Connect with us

Region

NEVJEROVATNA ISTORIJA MANASTIRA RAČA: U njemu se nalaze mošti kralja Dragutina, a čuvao je i najvažniji srpski dokument

Istorija manastira Rača u podnožju Tare.

Na desnoj obali reke Rače, u podnožju Tare, u blizini Bajine Bašte nalazi se manastir Rača u kom je pokojni patrijarh Pavle u dva maha bio monah. Takođe se u njemu za vrijeme Drugog svjetskog rata čuvalo Miroslavljevo jevanđelje, najveći i najvažniji dokument srpske književnosti iz 12. vijeka.

Patrijarh Pavle bio je monah u manastiru Rača od 1948. godine do 1950. kao i od 1951. do 1955. godine. Zahvaljujući njemu se dio svetih moštiju kralja Dragutina, mogu vidjeti u manastiru Rača. Što se tiče Miroslavljevog jevanđelja, njega je iguman Platon Milojević sačuvao ispod kamenih ploča u oltaru crkve zahvaljujući čemu je spašen od bugarske kaznene ekspedicije koja je 1943. godine spalila sve manastirske objekte, kako se navodi na vikipediji.

Manastir Rača udaljen je šest kilometra od Bajine Bašte, a isto toliko i od rijeke Drine. Vjeruje se da predstavlja zadužbinu kralja Dragutina i da je podignut 1276. godine. Pripada Eparhiji žičkoj Srpske pravoslavne crkve i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja.

“Velika seoba pod patrijarhom Arsenijem III Čarnojevićem 1690. godine povukla je za sobom mnoge monahe, pa je manastir sasvim opustio. Turska vojska ga je zatim zapalila, kao i Georgijevski skit sa crkvom “Banjom“. Georgijevski skit se nalazi oko dva kilometra od manastira Rače kada se ide uzvodno uz rečicu Raču. Danas na tom mestu jedino se poznaju temelji crkvice i ćelija monaha, račanskih prepisivača. Georgijevski skit sa crkvom Banjom, posvećenoj Svetom velikomučeniku Georgiju, bio je centar srpske prepisivačke škole sve do odlaska račanskih monaha u Ugarsku”, napisao je nastojatelj manastira: protosinđel German (Avakumović) na sajtu Srpske pravoslavne Eparhija žička.

Manastir je podignut u nekadašnjoj Sokolskoj nahiji. Više puta je uništavan i ponovo iz pepela građen. Vjerovatno je prvi put postradao sa padom despotovine pod osmansku vlast 1459. godine, zatim neposredno posle Velike seobe 1690. godine i posljednji put poslije propasti Prvog srpskog ustanka 1813. godine. Prva obnova manastira organizovana je 1795. godine zahvaljujući Hadži Melentiju Stefanoviću, arhimandritu i kasnijem ustaničkom vođi, koji je preko vaseljenskog patrijarha uspio da dobije sultanov ferman o obnovi, navodi se na vikipediji.

“Pri polasku jeromonaha Melentija Stefanovića iz manastira Tronoše u Svetu Zemlju u Jerusalim, njegov duhovni učitelj arhimandrit Stefan Jovanović namenio mu je, pored hahiluka, i drugu ulogu. Snabdeo je Melentija dovoljnom svotom novca i naložio mu da pri povratku iz Jerusalima svrati u Carigrad i kod Porte (sultanova vlada) izdejstvuje dozvolu za obnovu manastira Rače. Preporukom Vaseljenskog patrijarha uspeo je da dobije odobrenje. Po povratku u Tronošu jeromonah Melentije odmah pristupa pripremama za obnovu manastira Rače zajedno sa jeromonasima Josifom i Isaijom. Njih trojica su rukovodili započetim radovima 1795. godine i pozvali na saradnju sve seljake koji su o svom trošku na drvenim kolima dovlačili kamen i građu.

Nova crkva je bila završena 1796. godine, na temeljima stare. Na Božić iste godine hram je osvešten, a pre toga je Hahi-Melentije dobio čin arhimandrita. Poslije propasti Prvog srpskog ustanka 1813. godine sa Karađorđem i drugim vojvodama Hahi-Melentije prelazi u Austriju. Bratstvo manastira Rače, ostavši bez svog igumana, živelo je u stalnom strahu od turske osvete, znajući da Turci ne mogu oprostiti Hahiji što ih je isterao iz Sokolske nahije, pa se svakodnevno nadalo njihovoj odmazdi.

I zaista, nije se dugo čekalo. 16. oktobra 1813, Memšir-aga iz Srebrenice s vojskom pređe Drinu i opkoli manastir. Neki monasi su se razbježali, a u crkvi se zatekao iguman Isaija i đakon Ignatije. Turci upadnu u crkvu pa na kamenoj časnoj trpezi odsijeku im glave. Zatim sruše ikonostas, a ikone i sve drvene stvari nabacaju na njihova tela i zapale crkvu i sve okolne manastirske zgrade, a drveće i voće okolo posijeku.

Tako je manastir Rača, posle nepunih 18 godina od svoje prve obnove 1795. godine, 1813. ponovo spaljen. Nekoliko preživjelih monaha našli su utočište u Tronoši, ali je i ona spaljena godinu dana kasnije. Neki se potom vraćaju u Raču i podižu privremenu kapelicu, podnoseći oskudicu kraj srušenog manastira”, napisao je nastojatelj manastira: protosinđel German (Avakumović).

Nakon završetka Drugod srpskog ustanka Hahi-Milentije se vratio u Srbiju i odmah pristupio obnovi crkve, međutim ostala je bez ikonostasa i živopisa. Ikonostas u hramu Vaznesenja Hristovog u manastiru Rači uradio je slikar iz Šapca Georgije Bakalović 1840. godine, a 1854. je završeno oslikavanje unutrašnjosti hrama.

“Zvonik je završen 1849. godine. Za vrijeme austrijske okupacije 1915-1918. godine okupator je skinuo i zbacio zvona sa zvonare. Danas se u zvoniku nalaze tri zvona. Početkom nemačke okupacije 1941. godine manastirski konak je služio za smještaj izbjegle djece iz Bosne. Tokom 1941. godine Nijemci su opljačkali manastir. 16. oktobra 1943. godine kaznena ekspedicija, sastavljena od Bugara, došla je preko Kaluđerskih bara i zapalila sve zgrade u manastirskom krugu. Manastir je pretrpio veliku štetu.

Na mjestu starog konaka podignut je nov 1969. godine, sa kapelom. Na Kaluđerskim barama na Tari izgrađena je 1975. godine dvospratna zgrada, podešena za prijem gostiju. U njenom sastavu je kapela posvećena Saboru srpskih svetitelja. Ova zgrada je metoh manastira Rače, nalazi se na manastirskom imanju i pod upravom je manastira”, napisao je nastojatelj manastira: protosinđel German (Avakumović).

Related Topics:

Region

DAN D ZA NIS, hoće li će Amerikanci produžiti licencu?

Budućnost NIS-a je i dalje neizvjesna dok se čeka američka licenca za nastavak rada.

Iz Vlade Srbije poručuju da nema razloga za brigu, rezerve su obezbjeđene, a goriva će na pumpama biti. Država je spremna i da koristi obavezne rezerve naftnih derivata kako bi održala stabilnost snabdijevanja, ukoliko to bude bilo potrebno, navela je resorna ministarka, poslije razgovora sa stranim naftašima.

Četrdeset osmi je dan otkako su na snazi američke sankcije Naftnoj industriji Srbije. Srbija očekuje odluku Vašingtona za novu licencu, kako bi NIS nastavio sa radom, jer Rafinerija nafte troši posljednje zalihe sirove nafte za preradu. Ranije je rečeno da sirove nafte ima samo do utorka, 25. novembra.

Vlada Srbije održala je juče vanrednu sjednicu na kojoj je razmatrana energetska situacija u zemlji. Konstatovano je da privreda i građani nemaju razloga za zabrinutost s obzirom na to da ima dovoljno svih naftnih derivata.

Da bi se izbjegli poremećaji i obezbijedilo pouzdano i ravnomerno snabdijevanje, resorna ministraka Dubravka Đedović Handanović razgovarala je juče sa prestavnicima tri najveće strane nafne kompanije na našem tržištu mađarskog MOL-a, grčkog Helenikovog ogranka EKO, austrijskog OMV-a i generalnim sektretarom Udruženja naftnih kompanija.

“Naša obaveza je da svaka pumpa, veleprodajni kupac i građani imaju dovoljno goriva za svoje potrebe i to ćemo ispuniti. Kompanije sa kojima sam razgovarala su važne za stabilnost snabdijevanja, jer su najveći uvoznici naftnih derivata u Srbiji i snabdijevaju najveći dio tržišta, poslije NIS-a. Uvoz derivata u decembru će pratiti potražnju na tržištu, logistiku i raspoložive kapacitete i očekujemo da bude prema planu i da snabdijevanje ostane stabilno”, rekla je ministarka.

Ministar Marko Đurić, koji je član Tima za energetsku stabilnost, rekao je za RTS da Srbija može da bude spokojna kada je riječ o snabdevenosti tržišta energentima. Što se tiče sudbine NIS-a, međutim, još smo u pregovorima i ostaje da se vidi kako će se stvari razvijati, ističe Đurić.

Zahtjev SAD da Rusija u potpunosti izađe iz vlasništva nije promijenjen, ali je odobreno da se do 13. februara vode pregovori o vlasničkoj strukturi.

Nastavi čitati

Region

POZNATI REZULTATI REFERENDUMA: Slovenci rekli “ne” eutanaziji, zakon se poništava

Slovenački birači većinom su odbili zakon o potpomognutom samoubistvu, poništivši zakon iz jula, dok inicijator referenduma ističe pobjedu kulture života nad kultom smrti.

Slovenački birači na referendumu održanom juče većinski su odbili zakon o potpomognutom dobrovoljnom okončanju života, čime će zakon usvojen u parlamentu u julu ove godine biti poništen.

Prema neslužbenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva, s 99,8 odsto prebrojanih glasova protiv zakona je glasalo više od 368.000 birača, odnosno 53,4 odsto izašlih. Za zakon je glasalo nešto više od 321.000 birača, odnosno 46,6 odsto.

Time je ispunjen i zakonski kvorum, jer je za odbacivanje zakona moralo glasati najmanje 339.205 birača. Na referendum je izašlo 40,91 odsto od ukupno 1,7 miliona osoba s pravom glasa.

U većini izbornih jedinica zakon je odbijen, a jedina iznimka bila je centralna Ljubljana, gdje je prevagnula podrška njegovom donošenju. Riječ je o 34. referendumu u istoriji nezavisne Slovenije, na kojem su biračka mjesta zatvorena u 19 časova, nakon čega su objavljeni prvi neslužbeni podaci.

Inicijator referenduma i čelnik Pokreta za djecu Aleš Primc rezultat je proglasio “velikom pobjedom saosjećanja i solidarnosti”. Zahvalio je građanima, ljekarima, vjerskim zajednicama i političkim strankama koje su podržale inicijativu, ističući da je “kultura života pobijedila kult smrti”. Rekao je da je poruka birača jasna i da država mora obezbijediti uslove u kojima će bolesni, invalidni i stariji imati dostupnu zdravstvenu i palijativnu zaštitu, a ne put ka potpomognutom okončanju života.

Odbijeni zakon predviđao je mogućnost potpomognutog samoubistva za punoljetne pacijente koji ispunjavaju stroge medicinske kriterijume. Pacijent bi morao dvaput izraziti želju ljekaru, nakon čega bi zahtjev procjenjivao nezavisni ljekar i psihijatar. Zdravstveni radnici zadržali bi pravo priziva savijesti. Potpomognuto okončanje života ne bi bilo dozvoljeno osobama mlađim od 18 godina, kao ni u slučajevima neizdržive patnje izazvane mentalnom bolešću. Eutanazija, odnosno smrt uz direktnu pomoć njegovatelja, ostala bi zabranjena.

Referendum tako poništava zakon iz jula, iako je na savetodavnom referendumu 2024. godine pravo na potpomognuto samoubistvo podržalo 55 odsto birača.

Nastavi čitati

Region

VULIN O IDEJI BELGIJSKOG PREMIJERA! EU po modelu srpskog svijeta

Lider Pokreta socijalista Aleksandar Vulin upitao je da li ideja srpskog svijeta i dalje zvuči nemoguće i opasno, nakon što se belgijski premijer Bart de Vever založio za ujedinjenje Belgije i Holandije, rekavši da ne odustaje od svog sna da svi koji govore holandskim jezikom žive u jednoj državi.

On je upitao da li i sada ideja srpskog sveta, ujedinjenja Srbije i Republike Srpske i zajedničke države svih koji govore srpskim jezikom i dalje zvuču nemoguće, opasno, destabilizujuće?

“Hoće li i De Vever pod sankcije, hoće li /evropski komesar za proširenje EU/ Marta Kos i njega da isključi iz Vlade? Evropske integracije po modelu srpskog sveta, veseli se srpski rode!”, izjavio je Vulin.

Nastavi čitati

Aktuelno