Connect with us

Svijet

NEREDI U HAGU: Policija napadnuta kamenicama, proglašeno VANREDNO STANJE nakon protesta

Protesti u Hagu otrgli su se kontroli, četiri policajca povređena su u sukobima.

Četiri policajca su povrijeđena, a pričinjena je i velika materijalna štetau sukobima između pristalica i protivnika eritrejske autoritarne vlasti u Hagu.

Kamenice i pirotehnička sredstva bačeni su na policiju i hitnu pomoć dok su se suprotstavljene grupe sukobile u gradu. Potpuno su izgorjela dva policijska vozila i jedan autobus, a druga vozila su oštećena. Oštećen je i centar u kome je provladina grupa organizovala skup, prenosi Index. Policija je upotrebila suzavac da uguši nerede nakon što je stigla grupa koja se protivila vladi predsjednika Eritreje, Isajasa Afeverkija. Gradonačelnik Haga Jan van Zanen osudio je nasilje i proglasio vanredno stanje u toj oblasti.

“Naši policajci su iznenada bili suočeni sa izuzetno ozbiljnim nasiljem”, rekla je šef policije Mariele van Vulpen. “Žalosno je što su policajci i druge hitne službe ozbiljno napadnuti. To je neprihvatljivo”, rekao je Van Vulpen i dodala da su istrage u toku.

Majra Kumen, bivša holandska političarka, a sada portparolka Eritrejaca u Holandiji, rekla je za javni servis NOS da je oko 500 pripadnika eritrejske zajednice bilo na zabavi u centru. Ona je rekla da skup nije političke prirode i da učesnici nisu tražili sukobe.

Posljednjih meseci izbili su neredi na skupovima Eritreje i u drugim zemljama. Sukobili su se pristalice i protivnici diktatorske vlasti u zemlji na Rogu Afrike. Prošlog ljeta, 26 policajaca povređeno je u neredima na eritrejskom festivalu u Gisenu, u blizini Frankfurta u Njemačkoj. Samo nekoliko nedelja kasnije, 50 ljudi je povrijeđeno na Eritrejskom festivalu u Stokholmu, u Švedskoj. Desetine ljudi povrijeđeno je u Tel Avivu u septembru kada je protest protivnika eritrejske vlade protiv događaja u ambasadi zemlje prerastao u nasilne.

Eritreja, sa oko tri miliona stanovnika, nalazi se u sjeveroistočnoj Africi na Crvenom moru i uglavnom je međunarodno izolovana. Afeverki je vladao zemljom od sticanja nezavisnosti prije oko 30 godina. Političke partije su zabranjene, a sloboda izražavanja i medija su ozbiljno ograničeni. Nema parlamenta, nema nezavisnih sudova, nema organizacija civilnog društva.

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno