Connect with us

Svijet

“NEKOM RAT NEKOM BRAT”: Kako ratni profiteri Palestincima prodaju hranu

Nekom rat nekom brat, stara je geslo ratnog profiterstva koje je svoju dimenziju pokazalo u svim globalnim sukobima.

Sjetimo se početka devedesetih i rata u Bosni i Hercegovini kada se kilogram brašna ili šteka cigareta plaćao suvim zlatom, čitaj, najmanje 100 njemačkih maraka. Danas stanovništvo Gaze na svojim leđima ne osjeća samo teret oružja, već i gladi, gdje u neimaštini i razaranju grupe švercera love u mutnom nastojeći finansijski se okoristiti na ionako malim količinama hrane koje ulaze u pojas Gaze, prenosi Forbes.

Pozivajući se na izvještaje OCCRP-a (organizacije specijalizovane za izvještavanja o organizovanom kriminalu i korupciji),francuski Le Monde javlja kako ratni profiteri iskorištavaju poremećaje u lancu snabidjevanja, od transporta do prodaje, kako bi se obogatili.

“Ulazak komercijalnih proizvoda otežan je bezbjednosnim provjerama koje je Izrael uveo od početka rata i ograničenjima prevoza, kao što su višestruke inspekcije, dugi redovi na kontrolnim tačkama i razorene ceste”, piše ovaj medij.

Na pijaci An-najmah u Rafai, ulični prodavači izlažu male količine prehrambenih proizvoda; grah, sardine, tunu, leću, šećer, sokove i slatkiše, ali su njihove cijene deset puta veće nego prije rata, ispričali su trgovci OCCRP-u. Iako su djeca željna šećera, mnoge majke nisu u finansijskoj mogućnosti da im od švercera kupe ni keks.

Prije 7. oktobra, kada je Hamas izveo napad na Izrael, u Gazi je kilogram paradajza koštao oko 0,30 dolara. Danas paradajz košta između četiri i pet dolara. Tri kilograma šećera Palestinci su plaćali oko 2,5 dolara, a danas za istu količinu moraju izdvojiti (naravno, ko ima taj novac), oko 20 dolara.

Piletina više ne košta tri dolara već 21 dolar. Kilogram luka košta između četiri i pet dolara, dok je školjka jaja danas 20 dolara, a ne tri dolara koliko su je Palestinci plaćali prije rata.

Prije rata, navodi OCCRP, kamioni pomoći i komercijalna roba ulazili su u Gazu kroz dvije rute; preko prelaza Kerem Shalom na granici s Izraelom, dok je ostatak ulazio preko Rafe, na granici s Egiptom i uglavnom je korišten za kretanje civila.

Oba kontrolna punkta su otvorena s tim da se roba koja ulazi u Rafu prvo transportuje u Kerem Shalom, gdje se istovara kako bi je pregledali izraelski funkcioneri, a zatim se vraća u Rafu. Sve to dovodi do kašnjenja ulaska robe u Gazu, čekanja kamiona na rutama, a to trgovce, posrednike pri uvozu robe, košta. Iz izvještaja OCCRP-a u koji su uključeni i njihovi razgovori sa nekoliko palestinskih trgovaca, koji su pod uslovom anonimnosti ispričali kako i neke logističke kompanije iz Egipta, uvoznici određenih roba, profitiraju od monopola u Rafi, tako što su učetvorostručili cijenu uvoza robe po kamionu. Nekada je on iznosio 5000 dolara po kamionu, a danas je to mnogo više.

Većina od 2,3 miliona stanovnika Gaze sada živi u Rafi blizu graničnog prelaza s Egiptom, uglavnom u šatorima i drugim privremenim skloništima, nakon što su pobjegli od razaranja u drugim dijelovima enklave.

Nedavne fotografije na društvenim mrežama o kojima je izvijestio Reuters prikazuju maskirane muškarce kako stoje pokraj štandova na pijaci. Kako javlja Ynet, grupu je osnovao Hamas kao alternativu policiji nakon napada Izraela. Naoružani, maskirani muškarci započeli su patrole kako bi zaustavili trgovce koji profitiraju u Rafi.

Prema posljednjim izvještajima UN-ove agencije za palestinske izbjeglice (UNRWA) u Gazi je tokom pet mjeseci ubijeno više djece nego u četiri godine sukoba širom svijeta. Prema podacima lokalnih zdravstvenih vlasti, do danas je više od 31.184 Palestinaca ubijeno, a 72.889 povrijeđeno. Do 12. marta 247 izraelskih vojnika ubijeno je u Gazi, a 1475 ih je povrijeđeno od početka kopnene operacije, pokazuju podaci izraelske vojske.

Svijet

UMEROV “Zelenski bi mogao da odustane od dijela Donbasa”

Sekretar ukrajinskog Savjeta za bezbjednost i odbranu Rustem Umerov priznao je na sastanku sa američkim zvaničnicima u Floridi da postoji mogućnost da se predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski odrekne jednog dijela Donbasa, u zamjenu za mirovni sporazum, piše list “Vašington post”, pozivajući se na neimenovane izvore upoznate sa procesom pregovora.

“Vašington post” piše da će se možda dodatno razgovarati o smanjenju broja vojnika, usljed oštrih kritika koje je ta informacija izazvala, prenio je TASS.

Nastavi čitati

Svijet

OGLASIO SE RUBIO! SAD mijenja Mirovni plan nakon razgovora sa Ukrajinom

Američka i ukrajinska delegacija održale su sastanak u Ženevi, nakon čega se oglasio državni sekretar SAD Marko Rubio i rekao da “SAD prave neke izmjene mirovnog plana”.

SAD pravi izmjene u Mirovnom planu

Nakon toga, američki državni sekretar rekao je da Vašingtonov tim pravi “neke izmjene” u mirovnom planu, očigledno na osnovu ukrajinskih prijedloga.

Dodaje da još uvijek ima posla i da će možda kasnije imati dodatne informacije.

“Imamo veoma dobar radni proizvod koji je već izgrađen na temelju doprinosa svih relevantnih strana uključenih ovdje, i sada smo mogli da prođemo kroz neke od tih stavki, tačku po tačku. I mislim da smo postigli dobar napredak. Naši timovi su sada otišli ​​u svoje sobe dok radimo na nekim od prijedloga koji su nam ponuđeni, tako da radimo na tome, praveći neke izmjene u nadi da ćemo dalje smanjiti razlike i približiti se nečemu sa čime su i Ukrajina i očigledno SAD veoma zadovoljne”, rekao je Rubio nakon sastanka, prenosi Skaj Njuzs.

Ukrajina zadovoljna napretkom

Ukrajinski zvaničnik Andrij Jermak rekao je da je sastanak bio veoma produktivan i dodaje da se stvari kreću ka “pravednom i trajnom miru”.

Izražava zahvalnost SAD, upućujući svoju ličnu zahvalnost predsjedniku Trampu.

Kaže da će delegati danas i narednih dana raditi na zajedničkom prijedlogu sa SAD i evropskim saveznicima, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Aktuelno