PIK je tijelo koje ne postoji ni u jednom formalnom aktu koje reguliše situaciju u BiH, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

– Kao što znate ponekada nešto komentarišem o tom nelegalnom Šmitu, nisam ni pratio, ali vidim da je djelovanje ovih “jadnika” iz Republike Srpske koji su tamo otišli sa namjerom da samo oni postoje, kao da život nije postojao prije njih. Pa su oni kao iznenađeni zašto Njemačka ima aspiracije, kao da ih nije imala i ranije. Kao da Njemačka ih nije imala 1914. ili 1941, ili kada je razbijala Јugoslaviju 90-ih godina, jer to je bio antisrpski projekat – naglasio je Dodik.

Dodik naglašava i da je nakon svega opozicija iznenađena da Njemačka ima loše namjere.
– To govori u stvari koliko je opozicija u zabludi. Ništa novo nije bilo osim njihovog pojavljivanja. Јoš 2010. godine boravio sam na sjednici PIK-a i oni nisu formalan organ, i rekao sam da me više nikada ne zovu. Nakon toga, evo 15 godina nisu nikoga zvali, a sad su odjednom našli da je to izlaz iz ove situacije. Isprepadali su jadnu opoziciju. Njihova predstava da su oni neki spasioci nije samo jadna, već i komična – dodao je Dodik.

Predsjednik Srpske poručuje da opozicija već 20 godina gubi izbore.

– To mene impresionira. Јa sam umoran od pobjeda, a oni nisu od poraza. Narod je taj koji će odlučiti ko će biti na vlasti – istakao je Dodik.

Stručnjaci Međunarodne agencije za atomsku energiju /IAEA/ od početka juna pregledaju bezbjednosna dokumenata Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, saopšteno je iz hrvatskog Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško na lokaciji Trgovska gora.

Iz ovog fonda naveli su da su u svrhu procjene uticaja zahvata Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na ljude i životnu sredinu i ishođenja lokacijske dozvole izrađene detaljne sigurnosne analize i studije.

– Sprovedene analize, zajedno sa zaključcima i preporuke, biće uključene u studiju uticaja na životnu sredinu i prezentovane na javnim raspravama u okviru postupka procjene uticaja zahvata na životnu sredinu. Ključni sigurnosni dokumenti uspostavljanja Centra su procjena bezbjednosti, bezbjednosna studija i izvještaj bezbjednosne studije – navode iz Fonda.

Nezavisni pregled ovih dokumenata sprovodiće se tokom naredna dva mjeseca, a nalazi stručnjaka uključiće se i u naredne iteracije bezbjednosnih dokumenata.

Sljedeći pregled ovih dokumenata, koji obavljaju stručnjaci Međunarodne agencije za atomsku energiju, predviđen je za fazu ishođenja građevinske dozvole.

Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško, kao i postojeći institucionalni otpad skladišti na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH.

Sastanak sa članovima Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira i kolegama iz “Trojki”, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ocjenjuje korektnim i smatra da je on odgovorio na pitanja koja su trebala dobiti odgovor.

Ističe da je zaključak sastanka da domaći politički akteri traže i nađu rješenja, kroz institucije BiH, za trenutnu političku krizu, te da su domaća rješenja ona koja se mogu provoditi.

– Misleći da to možemo, predložio sam da u narednih 15 dana usvojimo dva evropska zakona i izborni zakon koji smo mi predložili, ili neka Trojka predloži neki drugi prijedlog koji se može usvojiti bez izmjene Ustava – podržaćemo ih. Evropski put je tu, a onda idemo stabilizovati sve druge okolnosti koje imamo danas u nefunkcionisanju izvršne i zakonodavne vlasti – kazao je Čović za Avaz.

Već duže vrijeme se čuju zahtjevi da HDZ BiH, između SNSD-a i stranaka opozicije u Republici Srpskoj, odabere stranu, a isti poziv dobio je i tokom sastanka, od jednog od predstavnika stranaka iz Republike Srpske. Podsjetio je na ustavni okvir i vrlo jasne nadležnosti u Parlamentu.

– Klub Bošnjaka je prošle godine šest mjeseci blokirao Dom naroda na pitanju Prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH, da bi ove godine opet sve to bojkotovali na način da tvrde da naš prijedlog izbornog zakona nije po nekim evropskim standardima. Ulaziti u novu iz sadašnje avanture koja je prilično izazovna bilo bi krajnje neodgovorno. Zbog toga mislim da su mnogi prerano krenuli u kampanju i da na tome grade neke svoje pozicije, što je taktički loše. Kao što je to do sada koristio bošnjački, sutra će to koristiti srpski klub i šta smo time dobili? Dva kluba u stalnom nadmetanju 14 -15 mjeseci pred opšte izbore. Mislim da time nećemo napraviti potrebni iskorak. Nama je cilj stabilizovati odnose u BiH, da izvršna i zakonodavna vlast profunkcionišu. Možda bi prvi korak trebali biti dva evropska zakona i evropski put, a onda bi se sve ostalo lagano otvorilo – kaže Čović.

Smatra da parlamentarna većina na nivou BiH treba funkcionisati na isti način kao u FBiH, gdje se zajednički traže rješenja. Uprkos pozivima, ne vjeruje da će visoki predstavnik i međunarodna zajednica intervenisati, te naglašava da je većina članova UO PIC-a zaključila da je najbolje rješenje koje dogovore domaći lideri.

– Čak mislim da i visoki predstavnik tako razmišlja. On samo želi nas ohrabriti da nastavimo dalje razgovarati, što smo, manje-više, i prihvatili, da u nekom racionalnom vremenu sjednemo i tražimo rješenja. Ne vidim mogućnost za intervenciju, pogotovo diranje Ustava, jer to bi narušilo i ovako teško stanje koje imamo danas – dodaje Čović.

Kolegama je ponudio da izmjene Izbornog zakona krenu od Predsjedništva, a s izmjenama Ustava, koje bi trajale do godinu, omogućila bi se implementacija svih presuda Suda u Strazburu.

– Međutim, biti naivan kao mi do sada, desetak godina, da ponovo brojniji, odnosno bošnjački narod u FBiH bira dva člana Predsjedništva – s time se ne možemo pomiriti i nikoga nećemo ohrabrivati na takvo nešto. Stoga sam pozvao kolege, primarno iz FBiH, jer u Republici Srpskoj smatraju da to odmah treba uraditi, da sjednemo i raspravimo to pitanje. Možemo postaviti rok da za tri mjeseca raspravljamo o integritetu izbornog procesa, da i to na vrijeme uradimo. Možemo u isto vrijeme razgovarati o izmjenama Ustava ako je to provodivo. Daćemo puni doprinos, i do sada smo davali, ali ne možemo biti taoci tog procesa i zbog toga što nismo u stanju u Ustavu ništa uraditi da opet čekamo i imamo isti koncept Izbornog zakona – ističe Čović.

Poziva na usvajanje evropskih i izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na Predsjedništvo BiH, da ih se i popravi ako je potrebno, pa bi kriza bila riješena i BiH bi krenula dalje. Čović kaže da ne bismo smjeli rokove iz Brisela propuštati do izbora.

– Hajdemo usvojiti zakone pa ćemo se baviti time na istoj sjednici. Postavio se neki novi termin od međunarodnih institucija do nekog sastanka u Skoplju, ali mi ne smijemo više lagati sebe i našu javnost. Mi moramo to odmah završiti, bez obzira hoće li biti šansi da nam neko da zeleno svjetlo u Skoplju, jer potrebno je da imamo afirmativan ambijent u BiH. Ako ne na prvoj sjednici Doma naroda u četvrtak, hajdemo je zakazati za deset dana i to završiti. Paralelno, Predstavnički dom i mi smo izašli iz problema – kaže za Avaz predsjednik HDZ-a Dragan Čović.