Connect with us

Politika

Neće nametnuti zakon, ali hoće smjernice: Šmit bi da USMJERI domaće političare ka “DRŽAVNOJ IMOVINI”

Kristijan Šmit neće nametnuti zakon o državnoj imovini. Tako kaže. Ali, baš kao po običaju, odlučio je da nametne smjernice. Pardon, da ih ponudi.

Jer, kako kaže, vrijeme ističe. A rješenje ima, ko drugi, nego on! Naravno, ne da uspori vrijeme (valjda), nego da pomogne ovdašnjim vlastima, s kojima, kako je rekao, planira da sjedne za sto. Jedan od načina, koji bi im poslužio, jeste da “BiH ostane vlasnik imovine, a da je niži nivoi dobiju na korištenje uz saglasnost države”.

Kaže i da se “razmišlja da se imovina rasporedi na osnovu potreba”, ali i da “mora biti jasno da, sav novac, koji se zaradi od državne imovine, mora ići na račun države”. Ono što, ipak, kako sam reče, ne može osigurati, jeste politička volja, ali bi volio da “svi shvate, a posebno onih koji nemaju dovoljno novca, da neće biti moguće nikakve investicije, ako se ovo pitanje ne riješi”. Nemoguć je, kako je ocijenio, i evropski put.

Da li su ove smjernice, zaista, usmjeravajuće ili ih je neophodno usmjeriti u nepoznatom pravcu?

-Povodom izjava Kristijana Šmita, podsjećam na Ženevska načela, kojima su uređeni i priroda i status i raspodjela imovine, u smislu da entiteti nastavljaju svoje dotadašnje postojanje, na teritoriji koju su kasnije unijeli u Dejtonski mirovni sporazum, koji ih je i verifikovao kao državne dijelove BiH. U Ustavu BiH nije sadržana norma, niti su entiteti prenijeli svoju nadležnost, već su oni jedini titulari prava na imovinu, što znači da imaju autohtono pravo, da svojim zakonodavstvom, na svojoj teritoriji, samostalno regulišu ovaj, izuzetno važan dio, ustavne materije – naglasio je profesor Ustavnog prava, Mile Dmičić.

Ističe i da sama kategorija “državna imovina”, ne postoji u ustavnoj, niti u zakonodavnoj materiji na nivou zajedničkih organa i institucija BiH.

–Posebno ističem da Ustav BiH ne sadrži odredbu koja se odnosi na državnu imovinu; njen pojam, status, sastav. Takođe, ne postoji ni ustavna norma kojom se nabraja katalog nadležnosti institucija BiH. Zato, naglasimo da Kristijan Šmit, a ni Ustavni sud BiH, u svom odlučivanju, o dobrima od opšteg interesa, ne mogu naći ustavno-pravno uporište na nivou BiH. Ustavni sud BiH, niti u Ustavu, niti u aktima niže pravne snage, nema utvrđenu nadležnost da utvrđuje kome imovina pripada u BiH, pogotovo ne da vrši raspodjelu imovine. On jedino može i mora da štiti i tumači Ustav, nema pravo da stvara ustavne i zakonske norme, već može da bude samo korektivni faktor u funkcionisanju ustavnog, pravnog i političkog sistema BiH – rekao je on.

Protektorat

Smatra i da, samim tim, ovo o čemu Šmit sada govori, najdirektnije ugrožava, ne samo ustavni i pravni sistem, nego i pravnu sigurnost entitetskog zakonodavstva.

– Razgraničenje je onda zaustavilo rat, a ako se ovakvi procesi nastave, onda će to biti novi uslov miru u BiH – smatra Dmičić.

Ako hoćemo da budemo član evropske porodice, naglašava Dmičić, i ako hoćemo da imamo iole bitne elemente modernih, demokratskih naroda, onda je važno da se, kako kaže, oslobodimo protektorskog i vazalnog odnosa BiH naspram međunarodne zajednice.

-Imamo kao podlogu osnovna, izvorna Dejtonska rješenja, osnovne akte Ujedinjenih nacija, i naravno, samo na tim osnovama, možemo da budemo i normativna i stvarna i suverena i samostalna i nezavisna država – zaključio je on.

Bojan Šolaja, iz Centra za međunarodne i bezbjednosne studije Banjaluka, kaže da ne vidi način kako da BiH raspolaže bilo čim, ako je nadležnost na entitetima.

-Ako bismo i govorili o tome ko može da raspolaže nekim resursom BiH, to bi prevashodno trebalo da bude dogovor entiteta, a ne da se ide na neke smjernice, prema nekim rješenjima, koja bi zadovoljila interese nekih, a ne svih – smatra on.

Šolaja ne vidi ni razlog zašto bi se neko tim uporno bavio.

-Ako govorimo o tome da postoje dva entiteta BiH, ako znamo da je sve dio jedne zajedničke cjeline, koju zovemo BiH, ja stvarno ne vidim zašto je bitno ko upravlja nečim. Izvršna vlast je u rukama entiteta, tj. kantona i mislim da se treba nastaviti razmišljati u tom pravcu, da se te stvari stave ad acta i definišu na način, da se zna da su entiteti, što je i Ustavom predviđeno, titulari onoga što im je dato u nadležnost. BiH nigdje, ni u jednom trenutku, od Dejtonskog mriovnog sporazuma, nije predstavljena kao neko ko raspolaže imovinom na taj način. Mislim da bi to trebalo da bude osnovna smjernica, a ne smjernice visokog predstavnika kako nešto modelirati – kategoričan je on.

Kada je riječ o putu ka Evropskoj uniji, Šolaja podsjeća da BiH vodi pregovore direktno, a ne preko Kristijana Šmita.

-Mislim da će sva sporna i otvorena pitanja između BiH i EU biti rješavana direktnim dijalogom, bez uplitanja sa strane. Kristijan Šmit nije potvrđeni visoki predstavnik za BiH, a ne predstavlja ni EU, tako da on samo može da tumači neke stvari na svoj način – zaključio je on.

 

Related Topics:

Politika

KRESOJEVIĆ: Izvinjavamo se Savi Miniću što smo mu završili karijeru!

Napisao je ovo na društvenim mrežama narodni poslanik PDP-a i član PSS-a, Bojan Kresojević koji je objavio video isječak iz gostovanja na RTRS-u u kojem kaže da Republika Srpska jedina ima Vladu koja zarađuje na građanima u uslovima krize.

-Prihodi od PDV-a rastu 20 feninga po litri zbog povećanja cijene goriva, a povrat akcize iznosi samo 10 feninga. Najjeftinije gorivo je ono što funkcioneri sipaju u službene automobile, jer ga ne plaćaju iz svog džepa – naveo je Kresojević i dodao:

-Vlada je zakazala, zato je u Republici Srpskoj cijena goriva najveća. Gospodin Elek je pokušao braniti neodbranjivo, a ne zna ni koliko iznosi akciza po litri goriva. Milioni iz budžeta potrošeni na marketing nisu dovoljni SNSD-u da zaustave da istina izađe na vidjelo – izjavio je Kresojević

Nastavi čitati

Politika

DA NIJE SMIJEŠNO BILO BI TUŽNO! Investitori iz Singapura “isparili”

Ni četiri mjeseca nakon velike najave o izgradnji vjetroparka kod Trebinja čija se vrijednost procjenjuje na milijardu i po KM – konkretnih informacija nema.

Ko su investitori, gdje je projekat zapeo i zašto izostaju odgovori – pitanja su na koja ni nakon 4 mjeseca nismo dobili jasne odgovore.

Dok nadležni izbjegavaju kamere, opozicija tvrdi – riječ je o još jednoj predizbornoj priči.

Od najave da će investitori iz Singapura graditi vjetroelektranu u Trebinju do danas – gotovo potpuna tišina.

Na dopis koji smo još u decembru uputili na jedini dostupni mejl firme Zodic energy – odgovor nikada nije stigao. Pokušaji da dobijemo konkretnije informacije vodili su nas do Gradske uprave.

U neformalnom razgovoru, načelnica Odjeljenja za prostorno uređenje Amerisa Zavitan Jeftović rekla nam je da niko iz Gradske uprave Trebinje nije imao direktan kontakt sa firmom iz Singapura, već da je posrednik bio Zoran Butulija.

Ipak, pred kamere nije željela – prvo zbog viroze, a mjesec dana kasnije nije ispunila obećanje da će dati izjavu. Pred kamere nije želio ni Zoran Butulija, koji nam je, takođe u neformalnom razgovoru rekao da je u partnerstvu Zhongbo grupe koja je zvanično ranije odustala od projekta i Zodic energy u Banjaluci registrovana firma koja treba da gradi vjetropark u Trebinju. Butulija nas upućuje na Gu Šoućjena, direktora firme registrovane u Banjaluci.

Na naš upit, Šoiućjen nam je odgovorio da se trenutno nalazi u Kini te da će se vratiti u Banjaluku kroz desetak dana kada možemo dobiti odgovore. Nakon toga komunikacija je prekinuta pa ni nakon mjesec dana nemamo povratnu informaciju.

Sve to otvara niz pitanja – ko zapravo stoji iza projekta, kakva je veza između kineskih, singapurskih, ali i indijske firme sličnog naziva Zodiac energy do koje nas je dovela potraga za informacijama o singapurskoj firmi Zodic energy.

Zbog svega onoga što je ostalo nejasno, opozicija izražava ozbiljnu sumnju da će projekat uopšte biti realizovan, upozoravajući da se slične priče često aktiviraju upravo uoči izbora.

‘‘Tu je umiješano i nama jedno poznato ime firma Net invest iz Beograda na čijem je čelu Zoran Butulija, a koja je inače, gle čuda, davala papiur i neku vrstu opravdanja i procjene vrijednosti Komsar enerdžija kad ga je od Serdarova kupovao Luka Petrović i ERS i kad smo izgubili 300 miliona KM.

Čim vidite jedne te iste firme, ista imena, a već smo zbog njih izgubili stotine miliona maraka, ni ovdje ne možete očekivati ništa dobro. Ja bih volio da se naprave te vjetroelektrane i da Trebinje dobija 15 miliona KM godišnjih prihoda i da imamo nove izvore električne energije ali iskustvo nas uči da nijedan projekat ove vlasti za 20 godina korumpirana vlast nije mogla da završi, a pitanje je do kada će narod da podržava korumpiranu vlast iza koje ostaju samo desetine i stotine miliona KM izgubljenih sudskih sporova‘‘, rekao je za našu televiziju Nebojša Vukanović, lider liste Za pravdu i red.

Da je sve u vezi sa projektom vjetroelektrane u Trebinju od samog starta sumnjivo, smatra i Milica Radovanović. Predsjednik Gradskog odbora Srpske demokratske stranke u Trebinju.

‘‘Naše vlasti nama pričaju o milionskim iznosima koje planiraju dati firmi koja maltene ne postoji, mi nemamo nikakve transparentne podatke o njihovom poslovanju. Dakle, kako ste vi u stanju da nekome date milionski posao nekome za koga ne znate da li je uopšte kredibilan i sposoban da ispuni bilo šta od očekivanja koja vi imate.

Naš narod očigledno nije ni zainteresovan, mi brinemo brojne druge brige, kako da preživimo od dana do dana, kako da platimo gorivo, račune za struju i ostalo tako da mi o nekim firmama iz Singapura i milionskim iznosima koje poslove im dodjelujemo uopšte nemamo vremena da se njima bavimo‘‘, smatra Milica Radovanović.

Bez odgovora nadležnih, bez jasnih investitora i sa sve više nelogičnosti – priča o vjetroparku za sada više liči na političko obećanje nego na konkretan projekat

Reklo bi se da je priču o trebinjskom vjetroparku odnio vjetar – ali je izvjesno da će je isti taj vjetar ponovo donijeti prvom prilikom, i to baš u vrijeme predizborne kampanje. A dok se nadležni kriju iza izgovora i izbjegavaju javnost, ostaje stara izreka – ko želi, nađe način, a ko neće, nađe izgovor.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

REVIZORI ANALIZIRALI DODIKOV BUDŽET! Više od 60 miliona KM potrošeno ne može se objasniti gdje?!

Revizori u Republici Srpskoj češljali su između ostalog i finansijsku dokumentaciju Službe predsjednika Republike Srpske za cijelu prošlu godinu. Većinom 2025. godine na funkciji predsjednika Republike Srpske nalazio se Milorad Dodik. Njega je tek 22. oktobra te godine na ovoj funkciji (kao vršilac dužnosti) naslijedila Ana Trišić-Babić.

Smještaj i putovanja

U izvještaju kojeg potpisuje glavna revizorka Božana Trninić navodi se da Služba predsjednika Republike Srpske u kontekstu finansijske revizije za 2025. godinu dobija pozitivnu ocjenu.

Tako ova revizija, kako je navela, nije našla ništa sporno u domenu raspisanih jabavki u ukupnom iznosu od 2,7 miliona KM, iako su čak sklopljena 23 direktna sporazuma.

Riječ je o najnetransparentnijem obliku javnu nabavke.

Služba predsjednika Republike Srpske kojom je veći dio 2025. godine šef bio Dodik, kako se navodi, imala je rashode od 83.709.101 KM. Samo na lična primanja otišlo je skoro pet miliona KM odnosno 4.935.163 КM.

Rashodi po osnovu korištenja roba i usluga iskazani su u iznosu od 66.826.135 КM.

Čine ih rashodi po osnovu zakupa, utroška energije, komunalnih, komunikacionih i transportnih usluga, režijskog materijala, putovanja i sl.

Na putovanja i smještaj otišlo je skoro pola miliona KM, a na korištenje mobilnih telefona u prošloj godini spiskano je 115.158 KM.

Posebno je zanimljiv nalaz revizora koji konstatuje da je “pojeo” najveći dio rashoda odnosno skoro 62 miliona KM.

“Ostali neklasifikovani rashodi iskazani su u iznosu od 61.925.703 КM, a odnose se na rashode za stručno usavršavanje zaposlenih (7.036 КM), rashode za bruto naknade za rad van radnog odnosa (1.005.211 КM), po osnovu reprezentacije (257.672 КM), za poreze, doprinose i neporeske naknade na teret poslodavca (18.048 КM) i ostale nepomenute rashode (60.637.736 КM)”, ističe se u izvještaju.

Pripadnicima MUP-a za osiguranje otišlo 137.955 KM

“Nepomenuti” rashodi od 60.637.736 KM koji čine više od 70 posto od ukupnih rashoda od 83.709.101 KM nisu dalje elaborirani u ovom izvještaju.

Zanimljiva je i struktura naknada za rad određenim saradnicima.

“Rashodi za bruto naknade za rad van radnog odnosa odnose se na senatorski dodatak članovima Senata Republike Srpske (31.880 КM), funkcionalni dodatak savjetnicima koji su angažovani bez zasnivanja radnog odnosa u Službi predsjednika (430.147 КM), rashode za bruto naknade po ugovoru o djelu (405.229 КM) i naknade angažovanim pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske za poslove obezbjeđenja predsjednika Republike (137.955 КM)”, istaknuto je u izvještaju.

(Fokus.ba) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno