski premijer Gudžarata, Bupendra Patel, saopštio je da su zvaničnici dobili instrukcije da sprovedu “hitne spasilačke i sanitarne operacije”.

Patel je na mreži Iks istakao da je naloženo formiranje “zelenog koridora” za brzi transport povrijeđenih putnika do bolnica, kao i da se obezbijede sve neophodne medicinske usluge.

Za sada postoje različite informacije o broju putnika na letu.

“Indian times” prenosi da su u avionu bile 242 osobe, uključujući 230 putnika i 12 članova posade, prenosi “b92”.

Svijet

ORBAN: Tramp je pojeo Ursulu za doručak, on je “TEŠKAŠ” a ona “LAKA KATEGORIJA”

Mađarski premijer Viktor Orban je, komentarišući u ponedjeljak trgovinski sporazum između EU i SAD, slikovito ocijenio da to nije sporazum, već da je američki predsjednik Donald Tramp „pojeo predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen za doručak“, prenijela je mađarska novinska agencija MTI.

Orban je u onlajn emisiji pod nazivom „Fight Hour“ rekao da je unaprijed očekivao ovakav ishod s obzirom na to da je američki predsjednik „teškaš“, za razliku od predsjednice Evropske komisije koja je „laka kategorija“.,

„Položaj američkog predsjednika bio je mnogo stabilniji, dok je položaj predsjednice Komisije oduvijek bio krhkiji“, rekao je Orban.

Sjedinjene Američke Države su nedavno sklopile sličan sporazum s Ujedinjenim Kraljevstvom, koji je „mnogo bolji od ovog“, smatra Orban.

Dodao je da će, budući da je evropski sporazum „mnogo lošiji“ od onog s Ujedinjenim Kraljevstvom, u budućnosti biti teško predstaviti ga kao uspjeh.

Mađarski premijer je istakao i kako smatra da je problem u tome što će, u skladu sa sporazumom, Evropljani uložiti nekoliko stotina milijardi evra u SAD.

„Ali ko će to učiniti?“, upitao se Orban, dodavši da Evropska komisija ne raspolaže kapitalom za ulaganja.

„U čije ime je pristala? Hoće li njemački kancelar odnijeti onamo novac, ili će francuski predsjednik, ili mađarski premijer poslati kapital?“, zapitao je.

Rekao je i da se „navodno planira kupovina oružja u vrijednosti od nekoliko stotina milijardi evra“.

„Ali ko će to učiniti? Pa Komisija nema vojsku“, dodao je Orban, prenosi Jutarnji.

Nastavi čitati

Svijet

EVRO IZAZIVA NEMIRE! Bugarska u panici na protestima, Hrvatska pokazuje šta može poći po zlu

Hiljade Bugara izašle su na ulice otkako je Evropska komisija odobrila ulazak Bugarske u evrozonu od naredne godine, navodno zbog straha da će život drastično poskupjeti.

Ipak, kako piše Politico, savjet iz Hrvatske — posljednje zemlje koja je uvela evro 2023. godine — jeste da se „malo smire“. Inflacija u Hrvatskoj jeste porasla nakon uvođenja evra, ali stručnjaci tvrde da to u velikoj mjeri odražava i pozitivne ekonomske pomake. Ostali pokazatelji ukazuju, piše Politico, da je prelazak bio uglavnom uspješan — i da bi mogao da posluži kao uzor Bugarskoj.

Hrvatska je prošle godine zabilježila jedan od najjačih ekonomskih rasta u EU — 3,8 odsto, što je u velikoj mjeri podstakao turizam, koji je ostao snažan uprkos sve većim industrijskim problemima širom Evrope. Nezaposlenost je na najnižem nivou od kada se vode statistike (od 1996). Sredstva iz različitih fondova EU i dalje pristižu ubrzanim tempom. Zahvaljujući vladi koja „radi domaći zadatak“, agencija Fitch očekuje da će Hrvatska do sredine naredne godine povući svih 4,5 milijardi evra iz Fonda za oporavak i otpornost. Dodaje se da su u Hrvatskoj plate porasle za više od 30 odsto otkako je kuna zamijenjena evrom.

Hrvatska i Bugarska — dvije najsiromašnije članice EU — zvanično su ušle u „čekaonicu“ za evro u isto vrijeme, sredinom 2020. godine, nakon što su godinama održavale inflaciju ispod ili na nivou prosjeka evrozone. Međutim, niz šokova koji su počeli pandemijom sve je promijenio: inflacija je znatno porasla — u Hrvatskoj je dostigla više od 13 odsto, a u Bugarskoj skoro 19 odsto — što je potrošače učinilo izuzetno osjetljivim na ponavljanje tog scenarija.

Inflacija najviša od raspada Jugoslavije

Iako je inflacija u Hrvatskoj i dalje među najvišima u EU, analitičari tvrde da razlozi za to uglavnom nisu povezani s uvođenjem evra.

„Hrvatska je bila jedina zemlja koja je ušla u evrozonu u uslovima ozbiljnih inflatornih pritisaka“, rekao je Petar Sorić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, ističući da je inflacija tokom 2022. i 2023. bila najgora od 1990-ih, kada se raspadala bivša Jugoslavija.

Zbog takvih početnih uslova, potrošači su teško mogli da procijene šta tačno izaziva inflaciju — što je dovelo do utiska da je znatno veća nego što su to pokazivali zvanični podaci. Ipak, strahovi od poskupljenja su djelomično opravdani, kaže i Fran Galetić, takođe s Ekonomskog fakulteta, podsjećajući na iskustvo Slovenije, gdje su cijene u 18 mjeseci nakon uvođenja evra 2007. porasle za 9 odsto.

Hrvatska lekcija: Dvostruke cijene i marketinški trikovi

Kako bi umirila javnost, hrvatska vlada je obavezala trgovce da cijene prikazuju u obje valute četiri mjeseca prije i godinu dana nakon prelaska na evro 2023. godine. Ni to nije spriječilo oportunističke trgovce da iskoriste situaciju. Mnogi su povisili cijene prije nego što je obaveza dvostrukog prikazivanja stupila na snagu, kako bi kasnije mogli da tvrde da nisu povećavali cijene tokom tog perioda, navodi Galetić. Potrošačke cijene u Hrvatskoj su porasle znatno brže u 18 mjeseci oko prelaska na evro nego u ostatku evrozone. Bugarska planira sličnu politiku od jula i moraće da uči iz hrvatskog iskustva.

Građani bojkotuju, vlada reaguje

Nezadovoljstvo tim periodom i dalje traje: ranije ove godine, Hrvati su bojkotovali supermarkete u znak protesta zbog rasta cijena, što je natjeralo vladu da proširi paket ograničenja cijena uvedenih 2022. i 2023. za osnovne proizvode. „Ti paketi su predstavljeni kao odgovor na energetsku krizu, ali su se djelimično poklopili s prelaskom na evro, pa su ih potrošači vjerovatno doživjeli kao zaštitu od evro-inflacije“, kaže Sorić.

Bugarska je, dodaje, sada u boljoj poziciji jer ima „mnogo mirniju inflacionu prognozu nego što smo mi imali 2023. godine. U tom smislu, biće mnogo lakše pratiti promjene cijena i kažnjavati nepoštene maloprodajne prakse.“

Turizam kao dvosjekli mač

Ostali uzroci inflacije teže se direktno povezuju s evrom. Na primjer, sezonski turizam — koji čini oko petinu hrvatskog BDP-a — doživio je snažan rast nakon pandemije. Cijene u turizmu porasle su čak 50 odsto u posljednje tri godine — znatno više nego u Španiji ili Grčkoj, gdje su cijene rasle 15–20 odsto.

Evro kao uspjeh: Uštede, stabilnost i manji rizik

Sve u svemu, stručnjaci ocjenjuju da prelazak na zajedničku valutu donosi daleko više koristi nego štete. Ana Šabić, direktorica Odsjeka za evropske odnose Hrvatske narodne banke, opisala je uvođenje evra kao „potpuno uspješnu priču“. Hrvatska se oprostila od troškova konverzije valute — što predstavlja veliku uštedu za preduzeća i turiste — a premija rizika države u odnosu na Njemačku gotovo je nestala, prenosi Dnevno.

HNB procjenjuje da Hrvatska sada godišnje štedi oko 160 miliona evra samo na troškovima razmjene i transakcija. „Hrvatska je osjetila sve očekivane prednosti članstva u evrozoni, uprkos tome što smo ušli u vrlo izazovnim vremenima“, rekla je Šabić. Ipak, uz suptilno upozorenje zemlji koja ima iskustva s disfunkcionalnošću i političkim skandalima, naglasila je da su „detaljno i pravovremeno planiranje“ i „jasna podjela zadataka i odgovornosti među uključenim institucijama — ključni faktori uspjeha“.

Nastavi čitati

Svijet

BEČ SE PRIBLIŽAVA NATO-u! Ministarka priznala: “NEUTRALNOST NAS NE ŠTITI!”

Ministarka spoljnih poslova Austrije Beate Majnl-Rajzinger izjavila je da je spremna da razgovara o mogućem napuštanju vojne neutralnosti Beča i pridruživanju NATO-u.

– Јedno je jasno – sama neutralnost nas neće zaštititi. Trenutno ne postoji većina u austrijskom parlamentu ili među stanovništvom koja bi podržala pridruživanje Sjevernoatlantskoj alijansi, ali bi takva diskusija mogla da bude veoma plodonosna – rekla je Rajzingerova za “Velt”.

Ona je napomenula da se Austrija fokusira na ulaganje u odbranu i jačanje odnosa sa partnerima u kontekstu “sve neizvjesnije globalne bezbjednosne situacije i sve agresivnije Rusije”.

– Nije da želim trijumfalan ulazak u NATO. Ali ne možemo sjediti skrštenih ruku i reći – ako mi nikoga ne povrijedimo, niko neće povrijediti nas. To bi bilo naivno. Svijet se promijenio. Ali željela bih eksplicitno da kažem – sa EU već imamo partnera koji će nas zaštititi u vanrednim situacijama – naglasila je Rajzingerova.

Navela je da Austrija daje značajan doprinos evropskoj bezbjednosti, uključujući raspoređivanje vojnika u mirovnim misijama EU i finansijsku, vojnu i političku podršku zajedničkoj bezbjednosnoj i odbrambenoj politici.

Ona je primjetila da se u tom pogledu neutralnost Austrije već primjetno promijenila od pridruživanja EU 1995. godine.

Nastavi čitati

Aktuelno