Connect with us

Svijet

“NEKOM RAT NEKOM BRAT”: Kako ratni profiteri Palestincima prodaju hranu

Nekom rat nekom brat, stara je geslo ratnog profiterstva koje je svoju dimenziju pokazalo u svim globalnim sukobima.

Sjetimo se početka devedesetih i rata u Bosni i Hercegovini kada se kilogram brašna ili šteka cigareta plaćao suvim zlatom, čitaj, najmanje 100 njemačkih maraka. Danas stanovništvo Gaze na svojim leđima ne osjeća samo teret oružja, već i gladi, gdje u neimaštini i razaranju grupe švercera love u mutnom nastojeći finansijski se okoristiti na ionako malim količinama hrane koje ulaze u pojas Gaze, prenosi Forbes.

Pozivajući se na izvještaje OCCRP-a (organizacije specijalizovane za izvještavanja o organizovanom kriminalu i korupciji),francuski Le Monde javlja kako ratni profiteri iskorištavaju poremećaje u lancu snabidjevanja, od transporta do prodaje, kako bi se obogatili.

“Ulazak komercijalnih proizvoda otežan je bezbjednosnim provjerama koje je Izrael uveo od početka rata i ograničenjima prevoza, kao što su višestruke inspekcije, dugi redovi na kontrolnim tačkama i razorene ceste”, piše ovaj medij.

Na pijaci An-najmah u Rafai, ulični prodavači izlažu male količine prehrambenih proizvoda; grah, sardine, tunu, leću, šećer, sokove i slatkiše, ali su njihove cijene deset puta veće nego prije rata, ispričali su trgovci OCCRP-u. Iako su djeca željna šećera, mnoge majke nisu u finansijskoj mogućnosti da im od švercera kupe ni keks.

Prije 7. oktobra, kada je Hamas izveo napad na Izrael, u Gazi je kilogram paradajza koštao oko 0,30 dolara. Danas paradajz košta između četiri i pet dolara. Tri kilograma šećera Palestinci su plaćali oko 2,5 dolara, a danas za istu količinu moraju izdvojiti (naravno, ko ima taj novac), oko 20 dolara.

Piletina više ne košta tri dolara već 21 dolar. Kilogram luka košta između četiri i pet dolara, dok je školjka jaja danas 20 dolara, a ne tri dolara koliko su je Palestinci plaćali prije rata.

Prije rata, navodi OCCRP, kamioni pomoći i komercijalna roba ulazili su u Gazu kroz dvije rute; preko prelaza Kerem Shalom na granici s Izraelom, dok je ostatak ulazio preko Rafe, na granici s Egiptom i uglavnom je korišten za kretanje civila.

Oba kontrolna punkta su otvorena s tim da se roba koja ulazi u Rafu prvo transportuje u Kerem Shalom, gdje se istovara kako bi je pregledali izraelski funkcioneri, a zatim se vraća u Rafu. Sve to dovodi do kašnjenja ulaska robe u Gazu, čekanja kamiona na rutama, a to trgovce, posrednike pri uvozu robe, košta. Iz izvještaja OCCRP-a u koji su uključeni i njihovi razgovori sa nekoliko palestinskih trgovaca, koji su pod uslovom anonimnosti ispričali kako i neke logističke kompanije iz Egipta, uvoznici određenih roba, profitiraju od monopola u Rafi, tako što su učetvorostručili cijenu uvoza robe po kamionu. Nekada je on iznosio 5000 dolara po kamionu, a danas je to mnogo više.

Većina od 2,3 miliona stanovnika Gaze sada živi u Rafi blizu graničnog prelaza s Egiptom, uglavnom u šatorima i drugim privremenim skloništima, nakon što su pobjegli od razaranja u drugim dijelovima enklave.

Nedavne fotografije na društvenim mrežama o kojima je izvijestio Reuters prikazuju maskirane muškarce kako stoje pokraj štandova na pijaci. Kako javlja Ynet, grupu je osnovao Hamas kao alternativu policiji nakon napada Izraela. Naoružani, maskirani muškarci započeli su patrole kako bi zaustavili trgovce koji profitiraju u Rafi.

Prema posljednjim izvještajima UN-ove agencije za palestinske izbjeglice (UNRWA) u Gazi je tokom pet mjeseci ubijeno više djece nego u četiri godine sukoba širom svijeta. Prema podacima lokalnih zdravstvenih vlasti, do danas je više od 31.184 Palestinaca ubijeno, a 72.889 povrijeđeno. Do 12. marta 247 izraelskih vojnika ubijeno je u Gazi, a 1475 ih je povrijeđeno od početka kopnene operacije, pokazuju podaci izraelske vojske.

Svijet

Makron i Merc “SAD ĆE IZDATI UKRAJINU, oni se igraju i sa VAMA I SA NAMA”

Predsjednik Francuske Emanuel Makron upozorio je da bi Sjedinjene Američke Države mogle da izdaju Ukrajinu, navodi se u transkriptu razgovora evropskih lidera o strategijama zaštite Kijeva, koji je objavio njemački list “Špigel”.

U telefonskom razgovoru u ponedjeljak, učestvovali su Makron, njemački kancelar Fridrih Merc, generalni sekretar NATO-a Mark Rute, finski predsjednik Aleksander Stub, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i drugi i raspravljali su o mirovnim pregovorima koje predvode SAD sa Kijevom i Moskvom.

„Postoji mogućnost da će SAD izdati Ukrajinu po pitanju teritorija bez jasnoće o bezbjednosnim garancijama”, rekao je Makron, prema njemačkom listu i dodao da postoji “velika opasnost” za Zelenskog, prenosi briselski portal Politiko.

Jelisejska palata nije odgovorila na zahtjev briselskog portala da pruži komentar.

„Špigel” je prenio da je Jelisejska palata u saopštenju poslatom ovom njemačkom listu negirala da je Makron govorio o bilo kakvoj izdaji.

„Predsjednik nije upotrebio te riječi”, navela je kancelarija predsjednika Francuske, prenosi list.

Merc je rekao da Zelenski mora da bude “izuzetno oprezan u narednim danima”.

„Oni se igraju i sa vama i sa nama”, rekao je Merc, očigledno misleći na američke izaslanike Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera, zeta predsjednika SAD Donalda Trampa, koji su u utorak proveli pet sati u zatvorenim razgovorima sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

Portparol Merca, Stefan Kornelijus, rekao je za Politiko da iz principa ne potvrđuje niti komentariše dijelove razgovora.

Finski predsjednik Stub, prema transkriptu, bio je saglasan sa Mercom.

„Ne možemo da ostavimo Ukrajinu i Volodimira same sa tim ljudima”, rekao je, očigledno misleći na Vitkofa i Kušnera, sa čime se Rute složio.

Rute je kazao da se slaže sa Stubom da moraju da zaštite Zelenskog.

I NATO je odbio da komentariše transkript.

Do razgovora je došlo nakon što je Trampova administracija predstavila mirovni plan u 28 tačaka, za koji se navodi da su ga sastavili ruski izaslanik Kiril Dmitrijev, Vitkof i Kušner, a koji su Ukrajina i evropski saveznici kritikovali kao previše povoljan za Rusiju, što je pokrenulo pregovore u Ženevi.

Ti naknadni pregovori, na kojima su učestvovali evropski, ukrajinski i američki zvaničnici, rezultirali su ažuriranim planom od 19 tačaka, koji Rusija još nije prihvatila.

Moskva nije odustala od svojih maksimalističkih zahtjeva, odnosno da Kijev preda velike dijelove neokupirane teritorije na istoku, ograniči veličinu svoje vojske i održi nove izbore, navodi Politiko.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, poljski premijer Donald Tusk, italijanska premijerka Đorđa Meloni, danska premijerka Mete Frederiksen, norveški premijer Jonas Gar Stere i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, takođe, su učestvovali u razgovoru, koji je obavljen u ponedjeljak, prema “Špiglu”.

Tokom razgovora, kako je objavio njemački list, bilo je riječi i o zamrznutim ruskim sredstvima, pri čemu su pojedini lideri istakli da zapljena sredstava treba da bude odluka EU, a ne SAD.

Nastavi čitati

Svijet

MEDVEDEV “Dok Rusija i SAD traže mir, EVROPA RATUJE DO POSLJEDNJEG UKRAJINCA”

Dok Rusija i Sjedinjene Američke Države pregovaraju o prekidu vatre, Evropa nastavlja da ratuje do posljednjeg Ukrajinca, izjavio je Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije i predsjednik stranke Јedinstvena Rusija.

– Dok Rusija i SAD pregovaraju o okončanju sukoba, frigidna Evropa, predvođena “ludim damama” Ursulom (fon der Lajen, predsjednicom Evropske komisije) i Kajom (Kalas, šeficom evropske diplomatije), aktivno nastavlja rat do posljednjeg Ukrajinca“ – napisao je Medvedev na svom Telegram kanalu. Komentarišući situaciju oko hapšenja Federike Mogerini, bivše šefice evropske diplomatije, pretpostavio je da ona “nije oskudijevala sa novcem” na poziciji ministarke spoljnih poslova ujedinjene Evrope.

– Najzanimljivije je to što je žena koja je obavljala tu funkciju obezbijedila sebi penziju bez ikakvih ograničenja. Očigledno je da je imala malo novca na mjestu ministarke spoljnih poslova ujedinjene Evrope. Sjećam se ove žene, inače je bila mnogo pristojnija od ova dva strašna lopova i rusofoba današnjice: Ursule fon der, naravno, i Kaje Kalas – prokomentarisao je političar.

Izjavio je da njih dvoje ne čekaju penziju, dodajući da je jedna ukrala ludu količinu novca tokom pandemije koronavirusa, a muž druge nepravedno zarađuje na ugovorima sa Rusijom.

Slučaj Mogerini

Evropsko javno tužilaštvo je saopštilo da su Mogerini i Stefano Sanino, direktor Generalnog direktorata Evropske komisije za Bliski istok, Sjevernu Afriku i Persijski zaliv, pritvoreni zbog sumnje da tenderski proces iz 2021. i 2022. godine, vezan za osnivanje diplomatske akademije na Koledžu Evrope, “nije bio fer”.

Optužbe protiv Mogerini i Sanina uključuju prevaru u javnim nabavkama, korupciju, sukob interesa i kršenje profesionalne tajne, ali je tužilaštvo procijenilo da u njihovom slučaju “nema rizika od bjekstva”, objavili su italijanski mediji.

Ranije danas, Kancelarija evropskog javnog tužioca je saopštila da su Mogerini i Sanino pušteni sinoć nakon što ih je ispitivala savezna policija Zapadne Flandrije.

RTRS

Nastavi čitati

Svijet

KRALJ ČARLS: Spremni smo da sa Njemačkom podržimo Evropu “pred prijetnjom ruske agresije”

Britanski kralj Čarls izjavio je da su Velika Britanija i Njemačka spremne da “podrže Evropu pred prijetnjom dalje ruske agresije”.

Govoreći na državnom banketu u čast njemačkog predsjednika Franka-Valtera Štajnmajera, kralj je pohvalio zajednički odbrambeni sporazum dvije zemlje, nazvavši ga “jedinstvenim partnerstvom u srcu NATO”, piše Skaj njuz.

Na početku trodnevne državne posete, Štajnmajer je poručio da dvije zemlje “rade zajedno na promociji bezbjednosti i odbrane, jedan pored drugog za slobodnu, mirnu Evropu… uz podršku Ukrajini”, prenosi Tanjug.

Ovo je prva državna posjeta njemačkog lidera Velikoj Britaniji u 27 godina, a oko 160 gostiju prisustvovalo je banketu u dvorani Svetog Đorđa u Vindzoru, gdje je sa strane stajala božićna jelka ukrašena sa 3.000 lampica.

Tokom večeri, kralj se našalio o zajedničkoj ljubavi prema fudbalu, navodeći da “na kraju Nijemci pobjeđuju”.

Štajnmajera i njegovu suprugu Elke Budenbender dočekali su kralj Čarls i kraljica Kamila u Vindzoru.

Njemački predsjednik se takođe sastao sa britanskim premijerom Kirom Starmerom na okruglom stolu poslovnih lidera dvije zemlje, u okviru projekta električnih vozila vrijednog više od 20 miliona evra koji predvodi “Mercedes” i koji će otvoriti 150 radnih mjesta u Northemptonširu i Oksfordširu.

U julu su Njemačka i Velika Britanija potpisale Kensingtonski sporazum, a Starmer je rekao da će zemlje “sarađivati još tešnje”.

On je rekao da su odnosi dvije države u “veoma, veoma jakom položaju” i da je partnerstvo ključno za pitanja poput Ukrajine, migracija, ekonomskog rasta i trgovine.

Štajnmajer će danas položiti cvijeće na grob kraljice Elizabete II u kapeli Svetog Đorđa u Vindzoru, a kasnije će se obratiti parlamentu.

Štajnmajer je doputovao juče u zvaničnu posjetu Velikoj Britaniji.

Na početku trodnevne posjete njemačkog predsjednika britanski kraljevski par je za goste iz Njemačke organizovao svečani vojni doček praćen počasnim plotunom iz 41 artiljerijskog oruđa i vožnju kraljevskom kočijom ulicama gradića Vindzor do ruševine katedrale u Koventriju, bombardovane tokom Drugog svjetskog rata, prenosi londonski Gardijan.

Nastavi čitati

Aktuelno