Connect with us

Društvo

Nenad Periš otkrio šta mu pomaže da živi nakon Matejeve tragične smrti

Nakon tragičnog gubitka sina Mateja, Nenad Periš u svom Splitu uspijeva da vodi normalan život, iako je na trenutke to izuzetno teško.

U tome mu pomažu porodica i prijatelji, ali i posao u Zavodu za javno zdravlje, kao i vaterpolo, sport u kojem je već dugo poznat kao vrhunski sudija.

U razgovoru za Kurir, Nenad je govorio o svojoj najvećoj borbi, a po njegovim riječima jasno je da ona nije laka, ali u isto vrijeme i da je daleko od toga da je nemoguće u njoj pobijediti.

– Život je takav kakav jeste i ne mogu da promijenim ono što se dogodilo nažalost. Moj put je nekako određen ranijim iskustvima i pokušavam da ostanem na tom putu iako sam se naravno promijenio i prioritete u životu postavio na drugi način. Moram ići naprijed zbog svoje porodice, prijatelja i zbog sebe i da pazim da ne napravim grešku. Bez obzira na to što se dogodilo ne bih nikako želio da bilo kome pokažem da moja vjera nije do kraja iskrena i zato zahvaljujem na svemu što se dogodilo i vjerujem da ćemo se Matej i ja ponovo sresti. To me drži na onom putu na kojem želim da budem – rekao je Nenad Periš.

On je rekao i da poslije svega što se dogodilo nailazi na podršku svakodnevno, čak i od strane ljudi koje ne poznaje.

– Čak i oni sa kojima nemam kontakt… Osjećam da ljudi žele da učine da sve ono što se dogodilo, na neki način i ne bude toliko teško i da ta muka i bol budu sve lakši. Pomaže mi i posao, radim u Zavodu za javno zdravstvo, bavim se analizom vazduha, to je moja prva ljubav i moj prvi izbor- priča on.

Upomoć je “priskočio” i vaterpolo. U Nenadovom Splitu je održano Evropsko prvenstvo na kojem je Hrvatska osvojila zlato.

– Vaterpolo mi naravno pomaže, to je dio života koji me je na neki način i odredio, prvo kroz igru, a više kroz suđenje. Stekao sam puno prijatelja iz cijelog svijeta, naučio puno toga i sebe pripremio za određene izazove u životu. Tu sam sa prijateljima iz cijelog svijeta, igračima i trenerima. To je veliki dio mog života i s time idem dalje. I prije mi je porodica bila na prvom mjestu, ali sada posebno, možda i na prva tri mjesta. Moje dvije ćerke, moja supruga, Matejeva mama. To je ono što mi je najvažnije. Zajedno šetamo polako kroz život i doći ćemo do cilja – poručio je Nenad Periš.

Na Evropskom prvenstvu je dobio zadatak da sudi finale žena između Španije i Grčke, a posao sudije donekle uspije da skrene njegove misli.

– Drugo finale koje sudim na Evropskim prvenstvima. Sretan sam zbog toga i zbog Mateja, porodice, sebe i svih prijatelja što sam uspio da se vratim i koncentrišem na posao, iako mi često tokom dana misli idu na ono što mi je najvažnije, a to je moj sin – rekao je Nenad Periš za Kurir.

Podsjetimo, Matej Periš je nestao u Beogradu gde je došao s društvom uoči novogodišnje noći. Potraga koja je trajala danima nije dala rezultat, a tijelo momka koji bi 28. jula napunio 28. godina, pronađeno je 18. maja.

Matej je sahranjen 22. maja, čitav slučaj je ujedinio region, podrška porodici Periš stigla je sa svih strana i iz svih zemalja, što Nenad cijeni i poštuje.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplije, PONEGDJE MOGUĆA KIŠA

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti toplije, na sjeveru pretežno sunčano, a u ostalim predjelima promjenljivo oblačno s prolaznom kišom ili pljuskovima ponegdje.

Ujutro se po kotlinama i dolinama rijeka očekuje magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
U Hercegovini će se poslije podne javiti lokalni razvoji oblačnosti koji će usloviti pljuskove s grmljavinom
Uveče uglavnom suvo uz postepeno razvedravanje sa sjeveroistoka.

Duvaće slab do umjeren vjetar, u Semberiji uveče na udare pojačan, sjeveroistočni do istočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od pet u višim predjelima do 11 na jugoistoku, na jugu do 14, a dnevna od 18 do 23, u višim predjelima od 14 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

DANU SJEĆANJA NA ŽRTVE GENOCIDA u Donjoj Gradini prisustvovalo oko 15.000 GRAĐANA

Danu sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Јevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i 80 godina od proboja logoraša iz koncentracionog logora Јasenovac, koji je obilježen danas u Donjoj Gradini, prisustvovalo je oko 15.000 građana iz svih krajeva Republike Srpske i regiona, rečeno je u Ministarstvu unutrašeih poslova Republike Srpske.
Sjećanju na 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Јevreja i 127.000 antifašista, koji su mučki ubijeni, prisustvovali su zvaničnici Republike Srpske i Republike Srbije, te brojni diplomatski predstavnici, građani, učenici i potomci stradalih, kao i domaće i inostrane medijske ekipe.

Iz MUP-a su istakli da su istorijskom času, koji je jutros održan, prisustvovali i učenici Srednje škole unutrašnjih poslova.

Policijski službenici su od ranih jutarnjih časova bili angažovani kako bi najavljene aktivnosti protekle mirno i dostojanstveno.

– Zahvaljujući planskim mjerama i radnjama koje su preduzimane već danima, a čiji je nosilac bila Policijska uprava Prijedor, oko 200 autobusa i 1.000 putničkih vozila je danas bez ikakvih problema posjetilo i napustilo područje Spomen-područja Donja Gradina – naveli su iz MUP-a.

Nastavi čitati

Društvo

TUŽAN DAN I ZA DERVENTU! Obilježene 33 godine od stradanja Srba naselja Čardak

U Derventi su danas u Spomen-kompleksu “Čardak” obilježene 33 godine od stradanja 37 Srba iz derventskog naselja Čardak.

U Crkvi Svetog apostola Tome služena je liturgija, održan parastos i položeni vijenci.

Predsjednik derventskog Udruženja ratnih zarobljenika Drago Knežević istakao je da je većina Srba ubijena na Vaskrs 1992. godine na kućnom pragu, a zločine su počinili pripadnici regularne vojske Hrvatske, potpomognuti paravojnim hrvatsko-bošnjačkim jedinicama iz Dervente.

– Nisu bile pošteđene ni žene, djeca ni starci. Umjesto da se raduju Vaskrsu, brojne porodice su tada zavijene u crno, a stanovništvo odvedeno u logore, iz kojih se jedan broj njih nikada živ nije vratio – rekao je Knežević.

Stradale su čitave porodice – iz kuće Lazarević otac, majka i sin, iz kuće Živković otac, majka i sin, bračni parovi Zorić i Ćudić.

– Zbog onih koji ne znaju da ponovim – na ovom mjestu je bila masovna grobnica, gdje je regularna vojska Hrvatske potpomognuta paravojnim muslimanskim i hrvatskim formacijama ubila 37 mještana Čardaka, od čega je 19 bilo zakopano na ovom mjestu, a druga masovna grobnica je bila na groblju u Modranu sa devet posmrtnih ostataka – rekao je Knežević.

On je dodao da je od nekadašnja 223 logoraša koja su uspjela da dočekaju slobodu i svjedoče brutalnosti koje su proživjeli u logorima danas živo samo njih 90.

– Nema sudskih procesa, imam osjećaj da se čeka da logoraši umru da nema ko da svjedoči. Prošle su 33 godina od stravičnog zločina, a mnogi logoraši nisu dočekali pravdu. Okupljamo se na Mali Vaskrs sa porukom da nećemo odustati od zahtjeva da se procesuiraju odgovorni za zločine – istakao je Knežević.

Veliki broj onih koji nisu uspjeli da se spasu zarobljen je tada i odveden u logore u vojnom skladištu Rabić i bivšem Domu JNA u Derventi, u kojima su izlagani najsurovijim oblicima torture.

Bivši logoraši pričali su da su prvo razdvojili djecu i žene od odraslih muškaraca, da su žene kasnije pustili, ali su ih silovali i maltretirali, dok su muškarci danima bili zatvoreni u ovim logorima.

Zamjenik gradonačelnika Dervente Slaven Gojković rekao je da je danas veoma tužan dan dan za naselje Čardak i Derventu, 33 godine od velikog stradanja naših sugrađana.

– Borimo se da istina izađe na vidjelo. Na nama je da se sjećamo žrtava, pomažemo njihovim porodicama i da nikada ne zaboravimo šta se dogodilo, da njegujemo kulturu sjećanja, da naša pokoljenja znaju šta se dogodilo tokom nesrećnih tanih godina – rekao je novinarima Gojković.

Strahote u logorima tokom 55 dana boravka proživio je Ostoja Šarčević koji je zarobljen 26. aprila 1992. godine i sproveden u logor Dom JNA.

– Iz Doma JNA gdje sam prenoćio, sa drugim logorašima prebačeni smo u logor Rabić, gdje sam proveo 55 dana, nakon čega sam išao na kopanje rovova na Tomasovo brdo odakle sam pobjegao. Sve je strašno, svaki čas imaš osjećaj da ćeš biti strijeljan. Nije bilo hrane, vode – podsjeća Šarčević.

Vijence su položili porodice ubijenih mještana Čardaka, u ime Gradske uprave zamjenik gradonačelnika Slaven Gojković, predsjednik i potpredsjednik Skupštine grada Siniša Jeftić i Tanja Bilić, delegacije Udruženja ratnih zarobljenika, Gradske boračke organizacije, drugih organizacija proisteklih iz Odbrambeno – otadžbinskog rata, predstavnici Policijske stanice Derventa, te predstavnici političkih partija.

Nastavi čitati

Aktuelno