Connect with us

Zdravlje

ŠTA NAS ČEKA: Stručnjaci upozoravaju na NOVU POŠAST “Pandemija kovida će izgledati minorno”

Pandemija kovida-19 će “izgledati minorno” u poređenju sa onim sa čim se čovječanstvo suočava zbog sve većeg broja superbakterija otpornih na trenutne lijekove, upozorava profesorka Dejm Seli Dejvis, bivša savjetnica za zdravlje britanske vlade.

Dejvis, koja je sada specijalni izaslanik Velike Britanije za antimikrobnu rezistenciju (AMR), izgubila je svoje kumče prije dvije godine od infekcije koja se nije mogla liječiti.

Profesorka sada pokušava da objasni šta će se dogoditi svijetu ukoliko ne uspijemo da se izborimo sa ovim problemom u narodnoj deceniji, ističući da je ovaj problem “akutniji” od klimatskih promjena. Infekcije koje su otporne na lijekove već sada odnesu više od 1,2 miliona života godišnje.

– Izgleda da ima mnogo ljudi sa neizlječivim infekcijama i morali bismo da pređemo na izolaciju ljudi koji se ne liječe kako ne bismo zarazili njihove porodice i zajednice. Dakle, to je zaista katastrofalna slika. To bi učinilo da neki od kovida izgledaju minorno – rekla je Dejvis, piše “Gardijan”.

AMR znači da se neke infekcije izazvane bakterijama, virusima, gljivicama i parazitima više ne mogu liječiti dostupnim lijekovima.

Izloženost lijekovima omogućava bakterijama da razviju sposobnost da im se odupru, a prekomjerna upotreba lekova kao što su antibiotici ubrzava taj proces.

Široko rasprostranjena otpornost učinila bi većinu moderne medicine previše rizičnom, što bi uticalo na intervencije uključujući carski rez, intervencije protiv raka i transplantaciju organa.

– Ako ne uradimo nešto u narednih deset godina, onda sam zaista u strahu – ističe profesorka.

Bez razvoja novih tretmana doći će do zastoja decenijama.

– Znamo da virusi sagorijevaju, generalno razvijate imunitet stada, ali ovo nije tako – kaže profesorka.

Prošle nedjelje vlada Ujedinjenog Kraljevstva objavila je nacionalni akcioni plan za AMR, sa obavezama da smanji upotrebu antimikrobnih sredstava i kod ljudi i kod životinja, ojača nadzor infekcija otpornih na lijekove i podstakne industriju da razvija nove lijekove i vakcine.

FOTO: VLADIMIR LOJANICA/RAS SRBIJA
FOTO: VLADIMIR LOJANICA/RAS SRBIJA

Predstavljajući plan, Marija Kolfild, ministarka zdravlja, rekla je da su u svijetu, koji se oporavlja od dubokog uticaja pandemije kovida-19, međunarodna saradnja i spremnost za globalne zdravstvene izazove poprimili nivo važnosti bez presedana.

Dejvis je provela više od decenije upozoravajući na problem, ali je rekla da ju je zaista pogodio kada je njeno “prelijepa kumica”, Emili Hojl, u 38. godini umrla od infekcije otporne na lijekove.

Emili je imala cističnu fibrozu i imala je dvije transplantacije pluže prije nego što se inficirala sa “Mycobacteroides abscessus”, koja je bila otporna na lijekove.

Njeni lekari su pokušali sve

– Ali mislila sam, gledajući unazad godinu dana prije nego što je umrla, da je vjerovatno da će je ovo ubiti. I znala je i ona, nekih šest mjeseci prije smrti, da ovo neće moći da izliječi i da će je to vjerovatno ubiti. Otišla je lijepo, bila je toliko dostojanstvena, smijala se, šalila, pokušala da olakša svom suprugu, porodici, svima nama, bila je veoma posebna – ispričala je profesorka prisjećajući se svoje kumice.

Profesorka kaže da joj je Emili prije smrti dala odobrenje da njenu priču koristi da upozori svijet. Smrt kumice dala je snagu profesorki da se bori i dokaže svijetu da je ovo problem svih.

– Moja generacija i stariji su koristili antibiotike i ne dopunjavamo ih. Ne vodimo računa o tome da se naša hrana proizvodi sa što je moguće manjom upotrebom njih. I dugujem svojoj djeci i, ako ih budem imala, unucima i narednim generacijama da dam sve od sebe – kaže profesorka.

– U današnje vrijeme postoje i pitanja pravičnosti. Svaki peti smrtni slučaj uzrokovan AMR je kod djeteta mlađeg od pet godina, obično u podsaharskoj Africi – kaže Dejvis i dodaje da je tu problem “posebno rasprostranjen i katastrofalan”.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Mnoge zemlje su takođe teško pogođene klimatskom krizom, a Dejvis kaže da su ta dva problema međusobno povezana.

– Ako ne kontrolišemo i ne ublažimo AMR, onda će on ubiti više ljudi prije klimatskih promjena –  zaključila je profesorka.

“Klima će ‘igrati’ na mnogo načina, ali razmislite o poplavnim vodama, razmislite o kanalizaciji, razmislite o raseljavanju, razmislite o olujama i onome što šire i nedostatku čiste vode ako imate sušu – infekcije rastu – objašnjava profesorka.

Postoje globalni napori da se smanji neprikladna upotreba lijekova kao što su antibiotici u medicini, iako je pandemija kovida-19 zaustavila napredak u mnogim od tih inicijativa. Nekoliko novih antibiotika je stvoreno posljednjih godina i to pitanje je “komplikovano” jer uključuje sektore kao što su poljoprivreda i javno zdravlje.

Više od dvije trećina antibiotika ide na životinje na farmama, kaže Dejvis, obično da bi se podstakao rast ili spriječile infekcije u prenaseljenim, nehigijenskim uslovima, umjesto da se liječe specifične infekcije.

Neke azijske riblje farme su dodavale antibiotike u hranu za ribe, dijelom zato što je jeftinija, ali i zbog nedostatka istraživanja o tome koje infekcije se javljaju kod lokalnih vrsta riba kao što je tilapija i koje vakcine bi mogle biti potrebne, kaže Dejvis.

– Ukoliko nemate adekvatnu, pažljivu primjenu, rizikujete da izgubite kontrolu – navodi profesorka.

Životinje, ali i ljudi, izlučuju do 80 odsto antibiotika koje unose, ističe Dejvis i dodaje da to zagađuje životnu sredinu.

– Fabrike koje proizvode antibiotike možda ne kontrolišu svoje otpadne vode, dozvoljavajući dramatične količine da uđu u sisteme vode – ističe.

Uprkos upozorenjima, Dejvis ističe da je optimista i puna je entuzijazma dok razgovara o projektima koji pronalaze drugačiji pristup.

– Veliki američki dobavljač živine prestao je da koristi antibiotike pa i vi to možete učiniti – rekla je ona.

Proboji kao što su genomika i vještačka inteligencija “oživljavaju” nauku o novim antibioticima. Ona se takođe nada da će programi za podsticanje farmaceutskih kompanija da proizvode nove antibiotike uroditi plodom.

Zdravlje

DA LI JE VAŠEM DJETETU POTREBNO VIŠE PAŽNJE! Na ove znakove obratite pažnju

Kako naglašavaju za Banner Health, d‌jetetu je potrebna pažnja roditelja kako bi napredovalo.

”Priznavalo nam to dijete ili ne, roditelji su centar njegovog svijeta. Osim toga, za dijete se očekuje da žudi za pažnjom i brigom svojih roditelja, pa čak i od tinejdžera”, rekao je psiholog Brenner Freeman koji dodaje kako je svakom d‌jetetu potrebna pažnja roditelja kako bi se osjećalo povezano, imalo emocionalnu vezu te jednog dana izraslo u odgovornu i sretnu osobu.

Ipak, ponekad dijete od roditelja ne dobija dovoljno pažnje, a često ni sami roditelji to ne znaju odmah prepoznati.

Upravo zato psiholozi ističu nekoliko znakova koji su često pokazatelj da je d‌jetetu potrebno više roditeljske pažnje.

To su:

– Nagle promjene u ponašanju. Dijete od‌jednom ima česte tantrume ili se ponaša na način za koji jako dobro zna da njegovi roditelji ne opravdavaju.

– Neprestano traženje potvrde, bez obzira na to je li riječ o potvrdama roditelja, učitelja ili prijatelja

– Pokazuje znakove emocionalnog stresa. Dijete bi moglo biti tužno, tjeskobno ili imati nisko samopoštovanje.

– Nazadovanje u razvoju. Dijete bi moglo prolaziti kroz regresiju, odnosno vratiti se ponašanju koje je preraslo, poput sisanja palca, korištenja dude ili mokrenja u krevet.

– Lošiji uspjeh u školi

– Nezainteresovanost za aktivnosti ili hobije koji su ga ranije zanimali

– Povlačenje u sebe. Dijete bi moglo sve više slobodnog vremena provoditi u samoći, izbjegavati društvene interakcije ili se prestati družiti s prijateljima.

– Fizički simptomi poput čestog žaljenja na glavobolju, bolove u stomaku i slične problemeproblemi sa spavanjem.

– Dijete najčešće ima poteškoće s nesanicom, čestim buđenjem usred noći ili noćnim morama. Isto tako, neka d‌jeca od‌jednom ponovno požele spavati s roditeljima.

– depresija ili anksioznost.

Nastavi čitati

Zdravlje

U RS AstraZeneka vakcinu primilo preko 18.000 ljudi, DA LI JE BILO NUS POJAVA?

U svijetu je prošle sedmice odjeknula vijest da kompanija AstraZeneka povlači svoje vakcine sa tržišta zbog „komercijalnih razloga“. Raspitali smo se u Institutu za javno zdravstvo RS koliko je građana primilo vakcinu pomenutog proizvođača.

Vakcina britansko-švedske farmaceutske kompanije AstraZeneke (poznata kao Vakszevria) se više ne može koristiti u Evropskoj uniji, nakon što je kompanija dobrovoljno povukla svoju autorizaciju za stavljanje u promet.

Kompanija je povukla ovaj potez samo nakon nekoliko mjeseci nakon što je tužena od strane više od 50 navodnih žrtava i ožalošćenih zbog nus pojava izazvanih njihovom vakcinom.

AstraZeneka je saopštila da je vakcina uklonjena sa tržišta iz komercijalnih razloga, kao i da se više ne proizvodi niti isporučuje, jer su je zamijenile „ažurirane vakcine koje su efikasne protiv novih sojeva kovida-19“.

Vakszevria je bila pod intenzivnim ispitivanjem posljednjih nekoliko mjeseci zbog veoma rijetkog neželjenog efekta, koji izaziva krvne ugruške i nizak broj trombocita u krvi.

AstraZeneka je u sudskim dokumentima podnijetim Višem sudu u Londonu u februaru priznala da vakcina ”može, u veoma rijetkim slučajevima, da izazove trombozu praćenu trombocitopenijom (TTS)”.

Međutim, kompanija tvrdi da odluka o povlačenju vakcine nije povezana sa sudskim procesom ili priznanjem da može izazvati TTS, već da je vremenski okvir čista slučajnost.

Koliko građana u Srpskoj je primilo vakcinu AstraZeneka?
Iz Instituta za javno zdravstvo RS kažu da ne raspolažu više sa vakcinom kompanije AstraZeneka, ali i da do sada nije prijavljena ni jedna nuspojava.

„U toku pandemije, u Republici Srpskoj, sa dvije doze ove vakcine vakcinisano je 18.315 osoba i nije zabilježena nijedna prijava neželjenih reakcija“, rečeno je iz Instituta za MONDO.

Nastavi čitati

Zdravlje

POSTOJI KRVNA GRUPA koju imaju samo 43 osobe na svijetu!

Šta je zlatna krv, da li može da se naslijedi i koja opasnost joj prijeti?

Dugo se vjerovalo da je najrjeđa krvna grupa AB grupa, ali to nije istina. Prije izvjesnog vremena utvrđena je još jedna posebna krvna grupa koju u svijetu imaju samo 43 osobe. Prvi put je identifikovana 1961. godine kod jedne žene iz Australije. Tzv. Zlatna krv se smatra najrjeđom krvnom grupom na cijelom svijetu.

Ono što je razlikuje od ostalih grupa je to što ima Rh nulti faktor (Rhesus null), koji nije ni pozitivan ni negativan i nema nijedan od 61 Rh antigena. Prema naučnicima, samo 43 osobe imaju zlatnu krv. To znači da samo jedan od šest miliona ljudi može da se pohvali time!

Zlatna krv može da se naslijedi kada dobijete mutaciju u genu RHCE od svakog roditelja. Dakle, potrebne su dve kopije promijenjenog gena da bi se dobio Rh nulti faktor. Međutim, posjedovanje ove rijetke krvne grupe povezano je sa opasnošću. U slučaju bolesti ili nesreće, može da bude vrlo teško dobiti odgovarajuću krvnu grupu za transfuziju. Imati Rh nulti faktor takođe ima i pozitivnu stranu. Ljudi sa ovom vrstom krvi mogu da postanu davaoci bilo koje druge krvne grupe.

Nikoga ne iznenađuje činjenica da postoje četiri krvne grupe: A, B, AB, 0, a svaka od njih ima tzv. Rh faktor pozitivan ili negativan. Postojanje krvnih grupa otkriveno je 1901. Krvna grupa se sastoji od skupa antigena (posebnih proteina) prisutnih na eritrocitima, odnosno crvenim krvnim zrncima. Eritrociti mogu da imaju mnogo specifičnih antigena, što znači da postoji mnogo sistema krvnih grupa.

Nastavi čitati

Aktuelno