Connect with us

Svijet

“NEKOM RAT NEKOM BRAT”: Kako ratni profiteri Palestincima prodaju hranu

Nekom rat nekom brat, stara je geslo ratnog profiterstva koje je svoju dimenziju pokazalo u svim globalnim sukobima.

Sjetimo se početka devedesetih i rata u Bosni i Hercegovini kada se kilogram brašna ili šteka cigareta plaćao suvim zlatom, čitaj, najmanje 100 njemačkih maraka. Danas stanovništvo Gaze na svojim leđima ne osjeća samo teret oružja, već i gladi, gdje u neimaštini i razaranju grupe švercera love u mutnom nastojeći finansijski se okoristiti na ionako malim količinama hrane koje ulaze u pojas Gaze, prenosi Forbes.

Pozivajući se na izvještaje OCCRP-a (organizacije specijalizovane za izvještavanja o organizovanom kriminalu i korupciji),francuski Le Monde javlja kako ratni profiteri iskorištavaju poremećaje u lancu snabidjevanja, od transporta do prodaje, kako bi se obogatili.

“Ulazak komercijalnih proizvoda otežan je bezbjednosnim provjerama koje je Izrael uveo od početka rata i ograničenjima prevoza, kao što su višestruke inspekcije, dugi redovi na kontrolnim tačkama i razorene ceste”, piše ovaj medij.

Na pijaci An-najmah u Rafai, ulični prodavači izlažu male količine prehrambenih proizvoda; grah, sardine, tunu, leću, šećer, sokove i slatkiše, ali su njihove cijene deset puta veće nego prije rata, ispričali su trgovci OCCRP-u. Iako su djeca željna šećera, mnoge majke nisu u finansijskoj mogućnosti da im od švercera kupe ni keks.

Prije 7. oktobra, kada je Hamas izveo napad na Izrael, u Gazi je kilogram paradajza koštao oko 0,30 dolara. Danas paradajz košta između četiri i pet dolara. Tri kilograma šećera Palestinci su plaćali oko 2,5 dolara, a danas za istu količinu moraju izdvojiti (naravno, ko ima taj novac), oko 20 dolara.

Piletina više ne košta tri dolara već 21 dolar. Kilogram luka košta između četiri i pet dolara, dok je školjka jaja danas 20 dolara, a ne tri dolara koliko su je Palestinci plaćali prije rata.

Prije rata, navodi OCCRP, kamioni pomoći i komercijalna roba ulazili su u Gazu kroz dvije rute; preko prelaza Kerem Shalom na granici s Izraelom, dok je ostatak ulazio preko Rafe, na granici s Egiptom i uglavnom je korišten za kretanje civila.

Oba kontrolna punkta su otvorena s tim da se roba koja ulazi u Rafu prvo transportuje u Kerem Shalom, gdje se istovara kako bi je pregledali izraelski funkcioneri, a zatim se vraća u Rafu. Sve to dovodi do kašnjenja ulaska robe u Gazu, čekanja kamiona na rutama, a to trgovce, posrednike pri uvozu robe, košta. Iz izvještaja OCCRP-a u koji su uključeni i njihovi razgovori sa nekoliko palestinskih trgovaca, koji su pod uslovom anonimnosti ispričali kako i neke logističke kompanije iz Egipta, uvoznici određenih roba, profitiraju od monopola u Rafi, tako što su učetvorostručili cijenu uvoza robe po kamionu. Nekada je on iznosio 5000 dolara po kamionu, a danas je to mnogo više.

Većina od 2,3 miliona stanovnika Gaze sada živi u Rafi blizu graničnog prelaza s Egiptom, uglavnom u šatorima i drugim privremenim skloništima, nakon što su pobjegli od razaranja u drugim dijelovima enklave.

Nedavne fotografije na društvenim mrežama o kojima je izvijestio Reuters prikazuju maskirane muškarce kako stoje pokraj štandova na pijaci. Kako javlja Ynet, grupu je osnovao Hamas kao alternativu policiji nakon napada Izraela. Naoružani, maskirani muškarci započeli su patrole kako bi zaustavili trgovce koji profitiraju u Rafi.

Prema posljednjim izvještajima UN-ove agencije za palestinske izbjeglice (UNRWA) u Gazi je tokom pet mjeseci ubijeno više djece nego u četiri godine sukoba širom svijeta. Prema podacima lokalnih zdravstvenih vlasti, do danas je više od 31.184 Palestinaca ubijeno, a 72.889 povrijeđeno. Do 12. marta 247 izraelskih vojnika ubijeno je u Gazi, a 1475 ih je povrijeđeno od početka kopnene operacije, pokazuju podaci izraelske vojske.

Svijet

DVIJE GODINE ISTRAGE! EU kaznila Ilona Maska sa 120 miliona evra

Evropska komisija je danas 5. decembra kaznila društvenu mrežu X u vlasništvu američkog milijardera Ilona Maska sa 120 miliona evra zbog nepoštovanja propisa Evropske unije u vezi sa digitalnim uslugama.

Odluka je uslijedila nakon dvogodišnje istrage koja je pokrenuta u okviru Zakona o digitalnim uslugama (DSA), koji zahtjeva od platformi da preuzmu veću odgovornost za zaštitu korisnika i uklanjanje štetnog ili nezakonitog sadržaja, prenosi Asošiejted pres.

Komisija je saopštila da je platformi X izrečena kazna zbog tri različita kršenja transparentnosti propisanih zakonom.

Regulatore su posebno zabrinuli “manipulativni dizajn” plavih znački za verifikaciju, koji su korisnike izložili potencijalnim prevarama i manipulacijama. Takođe, kako navode, X nije ispunio zahtjeve u vezi sa bazom podataka oglasa i pristupom istraživača javnim podacima.

Ova odluka bi mogla da izazove negativne reakcije u Sjedinjenim Američkim Državama, s obzirom na to da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa već kritikovala regulativne propise Brisela i prijetila odmazdom u slučaju da američke tehnološke kompanije budu kažnjene, navodi AP, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

KREMLJ ČEKA REAKCIJU AMERIČKIH KOLEGA: Kontakt Putina i Trampa biće organizovan brzo

Čim se pojave preduslovi za kontakte predsjednika Rusije i SAD, Vladimira Putina i Donalda Trampa, sve će biti organizovano prilično brzo, izjavio je pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov.

– Čim se stvore preduslovi za kontakt predsjednika, bilo za telefonski razgovor ili direktan susret, sve će biti organizovano prilično brzo – naveo je Ušakov.

Kako je istakao, telefonski razgovor sa Trampom za sada nije u Putinovom rasporedu, ali će, ukoliko bude potrebe, biti lako organizovan.

Prema njegovim riječima, Kremlj trenutno čeka reakciju američkih kolega nakon razgovora koji su u utorak održali Putin i specijalni izaslanik američkog predsjednika, Stiven Vitkof.

Datum novog sastanka sa Vitkofom još nije utvrđen, dodao je Ušakov.

Putin boravi u poseti Indiji 4. i 5. decembra. Ruski lider je u četvrtak stigao u Nju Delhi. On i indijski premijer Narendra Modi su imali neformalne razgovore koji su, prema riječima Ušakova, trajali više od dva sata.

Nastavi čitati

Svijet

EVO KOLIKO JE TAČNO FIRMI U NJEMAČKOJ OTIŠLO STEČAJ: Ima li kraja najvećem talasu bankrota u posljednjih 10 godina?

Njemački maloprodajni sektor je zabilježio najviše bankrota u posljednjih deset godina, objavila je u četvrtak kompanija za osiguranje kredita Allianz Trade, prenijela je njemačka novinska agencija DPA.

Od avgusta 2024. do avgusta 2025, 2.490 maloprodajnih kompanija je ušlo u stečajni postupak.

Među njima su lanac obuće Görtz, modna kuća Gerry Weber i prodavac muške odjeće Wormland.

Modni lanac Esprit je zatvorio sve svoje prodavnice zbog nesolventnosti ranije ove godine, dok su prodavci enterijera Depot i diskontni prodavac Kodi značajno smanjili svoje mreže.

Gijom Dežan, analitičar Allianz, procjenjuje da će se konsolidacija na njemačkom maloprodajnom tržištu nastaviti, ali sporijim tempom.

– Trend usporavanja je postao vidljiv posljednjih mjeseci – dodao je.

Na primjer, u avgustu je broj nesolventnosti porastao za 13 procenata u odnosu na prethodnu godinu, dok je u avgustu 2024. skok bio 20 procenata.

Prema ekonomistima, usporavanje lavine bankrota je posljedica nešto povoljnijih poslovnih izgleda.

Blagi optimizam
Maloprodaja je među sektorima koje je kriza najteže pogodila u Evropi, ali međunarodna poređenja pružaju izvjesnu nadu. Naime, širenje insolvencija je usporeno u Holandiji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Norveškoj i Danskoj, prema podacima kompanije Allianz.

Gijom Dežan je istakao da se trgovci na malo i dalje bore sa restrukturiranjem svojih poslovnih modela koje su morali da započnu zbog pandemijske krize.

Da bi se suočili sa sve većim pritiskom konkurencije na onlajn tržištu, trgovci na malo će morati da ulažu velika sredstva u proširenje digitalnih prodajnih kanala i moderne tehnologije, prenosi Fenix magazin.

Međutim, mali igrači teško mogu sebi da priušte ovo.

Nastavi čitati

Aktuelno