Connect with us

Politika

Neće nametnuti zakon, ali hoće smjernice: Šmit bi da USMJERI domaće političare ka “DRŽAVNOJ IMOVINI”

Kristijan Šmit neće nametnuti zakon o državnoj imovini. Tako kaže. Ali, baš kao po običaju, odlučio je da nametne smjernice. Pardon, da ih ponudi.

Jer, kako kaže, vrijeme ističe. A rješenje ima, ko drugi, nego on! Naravno, ne da uspori vrijeme (valjda), nego da pomogne ovdašnjim vlastima, s kojima, kako je rekao, planira da sjedne za sto. Jedan od načina, koji bi im poslužio, jeste da “BiH ostane vlasnik imovine, a da je niži nivoi dobiju na korištenje uz saglasnost države”.

Kaže i da se “razmišlja da se imovina rasporedi na osnovu potreba”, ali i da “mora biti jasno da, sav novac, koji se zaradi od državne imovine, mora ići na račun države”. Ono što, ipak, kako sam reče, ne može osigurati, jeste politička volja, ali bi volio da “svi shvate, a posebno onih koji nemaju dovoljno novca, da neće biti moguće nikakve investicije, ako se ovo pitanje ne riješi”. Nemoguć je, kako je ocijenio, i evropski put.

Da li su ove smjernice, zaista, usmjeravajuće ili ih je neophodno usmjeriti u nepoznatom pravcu?

-Povodom izjava Kristijana Šmita, podsjećam na Ženevska načela, kojima su uređeni i priroda i status i raspodjela imovine, u smislu da entiteti nastavljaju svoje dotadašnje postojanje, na teritoriji koju su kasnije unijeli u Dejtonski mirovni sporazum, koji ih je i verifikovao kao državne dijelove BiH. U Ustavu BiH nije sadržana norma, niti su entiteti prenijeli svoju nadležnost, već su oni jedini titulari prava na imovinu, što znači da imaju autohtono pravo, da svojim zakonodavstvom, na svojoj teritoriji, samostalno regulišu ovaj, izuzetno važan dio, ustavne materije – naglasio je profesor Ustavnog prava, Mile Dmičić.

Ističe i da sama kategorija “državna imovina”, ne postoji u ustavnoj, niti u zakonodavnoj materiji na nivou zajedničkih organa i institucija BiH.

–Posebno ističem da Ustav BiH ne sadrži odredbu koja se odnosi na državnu imovinu; njen pojam, status, sastav. Takođe, ne postoji ni ustavna norma kojom se nabraja katalog nadležnosti institucija BiH. Zato, naglasimo da Kristijan Šmit, a ni Ustavni sud BiH, u svom odlučivanju, o dobrima od opšteg interesa, ne mogu naći ustavno-pravno uporište na nivou BiH. Ustavni sud BiH, niti u Ustavu, niti u aktima niže pravne snage, nema utvrđenu nadležnost da utvrđuje kome imovina pripada u BiH, pogotovo ne da vrši raspodjelu imovine. On jedino može i mora da štiti i tumači Ustav, nema pravo da stvara ustavne i zakonske norme, već može da bude samo korektivni faktor u funkcionisanju ustavnog, pravnog i političkog sistema BiH – rekao je on.

Protektorat

Smatra i da, samim tim, ovo o čemu Šmit sada govori, najdirektnije ugrožava, ne samo ustavni i pravni sistem, nego i pravnu sigurnost entitetskog zakonodavstva.

– Razgraničenje je onda zaustavilo rat, a ako se ovakvi procesi nastave, onda će to biti novi uslov miru u BiH – smatra Dmičić.

Ako hoćemo da budemo član evropske porodice, naglašava Dmičić, i ako hoćemo da imamo iole bitne elemente modernih, demokratskih naroda, onda je važno da se, kako kaže, oslobodimo protektorskog i vazalnog odnosa BiH naspram međunarodne zajednice.

-Imamo kao podlogu osnovna, izvorna Dejtonska rješenja, osnovne akte Ujedinjenih nacija, i naravno, samo na tim osnovama, možemo da budemo i normativna i stvarna i suverena i samostalna i nezavisna država – zaključio je on.

Bojan Šolaja, iz Centra za međunarodne i bezbjednosne studije Banjaluka, kaže da ne vidi način kako da BiH raspolaže bilo čim, ako je nadležnost na entitetima.

-Ako bismo i govorili o tome ko može da raspolaže nekim resursom BiH, to bi prevashodno trebalo da bude dogovor entiteta, a ne da se ide na neke smjernice, prema nekim rješenjima, koja bi zadovoljila interese nekih, a ne svih – smatra on.

Šolaja ne vidi ni razlog zašto bi se neko tim uporno bavio.

-Ako govorimo o tome da postoje dva entiteta BiH, ako znamo da je sve dio jedne zajedničke cjeline, koju zovemo BiH, ja stvarno ne vidim zašto je bitno ko upravlja nečim. Izvršna vlast je u rukama entiteta, tj. kantona i mislim da se treba nastaviti razmišljati u tom pravcu, da se te stvari stave ad acta i definišu na način, da se zna da su entiteti, što je i Ustavom predviđeno, titulari onoga što im je dato u nadležnost. BiH nigdje, ni u jednom trenutku, od Dejtonskog mriovnog sporazuma, nije predstavljena kao neko ko raspolaže imovinom na taj način. Mislim da bi to trebalo da bude osnovna smjernica, a ne smjernice visokog predstavnika kako nešto modelirati – kategoričan je on.

Kada je riječ o putu ka Evropskoj uniji, Šolaja podsjeća da BiH vodi pregovore direktno, a ne preko Kristijana Šmita.

-Mislim da će sva sporna i otvorena pitanja između BiH i EU biti rješavana direktnim dijalogom, bez uplitanja sa strane. Kristijan Šmit nije potvrđeni visoki predstavnik za BiH, a ne predstavlja ni EU, tako da on samo može da tumači neke stvari na svoj način – zaključio je on.

 

Related Topics:

Politika

NAGRADA ZA UTAJU POREZA! Ministarstvo dalo 93.000 KM narodnog novca optuženom za štetu od 4 MILIONA KM!

Ministarstvo privrede i preduzetništva objavilo je danas slavodobitno da je utvrdilo listu preduzeća koja će dobiti podsticaje za ulaganja u 2026. godini, a na spisku se našla i firma čiji je vlasnik optužen za utaju poreza.

Riječ je o Igoru Simunoviću, vlasniku Preduzeća „Interio Repro“ iz Teslića za kojeg tužilaštvo osnovano sumnja da je zajedno sa propalim biznismenom Stojkom Petkovićem utajio četiri miliona maraka poreza.

Iako je porez u mnogim zemljama svetinja, to ne važi za Republiku Srpsku koja je Simunovićevom preduzeću odobrila podsticaj od 92.843 KM iz budžeta koji pune savjesni građani i privrednici te ga tako nagradila i dala podršku za dalji rad.
Podsjećamo, Okružno javno tužilaštvo u Doboju podiglo je 11. decembra prošle godine optužnicu za malverzacije koje je Simunović sprovodio dok je bio direktor firme „Interlignum“ iz Teslića.

U tužilaštvu sumnjaju da je u periodu od 2019. do kraja 2023. godine, kao odgovorno lice pomagao direktoru preduzeća „Nova Borja“ Stojku Petkoviću u nezakonitom privrednom poslovanju.

Kako se navodi u optužnici, dok su računi „Nove Borje“ bili blokirani zbog višemilionskih poreskih dugova, Simunović je omogućio da ta firma nastavi poslovanje i izbjegne plaćanje obaveza mimo zvaničnih žiro-računa.

Sumnja se da je firma „Interlignum“ preuzimala dugove „Nove Borje“, vršila naplatu i plaćanja za njih putem cesija i kompenzacija, te nastupala kao njihov najveći kupac i dobavljač sirovina.

Na taj način, kroz nezakonito poslovanje preusmjereno je više od 29 miliona maraka, čime je izbjegnuto plaćanje javnih prihoda.

Prema navodima iz optužnice, ovim radnjama je budžetu Republike Srpske i fondovima pričinjena šteta od preko 4,05 miliona KM, dok je firmi „Nova Borja“ pribavljena protivpravna imovinska korist u istom iznosu.

Da još jednom podsjetimo, oba preduzeća su završila u stečaju a na desetine radnika je ostalo bez posla, plata i plaćenih doprinosa.

Međutim, to nije sve. Pored ove, Simunović je „zaradio“ još jednu optužnicu i to za poslovnu prevaru.

Zajedno sa svojim partnerom Petkovićem on je optužen da je društvo za faktoring iz Banjaluke „Big faktor“ „zavrnuo“ za 200.000 maraka.

Naime, prema optužnici, Simunović kao direktor, a Petković kao vlasnik ”Interlignuma” su izbjegli vraćanje obaveza koje je za njih platilo društvo za faktoring a zatim namjerno umanjivali vrijednost imovine kako bi izigrali povjerioca.
Capital

Nastavi čitati

Politika

VJEŽBA EUFORA! Rezervne trupe počinju povlačenje iz BiH

Rezervne trupe koje su učestvovale u EUFOR-ovoj vojnoj vježbi “Brzi odgovor” danas počinju povlačenje iz BiH.

Francuzi odlaze vozom, vozilima i avionom

Francuske trupe, koje su u BiH došle avionom, zemlju će djelimično napustiti kopnenim putem. Naime, povlačenje je planirano vozilima i vozom, a dio će iz BiH otići avionom s Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Austrijske trupe, koje su konvojem došle preko graničnog prelaza Gradiška, ostaće u BiH, obzirom da u novembru treba da zamijene nizozemske trupe.

EUFOR: Vježba bila test spremnosti i koordinacije

Na završnoj vježbi u Mostaru pored Mauricija Fronde, komandanta EUFOR-a, prisustvovali su i Luiđi Soreka, šef Delegacije EU, kao i najviši predstavnici Ministarstva odbrane BiH i Oružanih snaga BiH.

“Kada dođe do krize, nema vremena za učenje. Nema vremena za traženje odgovora. Oslanjate se na ono za šta ste već obučeni. Zato ‘Brzi odgovor 2026’ nije bio samo demonstracija vojnih sposobnosti. Bio je to test spremnosti, koordinacije i međusobnog povjerenja, kao i podsjetnik da bezbjednost zavisi od sposobnosti da se djeluje brzo, odgovorno i zajednički”, kažu u EUFOR-u.

Nastavi čitati

Politika

NAKON 24 GODINE NA RTRS-u! Adriana Basara podržala BIVŠE KOLEGE i pozvala na nastavak dijaloga sa Vladom RS

Član Predsjedništva pokreta „Sigurna Srpska” Banja Luka, Adriana Basara, oglasila se emotivnom i otvorenom porukom u kojoj je pružila punu podršku bivšim radnim kolegama sa Radio-televizije Republike Srpske (RTRS), otkrivajući kroz kakve je profesionalne i privatne izazove prolazila tokom više od dvije decenije rada u ovom mediju.

11 godina rada bez dana staža i bez plaćenog porodiljskog

Basara je bez dlake na jeziku opisala početke i teške uslove u kojima medijski radnici često funkcionišu iza kulisa:

„Danas, i ne samo danas, želim da izrazim podršku bivšim radnim kolegama sa RTRS-a na kojem sam provela 24 godine svog profesionalnog života. Od toga sam čak 11 dugih godina bila honorarni saradnik, bez dana radnog staža. Za tih 11 godina rodila sam i dvoje djece, bez mogućnosti plaćenog porodiljskog odsustva. Ipak, ostala sam. Ne zato što je bilo lako — zadržala me je ljubav prema novinarstvu. Zato vrlo dobro znam koliko znanja, odgovornosti, rada na terenu, noćnih smjena, vikenda i praznika stoji iza posla koji javnost vidi kroz jedan prilog ili emisiju.“

„Znam šta kolege kažu kad se kamere ugase“

Govoreći o percepciji javnosti i stvarnom ekonomskom položaju zaposlenih na javnom servisu, Basara ističe da je zabluda da su primanja na RTRS-u visoka:

„Neću čak ništa reći za uređivačku politiku RTRS-a. Vrlo dobro znam šta mi kolege kažu kad se kamere ugase i kako razmišljaju. Potpuno razumijem kada ljudi traže da njihov rad bude više cijenjen. I treba. Svi misle da su njihove plate visoke, a one su skoro pa minimalne.“

Borba Sindikata i reakcija Vlade RS

Ona se osvrnula i na nedavne pregovore o povećanju primanja, naglašavajući važnost daljeg dijaloga za poboljšanje statusa radnika:

  • Zahtjev Sindikata: Povećanje cijene rada od 20%.

  • Odluka Vlade RS: Prihvaćeno povećanje plata zaposlenima na RTRS-u od 10%.

„Dobro je da je napravljen korak. Ali važno je da se razgovor nastavi i da se položaj radnika dodatno unapređuje. Posebno želim da istaknem da je ovo, poslije mandata Pejke Medić kao predsjednika Sindikata, prvi sastav rukovodstva Sindikata RTRS-a, čiji sam i ja nekada bila član, koji je u više navrata konkretnim rezultatima poboljšao status radnika. A nije im bilo lako ni jednostavno. I to treba reći.“

Na kraju svoje poruke, Adrijana Basara je naglasila da veze sa kolegama i kućom u kojoj je provela skoro četvrt vijeka ostaju neraskidive:

„Na RTRS-u sam ostavila 24 godine svog profesionalnog života. Tamo sam naučila novinarski zanat, stekla prijatelje i kolege i doživjela najljepše, ali i najteže trenutke svoje profesionalne karijere. Zato danas i uvijek — PODRŠKA kolegama!“

Nastavi čitati

Aktuelno