Connect with us

Banjaluka

NEPRISTUPAČAN TEREN: Gradonačelnik obišao radove na izgradnji vodovodnog sistema u naselju Ponir, uskoro redovno vodosnabdijevanje

Gradonačelnik Draško Stanivuković sa saradnicima obišao je danas radove na izgradnji vodovodng sistema u naselju Ponir, a riječ je o vodovodnom sistemu Jagare-Ponir-Starčevica-Debeljaci.

Tom prilikom on je poručio kako je riječ o izuzetno izazovnom projektu, s obzirom da je riječ o nepristupačnom i teškom terenu.

-Da bi smo započeli realizaciju ovog projekta bilo je potrebno da se stvori hiljadu preduslova. Ali nijedan preduslov i nijedan uslov se ne stvaraju, ukoliko se vi za to grčevito ne izborite. Radi se o jednom našem cilju, koji smo skoro pa u potpunosti ostvarili – a to je da svako naselje u ovom gradu, svaki dio i svaki pedalj, budu pokriven vodom, da svi imaju gradsku vodu i redovno vodosnabdijevanje. Da bi smo to uradili bilo je potrebno da uložimo i ulažimo više desetina miliona KM. Tako smo na teritoriji Bronzanog Majdana to i uradili i danas ona situacija koja je bila prije – da vode ima pa nema – uložili smo više od 2 miliona KM i to smo riješili. Slavićka očekujemo da će biti gotova do kraja maja ili početka juna, što će omogućiti uredno vodosnabdijevanje za više od 150 domaćinstava. Ista je situacija i sa Donjim Kolima. Uskoro zvaršavamo i projekat vode u Racunama. Kada sve pogledamo, došlo je do ove tačke, gdje se sada nalazimo a koja nam je važna. Za redovno vodosnabdijevanje, za cijele jagare uloženo je gotovo 1,7 miliona KM, te više stotina domaćinstava i sve kuće u budućnosti koje će se graditi, imaće uredno vodosnabdijevanje. Bez Jagara voda nije mogla da dođe ovdje – kazao je on.

Naglasio je i to kako je bilo potrebno da se urade potisni cjevovde i sve drugo što je bilo neophodno da bi danas, kako kaže gradonačelnik – vodu mogli da dovuku na Ponir.

-Za nas je ponir jedna od najvažnijih kota. Radićemo dva rezervoara od 300 kubnih metara, sa više od 14 kilometara vodovodnog sistema da bi Ponir imao vodu. Kada zavšrimo ova dva rezervoara, onda možemo raditi krakove ka Trešnjiku i ka Debeljacima i spuštati se u visinske zone Starčevice, Potoka, kuća koje se nalaze u sklopu Rekerativne zone. Ovo nikada prije nije bilo, ovo je važan projekat. Rok za izvođenje radova je godinu dana. Mi smo radovi počeli prošle godine i ovo bi moglo da bude gotovo do početka naredne godine – rekao je gradonačelnik.

Gradksi menadžer, Bojan Kresojević poručio je kako je ova gradska administracija od početka mandata završila 205 kilometara cjevovoda.

-Ovo je zaista najveći iskorak u gradu. Kada uzmemo u ozbir da ćemo u okviru projekta vodosnabdijevanja Ponir, koji se između ostalog finansira iz sredstava Evropske unije, imati dodatnih 14 kilometara cjevovoda, te sa započetim radovima u Šumarima i svim ostalim projektima koje uveliko radimo, imaćemo i do 270 kilometara cjevovoda do kraja 2024 godine, što nas dovodi – sa početnih 92 do trenutnih 99 posto građana Banje Luke koji će biti pokriveni gradskim sistemom vodosnabidjevanja. Na to sve možemo biti ponosni. Porethodne sedmice smo imali važnu posjetu evropske delegacije koji vrše nadzor na realizacijom projekta koji oni finasiraju. Tada smo im rekli da su za nas najveći nadzor građani i da se trudimo da dinamika bude mnogo bolja i brža od one koja je projektovana. Nakon što su obišli, između ostalog i ovo gradilište, potvrdili su da je dinamika na zavidnom nivou – kazao je gradski menadžer.

Jedan od mještana ovog dijela grada, Nikola Ćurlić rekao je kako je Ponir oduvijek imao problema sa vodosnabdijevanjem, te je zahvalio gradonačelniku i njegovim saradnicima koji su prepoznali važnost ovog projekta.

-Zahvaljujemo se gradonačelniku i njegovim sradnicama koj su unijeli veliku trud za ovaj projekat. Da nije njihovog angažovanja, vjerovatno bi ovaj projekat duže trajao. Trasa je teška, radnici rade vrijedno svaki dan. Mi otkako postojimo imamo problem sa vodom, jer je ovo visinksa zona gdje voda nestaje veoma često, posebno u ljenim mjesecima, pa smo se snalazili ko kako zna – kazao je on.

Izvođač radova je preduzeće „Hidrokop“, a svi projekti u okviru investicionog ciklusa „Voda 3“ finansiraju se sredstvima Evropske unije.

Banjaluka

OSTALI BEZ DOMA U POŽARU Predstavnici Grada posjetili porodicu Knežević

Protekle sedmice požar je zahvatio stan petočlane porodice Knežević u Krfskoj ulici, a vatra je u samo nekoliko trenutaka progutala dobar dio onoga što su gradili godinama.

Porodicu Knežević danas su obišli i predstavnici Grada, a ovlašteni potpisnik Odjeljenja za brigu o porodici i demografiju Adriana Basara naglasila je da je Grad uvijek tu da pomogne, te je iskoristila priliku i da pozove sve druge ljude dobre volje da pomognu ovoj porodici.

-Danas se nalazimo u stanu petočlane porodice Knežević, kojima je dio stana izgorio u požaru. Na prvi pogled evidentno je da je uništen ogroman dio stana koji je sada neupotrebljiv za normalan život. Kao Odjeljenje za brigu o porodici i demografiju i u ime gradonačelnika Draška Stanivukovića potrudićemo se svim silama da omogućimo da ova porodica može da se vrati u stan, da normalno živi, jer sada su razdvojeni, što im takođe teško pada. Pozvala bih sve naše sugrađane koji mogu da pomognu ovoj porodici, a Grad će uraditi sve što je u našoj moći – kazala je Basara.

Predsjednik Komisije za procjenu šteta koje su prouzrokovane elementarnim nepogodama i drugim nesrećama na teritoriji Grada Banjaluka Bojana Rogić istakla je kako je prošle sedmice došlo je do požara u stambenom objektu u prizemlju zgrade u naselju Obilićevo, te da je požar lokalizovan zahvaljujući brzoj i efikasnoj intervenciji vatrogasaca.

-Najvažnije je u ovom trenutku istaći da nisu bili ugroženi životi vlasnika i stanara, a zahvaljujući pravovremenoj reakciji naše službe spriječeno je dalje širenje požara. Komisija za procjenu štete Grada Banjaluke i Odsjek za poslove civilne zaštite izvršiće u toku dana detaljnu procjenu nastale matrijalne štete. Kao što znate gradonačelnik je uvijek bio uz svoje građane u ovakvim situacijama, a tako će biti i sada i uz porodicu Knežević – kazala je ona.

Danijela Knežević, koja sa svojom porodicom živi u Krfsoj ulici istakla je kako je u toku noću došlo do požara.

-Probudila sam roditelje i pozvali smo vatrogasci, oni su došli jako brzo. Uzrok požara je frižider, odnosno zamrzivač, koji je još uvijek u garatnom roku i koji je bio smješten u lođi na balkanu – kazala je Danijela Knežević.

Nastavi čitati

Banjaluka

DRINIĆ “20 GODINA VLAST sa SNSD-om na čelu RAZARA Republiku Srpsku”

Dvadeset godina vlast sa SNSD-om na čelu razara Republiku Srpsku s ciljem stvaranja privatne države. Кrajnje je vrijeme da se probudimo. To je dužnost svakoga od nas, jer posao koji su radili sada ulazi u posljednju fazu.

Napisao je ovo na društvenim mrežama član PSS i odbornik PDP-a u Skupštini Banjaluke, Nebojša Drinić.

 

– Posljednja faza znači privatizacija: Radara i MUP-a, Rudnika i TE Ugljevik, a u konačnici i cijele Elektroprivrede Republike Srpske, naveo je Drinić i dodao:

– Danas smo napravili prvi pobjednički korak. Onemogućili smo privatizaciju radara. Borba se isplati! Istrajaćemo, jer narod u nama vidi alternativu. Republikom Srpskom upravljaće narod, a oni koji su sve radili pogrešno odgovaraće. Ne smije biti nedodirljivih – naveo je on.

Nastavi čitati

Banjaluka

ZIMA DONIJELA NOVE BRIGE! Sve više mladih u Banjaluci traži topli obrok i krov nad glavom

Foto: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Dolazak zime i hladni dani, odnosno noći, natjerali su građane bez podrške i krova nad glavom da potraže pomoć u prihvatnoj stanici ili dnevnom centru za beskućnike u Banjaluci.

No, sve je više mlađih ljudi kojima su potrebni topao obrok, krevet, prenoćište ili razgovor.

To nam potvrđuju i sagovornici u Udruženju “Mozaik prijateljstva” i Gerontološkom centru Banjaluka, koji im pruže krov nad glavom na nekoliko sati, odnosno dana.

Miroslav Subašić, predsjednik Udruženja “Mozaik prijateljstva”, za “Nezavisne” ističe da je njihov dnevni centar za beskućnike stalno otvoren, te da su postali i neka vrsta prihvatne stanice.

“Uvijek se tu nalazi pet do 10 ljudi. Skoro nam je došao mlad čovjek iz Gradiške sa finim karakterom, te je kod nas boravio po nekoliko sati. Ali, sad je našao posao, što je pozitivno. Inače, oni znaju da mogu doći do 16 časova, doručkovati, okupati se itd. Većinom su to ljudi srednjih godina, ali i mlađi”, priča Subašić.

Kako kaže, to su često ljudi koji su izgubili tlo pod nogama.

“Ima tu ljudi koji su zaista dobrog karaktera, skromni i zahvalni. Imali smo situaciju da je čak i magistar došao kod nas kao beskućnik. Teško je biti normalan u sadašnjem svijetu.  I ja iz svog iskustva znam, prošao sam kroz sve to. Zato mi je drago da postoji mjesto gdje se mogu okupati, odmoriti, popričati”, naglašava Subašić.

Prema njegovim riječima, iako ne mogu često uticati na promjenu nečijeg života, njihovi korisnici se često otvore, a ko hoće da radi – i njih znaju usmjeriti i pomoći im da dođu do posla.

Mirjana Todorović, glavna sestra u Gerontološkom centru Banjaluka, koja ujedno vodi prihvatnu stanicu, za “Nezavisne novine” kaže da trenutno imaju sedam korisnika u prihvatnoj stanici.

“Vodimo i telefonske razgovore, kao i razgovore sa osobljem UKC RS, gdje ljudi dođu na liječenje, a poslije toga ih nema ko preuzeti, pa se onda nama obrate da ih primimo. Većinom su to pacijenti čija su djeca ili rodbina u inostranstvu, ili čak nemaju bliže rodbine, pa ih je potrebno smjestiti dok oni ne dođu”, pojašnjava Todorovićeva.

Oni su, kako kaže, počeli dolaziti početkom novembra. Dodaje da je u svakodnevnoj komunikaciji sa banjalučkim Centrom za socijalni rad.

“Kad ih primimo, tu ostaju najviše pet dana. Ali, ukoliko se ne riješi njihov status onda mogu ostati do 30 dana. U slučaju da nisu riješili status, onda mi moramo dobiti rješenje od Centra za socijalni rad, i tada ostaju maksimalno do 90 dana”, rekla je ona.

No, prema njenim riječima, uglavnom ostaju do mjesec dana.

“U tom periodu, ako su došli iz bolnice, trebaju im razne kontrole, terapije, antibiotici, što mi i obezbijedimo, a sa Centrom za socijalni rad provjerimo gdje su prijavljeni, kako bi nam porodični ljekar dostavio uputnicu”, pojasnila je Todorovićeva.

U zadnje vrijeme često dolaze, potvrđuje ona, mlađi ljudi.

“To su ljudi sa raznim dijagnozama, a uglavnom je to neuredan život, porodični odnosi ili su u zapuštenom stanju. Mi im pružimo obrok, topao krevet, terapiju i sve što treba, nema razlike u odnosu na naše korisnike”, zaključuje Todorovićeva.

Nastavi čitati

Aktuelno