Prema podacima službe za klimatske promjene Kopernikus, 2023. godina proglašena je za najtopliju u istoriji, a prouzrokovana je kako ljudskim faktorom, tako i prirodnim.

Procjenjuje se da je zbog paljenja ogromne količine fosilnih goriva, temperatura porasla za 1.48 stepeni Celzijusa. Kako prenosi BBC, nakon sprovedenih analiza pokazalo se da skoro svaki dan od jula bilježi sve veću temperaturu vazduha, koja nije tipična za ovo doba godine.

Profesor atmosferskih nauka na Univerzitetu u Teksasu, Endru Desler, smatra da nas ovaj svjetski rekord sve više približava probijanju svjetskih klimatskih ciljeva.

“Ono što me najviše pogodilo nije to što je 2023. najtoplija godina, već da je daleko nadmašila prethodni rekord”, rekao je Desler.

Na grafikonu ispod nalazi se vizuelni prikaz prosječnih temperatura na svijetu od 1940. do 2023. godine. Crvena linija predstavlja marginu koja se odnosi na 2023.godinu, dok su sivim linijama označene godine od 1940. do 2022. godine. Profesor Desler ističe da su ovi podaci zaista zapanjujući, budući da je prosječna temperatura u julu 1940. godine iznosila približno 15 stepeni Celzijusa, dok je za isti ovaj period 2023. godine ona izlosila preko 17 stepeni Celzijusa.

Opšte je poznato da je svjetska temperatura mnogo veća danas, nego prije 100 godina. Razlog tome jeste neprekidno ispuštanje gasova, poput ugljen-dioksida, u atmosferu. Zbog veoma komplikovanog načina na koji se klima funkcioniše, prije 12 mjeseci, nijedno veće naučno tijelo nije moglo da predvidi da će upravo prethodna godina biti najtoplija do sada. Iako je na početku godine samo mali broj dana oborio rekorde temperature vazduha, u drugoj polovini godine krenuo je njihov vrtoglav porast.

U kalendaru ispod prikazan je svaki dan u 2023. godini, a najtamnijom crvenom bojom označeni su dani kada je oboren svjetski rekord u temperaturi. Tako možemo vidjeti da je od juna gotovo svaki dan predstavljao novi rekord.

Uticaj prirodnih faktora
Ovo povećanje temperature je uglavnom povezano klimatskim fenomenom zvan El Ninjo. Tokom El Ninjo oscilacija topla voda se vraća prema kontinentalnom dijelu, što dovodi do ispuštanja više toplote u atmosferu stvarajući vlažniji i topliji vazduh. Sve ovo se odražava na temperaturu i ona u tom perodu raste za oko 0,2 stepena Celzijusa.

Kako prenosi BBC do prelaska na ovaj fenomen došlo je zbog dugotrajnog zagrijavanja izazvanog ljudskim faktorom. U ovoj fazi temperature vazduha su povećane, a njeni puni efekti nisu se očekivali do početka 2024.godine. Zbog svih ovih dešavanja naučnici su ostali u čudu i ne mogu sa sigurnošću da kažu šta se dešava sa klimom.

Posljedice uočljive širom svijeta
Ovo globalno povećanje temperature prouzrokovalo je brojne vremenske neprilike u različitim dijelovima svijeta. Tokom protekle godine došlo je do šumskih požara širom Kanade i SAD, kao i do suše i poplava u dijelovima istočne Afrike. Generalni sekretar Svjetske Meteorološke organizacije, Peteri Talas, naglasio je da se ovdje radi o mnogo većem problemu nego što su statistički podaci.

“Ekstremni uslovi i vrijeme uništavaju život, kao i sredstava za život i to na dnevnom nivou”, istakao je Talas.

Kako su se ove temperaturne promjene odrazile na cjelokupnu klimu i život na Zemlji pokazuju podaci iz 2023. godine prema kojima se led na Antarktiku sve više topi i dostigao je nevjerovatan minimum. Takođe, došlo je do masovnog topljenja glečera u Sjevernoj Americi i evropskim Alpima, što je dovelo do porasta nivoa mora.

Da li će se temperaturni rast nastaviti?
Skoro 200 zemalja, na konferenciji u Parizu, složilo se da će ograničiti rast temperature kako bi izbjegli ozbiljne posljedice globalnog zagrijavanja. I pored toga, ocjenjuje se da će 2024. godina oboriti novi temperaturni rekord i da će nadmašiti godišnji prag zagrijavanja od 1.5 stepeni Celzijusa.

Posljednje upozorenje došlo je ubrzo poslije COP28, klimatskog samita Ujedinjenih nacija, gdje su se zemlje po prvi put složile da je ključno da se u narednom periodu pozabave glavnim uzročnikom klimatskih promjena, a to je ljudski faktor, odnosno sagorijevanje fosilnih goriva. Prema riječima profesora klimatskih nauka na Imperijal koledžu u Londonu, Frederiku Otu, akcenat upravo treba da bude na obnovljivim izvorima energije, kao i električnim vozilima, na taj način postoji mogućnost da se ovaj limit od 1.5 stepeni Celzijusa održi na duži rok.

“Iako dostignemo porast od 1.6 stepeni Celzijusa, to će biti mnogo bolji rezultat nego onaj koji bismo imali ako odustanemo i tako završimo na povećanoj temperaturi od 3 stepena Celzijusa, gdje će nas trenutna politika i odvesti”, rekao je Oto.