Connect with us

Svijet

“NEKOM RAT NEKOM BRAT”: Kako ratni profiteri Palestincima prodaju hranu

Nekom rat nekom brat, stara je geslo ratnog profiterstva koje je svoju dimenziju pokazalo u svim globalnim sukobima.

Sjetimo se početka devedesetih i rata u Bosni i Hercegovini kada se kilogram brašna ili šteka cigareta plaćao suvim zlatom, čitaj, najmanje 100 njemačkih maraka. Danas stanovništvo Gaze na svojim leđima ne osjeća samo teret oružja, već i gladi, gdje u neimaštini i razaranju grupe švercera love u mutnom nastojeći finansijski se okoristiti na ionako malim količinama hrane koje ulaze u pojas Gaze, prenosi Forbes.

Pozivajući se na izvještaje OCCRP-a (organizacije specijalizovane za izvještavanja o organizovanom kriminalu i korupciji),francuski Le Monde javlja kako ratni profiteri iskorištavaju poremećaje u lancu snabidjevanja, od transporta do prodaje, kako bi se obogatili.

“Ulazak komercijalnih proizvoda otežan je bezbjednosnim provjerama koje je Izrael uveo od početka rata i ograničenjima prevoza, kao što su višestruke inspekcije, dugi redovi na kontrolnim tačkama i razorene ceste”, piše ovaj medij.

Na pijaci An-najmah u Rafai, ulični prodavači izlažu male količine prehrambenih proizvoda; grah, sardine, tunu, leću, šećer, sokove i slatkiše, ali su njihove cijene deset puta veće nego prije rata, ispričali su trgovci OCCRP-u. Iako su djeca željna šećera, mnoge majke nisu u finansijskoj mogućnosti da im od švercera kupe ni keks.

Prije 7. oktobra, kada je Hamas izveo napad na Izrael, u Gazi je kilogram paradajza koštao oko 0,30 dolara. Danas paradajz košta između četiri i pet dolara. Tri kilograma šećera Palestinci su plaćali oko 2,5 dolara, a danas za istu količinu moraju izdvojiti (naravno, ko ima taj novac), oko 20 dolara.

Piletina više ne košta tri dolara već 21 dolar. Kilogram luka košta između četiri i pet dolara, dok je školjka jaja danas 20 dolara, a ne tri dolara koliko su je Palestinci plaćali prije rata.

Prije rata, navodi OCCRP, kamioni pomoći i komercijalna roba ulazili su u Gazu kroz dvije rute; preko prelaza Kerem Shalom na granici s Izraelom, dok je ostatak ulazio preko Rafe, na granici s Egiptom i uglavnom je korišten za kretanje civila.

Oba kontrolna punkta su otvorena s tim da se roba koja ulazi u Rafu prvo transportuje u Kerem Shalom, gdje se istovara kako bi je pregledali izraelski funkcioneri, a zatim se vraća u Rafu. Sve to dovodi do kašnjenja ulaska robe u Gazu, čekanja kamiona na rutama, a to trgovce, posrednike pri uvozu robe, košta. Iz izvještaja OCCRP-a u koji su uključeni i njihovi razgovori sa nekoliko palestinskih trgovaca, koji su pod uslovom anonimnosti ispričali kako i neke logističke kompanije iz Egipta, uvoznici određenih roba, profitiraju od monopola u Rafi, tako što su učetvorostručili cijenu uvoza robe po kamionu. Nekada je on iznosio 5000 dolara po kamionu, a danas je to mnogo više.

Većina od 2,3 miliona stanovnika Gaze sada živi u Rafi blizu graničnog prelaza s Egiptom, uglavnom u šatorima i drugim privremenim skloništima, nakon što su pobjegli od razaranja u drugim dijelovima enklave.

Nedavne fotografije na društvenim mrežama o kojima je izvijestio Reuters prikazuju maskirane muškarce kako stoje pokraj štandova na pijaci. Kako javlja Ynet, grupu je osnovao Hamas kao alternativu policiji nakon napada Izraela. Naoružani, maskirani muškarci započeli su patrole kako bi zaustavili trgovce koji profitiraju u Rafi.

Prema posljednjim izvještajima UN-ove agencije za palestinske izbjeglice (UNRWA) u Gazi je tokom pet mjeseci ubijeno više djece nego u četiri godine sukoba širom svijeta. Prema podacima lokalnih zdravstvenih vlasti, do danas je više od 31.184 Palestinaca ubijeno, a 72.889 povrijeđeno. Do 12. marta 247 izraelskih vojnika ubijeno je u Gazi, a 1475 ih je povrijeđeno od početka kopnene operacije, pokazuju podaci izraelske vojske.

Related Topics:

Svijet

PROBLEMI SA AERODROMIMA ŠIROM SVIJETA: Erbas tvrdi da je zračenje oštetilo sistem

Mnogobrojne avio-kompanije uključujući IziDŽet, Britiš ervejz, Er Lingus, Lufthansa, Amerikan erlajns, Delta i Viz er, pogođene su softevrskim problemom aviona serije A320 kompanije Erbas, dok određene kompanije poput kolumbijske Avianse privremeno obustavljaju prodaju karata zbog ažuriranja.

Portparol Erbasa je ranije za Skaj njuz rekao je da će neophodna softverska izmjena uticati na do 6.000 aviona.

Popravka uglavnom podrazumeva vraćanje softvera na prethodnu verziju, ali mora biti izvedena prije nego što avion ponovo preveze putnike, prenio je sinoć Skaj njuz.

Za većinu pogođenih aviona, ažuriranje traje dva-tri sata, dok će neki modeli zahtijevati i novu opremu, što će produžiti vrijeme nedostupnosti.

Problem se odnosi na modele A319, A320 i A321 koji su u upotrebi, dok avioni koji tek treba da budu isporučeni nisu pogođeni.

Britanska uprava civilnog vazduhoplovstva (CAA) upozorila je da je moguće odlaganje i otkazivanje letova, dok stručnjaci ističu da avio-saobraćaj ostaje na visokom nivou bezbjednosti, ali da putnici možda neće imati pravo na novčanu naknadu jer se smatra da je problem izvan kontrole avio-kompanija.

IziDŽet je saopštio da će putnike direktno obaveijstiti o promjenama u letovima i da će učiniti sve da minimalizuje uticaj.

Amerikan erlajns očekuje da će softverska promjena uticati na 340 aviona i da može doći do manjih kašnjenja, dok Viz er upozorava da bi neki letovi tokom vikenda mogli biti pogođeni, prenose agencije.

Indigo, indijska avio-kompanija sa više od 150 A320 u floti, najavila je da aktivno sprovodi neophodne softverske nadogradnje, dok Britiš ervejz i Er Lingus navode da je pogođen samo manji broj aviona i da se popravke izvode noću kako bi se izbjegli veći poremećaji.

Erbas je zatražio od Evropske agencije za bezbjednost avijacije (EASA) izdavanje direktive o vazduhoplovnoj podobnosti za pogođene avione.

Portparol Erbasa rekao je da će potrebna promjena softvera uticati na do 6.000 aviona.

Kompanija je saopštila da analiza nedavnog incidenta pokazuje da intenzivno solarno zračenje može oštetiti podatke ključne za funkcionisanje sistema za upravljanje letom.

Nastavi čitati

Svijet

RASPAŠOJ U KIJEVU! Jermak podnio ostavku, MINISTRI ODLAZE

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski objavio je danas da je šef njegovog kabineta Andrij Jermak podnio ostavku.

Zelenski je naveo da ne želi da iko postavlja pitanja o Ukrajini, te da će stoga danas biti donesene neke interne odluke. – Prvo: Kabinet predsjednika Ukrajine na svoje čelo postaviće novog čovjeka,šef kancelarije, Andrij Jermak, potpisao je ostavku – rekao je Zelenski u svom večernjem obraćanju, prenosi Interfaks Ukrajina.

Zelenski je zahvalio Jermaku na dosadašnjem radu i rekao da će sutra obaviti konsultacije o tome ko bi mogao biti novi šef njegovog kabineta, prenosi Unian.

Ukrajinske vlasti za borbu protiv korupcije izvršile su jutros pretres u kući Andrija Jermaka, šefa kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, saopštio je Nacionalni biro za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU).

Prema saopštenju NABU na Fejsbuku, ove “istražne radnje (pretres) su odobrene i sprovode se u okviru istrage”.

NABU i SAP su 10. novembra saopštili rezultate istrage o korupciji u ukrajinskom energetskom sektoru, koja je nazvana “Midas”.

Dokumentovane su aktivnosti visokorangirane kriminalne organizacije, čiji su učesnici izgradili veliku korupcijsku šemu kako bi uticali na strateška preduzeća državnog sektora, posebno na Energoatom.

Prema istrazi, nekoliko ukrajinskih zvaničnika umiješano je u sistematsko pranje novca i nezakonito bogaćenje, a na čelu šeme bio je biznismen Timur Mindič, bivši poslovni partner ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Ukrajinska ministarka energetike Svetlana Grinčuk i ministar pravde German Galuščenko podnijeli su ostavke nakon što se njihovo ime pojavilo u istrazi.

Agencije

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN NAKON SASTANKA SA PUTINOM: „Snabdijevanje Mađarske energijom ostaje bezbjedno“ – šta se zapravo krije iza poruka iz Moskve?

Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da je sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju bio “uspješan”, naglasivši da je energetska bezbjednost Mađarske potpuno očuvana. Susret u Moskvi trajao je gotovo četiri sata, a fokus razgovora bili su bilateralni odnosi, situacija u Ukrajini i veliki strateški projekti – prije svega nuklearna elektrana Paks II.

Orban je na društvenim mrežama napisao da je “snabdijevanje Mađarske energijom bezbjedno”, što je potvrdio i ministar vanjskih poslova Peter Sijarto. Prema njegovim riječima, Rusija i Mađarska postigle su sporazum o ubrzanju realizacije projekta Paks II, koji bi u budućnosti trebalo značajno povećati udio nuklearne energije u mađarskom sistemu.

Ruska nafta i gas i dalje teku – preko Družbe i Turskog toka

Sijarto je istakao da Rusija uredno ispunjava sve ugovore o isporuci sirove nafte i prirodnog gasa. Mađarska se trenutno oslanja na dvije ključne energetske arterije:

Naftovod Družba, jedan od najstarijih naftovoda u Evropi, kroz koji Mađarska dobija rusku naftu, jer je izuzeta iz potpunog evropskog embarga.

Gasovod Turski tok / Balkan Stream, koji ruski gas preko Crnog mora, Turske, Bugarske i Srbije dovodi do Mađarske, posebno važan zbog neizvjesnog tranzita preko Ukrajine.

Zvanična Budimpešta insistira da su isporuke neprekidne i stabilne, te da su dobili i američko izuzeće od sankcija kako bi uvoz mogao da se nastavi bez prekida.

Paks II – ključni projekat za energetsku budućnost Mađarske

Nakon sastanka u Moskvi potvrđeno je da će se ubrzati radovi na projektu Paks II, ruskom investicijom vrijednom nekoliko milijardi eura. Planirana su dva nova reaktora tipa VVER-1200, čime bi Mađarska gotovo udvostručila nuklearne kapacitete.

Iako je projekat bio blokiran zbog sankcija i tehničkih prepreka, 2025. su izdane ključne građevinske dozvole, a prvi veliki radovi trebalo bi da počnu 5. februara naredne godine.

Kontroverze i pritisci iz EU

Ovaj projekat nije bez problema:

EU je ranije osporila proceduru dodjele ugovora, tvrdeći da nije u skladu s pravilima javnih nabavki.

Sankcije, zabrane izvoza opreme i politički pritisci otežavaju saradnju.

Kritičari upozoravaju da Mađarska “produbljuje energetsku zavisnost od Rusije”, uprkos evropskom planu smanjenja uvoza ruske energije do 2027.

Ipak, Budimpešta tvrdi da bez nuklearne energije ne može obezbijediti stabilne i jeftine isporuke struje.

Geopolitička dimenzija: Mađarska između EU i Rusije

Posebnu pažnju izazvala je i izjava Sijarta da je “ruska strana uvjerila Mađarsku” da bi se eventualni mirovni samit Rusija–SAD mogao održati upravo u Budimpešti. Time Mađarska ponovo pozicionira sebe kao most između Zapada i Rusije – ali i kao članicu EU koja vodi paralelnu energetsku i diplomatsku politiku.

Šta sve ovo znači?

Sastanak Orbana i Putina šalje tri ključne poruke:

Mađarska ostaje čvrsto vezana za rusku energiju, bez obzira na evropske strateške ciljeve.

Paks II dobija novi zamah, iako se suočava sa pravnim i političkim preprekama.

Budimpešta jača ulogu „specijalnog posrednika“ u odnosima Zapada i Rusije.

Hoće li Mađarska zbog ovakvih poteza biti politički izolovana u EU ili će nastaviti da gradi sopstvenu energetsku i diplomatsku strategiju – pitanje je koje će dominirati evropskim tržištem energije u narednim godinama.

BL24

Nastavi čitati

Aktuelno