Connect with us

Region

NEVJEROVATNA ISTORIJA MANASTIRA RAČA: U njemu se nalaze mošti kralja Dragutina, a čuvao je i najvažniji srpski dokument

Istorija manastira Rača u podnožju Tare.

Na desnoj obali reke Rače, u podnožju Tare, u blizini Bajine Bašte nalazi se manastir Rača u kom je pokojni patrijarh Pavle u dva maha bio monah. Takođe se u njemu za vrijeme Drugog svjetskog rata čuvalo Miroslavljevo jevanđelje, najveći i najvažniji dokument srpske književnosti iz 12. vijeka.

Patrijarh Pavle bio je monah u manastiru Rača od 1948. godine do 1950. kao i od 1951. do 1955. godine. Zahvaljujući njemu se dio svetih moštiju kralja Dragutina, mogu vidjeti u manastiru Rača. Što se tiče Miroslavljevog jevanđelja, njega je iguman Platon Milojević sačuvao ispod kamenih ploča u oltaru crkve zahvaljujući čemu je spašen od bugarske kaznene ekspedicije koja je 1943. godine spalila sve manastirske objekte, kako se navodi na vikipediji.

Manastir Rača udaljen je šest kilometra od Bajine Bašte, a isto toliko i od rijeke Drine. Vjeruje se da predstavlja zadužbinu kralja Dragutina i da je podignut 1276. godine. Pripada Eparhiji žičkoj Srpske pravoslavne crkve i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja.

“Velika seoba pod patrijarhom Arsenijem III Čarnojevićem 1690. godine povukla je za sobom mnoge monahe, pa je manastir sasvim opustio. Turska vojska ga je zatim zapalila, kao i Georgijevski skit sa crkvom “Banjom“. Georgijevski skit se nalazi oko dva kilometra od manastira Rače kada se ide uzvodno uz rečicu Raču. Danas na tom mestu jedino se poznaju temelji crkvice i ćelija monaha, račanskih prepisivača. Georgijevski skit sa crkvom Banjom, posvećenoj Svetom velikomučeniku Georgiju, bio je centar srpske prepisivačke škole sve do odlaska račanskih monaha u Ugarsku”, napisao je nastojatelj manastira: protosinđel German (Avakumović) na sajtu Srpske pravoslavne Eparhija žička.

Manastir je podignut u nekadašnjoj Sokolskoj nahiji. Više puta je uništavan i ponovo iz pepela građen. Vjerovatno je prvi put postradao sa padom despotovine pod osmansku vlast 1459. godine, zatim neposredno posle Velike seobe 1690. godine i posljednji put poslije propasti Prvog srpskog ustanka 1813. godine. Prva obnova manastira organizovana je 1795. godine zahvaljujući Hadži Melentiju Stefanoviću, arhimandritu i kasnijem ustaničkom vođi, koji je preko vaseljenskog patrijarha uspio da dobije sultanov ferman o obnovi, navodi se na vikipediji.

“Pri polasku jeromonaha Melentija Stefanovića iz manastira Tronoše u Svetu Zemlju u Jerusalim, njegov duhovni učitelj arhimandrit Stefan Jovanović namenio mu je, pored hahiluka, i drugu ulogu. Snabdeo je Melentija dovoljnom svotom novca i naložio mu da pri povratku iz Jerusalima svrati u Carigrad i kod Porte (sultanova vlada) izdejstvuje dozvolu za obnovu manastira Rače. Preporukom Vaseljenskog patrijarha uspeo je da dobije odobrenje. Po povratku u Tronošu jeromonah Melentije odmah pristupa pripremama za obnovu manastira Rače zajedno sa jeromonasima Josifom i Isaijom. Njih trojica su rukovodili započetim radovima 1795. godine i pozvali na saradnju sve seljake koji su o svom trošku na drvenim kolima dovlačili kamen i građu.

Nova crkva je bila završena 1796. godine, na temeljima stare. Na Božić iste godine hram je osvešten, a pre toga je Hahi-Melentije dobio čin arhimandrita. Poslije propasti Prvog srpskog ustanka 1813. godine sa Karađorđem i drugim vojvodama Hahi-Melentije prelazi u Austriju. Bratstvo manastira Rače, ostavši bez svog igumana, živelo je u stalnom strahu od turske osvete, znajući da Turci ne mogu oprostiti Hahiji što ih je isterao iz Sokolske nahije, pa se svakodnevno nadalo njihovoj odmazdi.

I zaista, nije se dugo čekalo. 16. oktobra 1813, Memšir-aga iz Srebrenice s vojskom pređe Drinu i opkoli manastir. Neki monasi su se razbježali, a u crkvi se zatekao iguman Isaija i đakon Ignatije. Turci upadnu u crkvu pa na kamenoj časnoj trpezi odsijeku im glave. Zatim sruše ikonostas, a ikone i sve drvene stvari nabacaju na njihova tela i zapale crkvu i sve okolne manastirske zgrade, a drveće i voće okolo posijeku.

Tako je manastir Rača, posle nepunih 18 godina od svoje prve obnove 1795. godine, 1813. ponovo spaljen. Nekoliko preživjelih monaha našli su utočište u Tronoši, ali je i ona spaljena godinu dana kasnije. Neki se potom vraćaju u Raču i podižu privremenu kapelicu, podnoseći oskudicu kraj srušenog manastira”, napisao je nastojatelj manastira: protosinđel German (Avakumović).

Nakon završetka Drugod srpskog ustanka Hahi-Milentije se vratio u Srbiju i odmah pristupio obnovi crkve, međutim ostala je bez ikonostasa i živopisa. Ikonostas u hramu Vaznesenja Hristovog u manastiru Rači uradio je slikar iz Šapca Georgije Bakalović 1840. godine, a 1854. je završeno oslikavanje unutrašnjosti hrama.

“Zvonik je završen 1849. godine. Za vrijeme austrijske okupacije 1915-1918. godine okupator je skinuo i zbacio zvona sa zvonare. Danas se u zvoniku nalaze tri zvona. Početkom nemačke okupacije 1941. godine manastirski konak je služio za smještaj izbjegle djece iz Bosne. Tokom 1941. godine Nijemci su opljačkali manastir. 16. oktobra 1943. godine kaznena ekspedicija, sastavljena od Bugara, došla je preko Kaluđerskih bara i zapalila sve zgrade u manastirskom krugu. Manastir je pretrpio veliku štetu.

Na mjestu starog konaka podignut je nov 1969. godine, sa kapelom. Na Kaluđerskim barama na Tari izgrađena je 1975. godine dvospratna zgrada, podešena za prijem gostiju. U njenom sastavu je kapela posvećena Saboru srpskih svetitelja. Ova zgrada je metoh manastira Rače, nalazi se na manastirskom imanju i pod upravom je manastira”, napisao je nastojatelj manastira: protosinđel German (Avakumović).

Region

NAKON ŠTO JE U JAVNOST ISPLIVAO SNIMAK SA NASEROM ORIĆEM! Oglasio se Aca Lukas

Folker Aca Lukas oglasio se nakon što je portal “Sandžak danas” objavio fotografiju i snimak na kom se nalazi on u društvu Nasera Orića, nekadašnjeg bošnjačkog ratnog komandanta u rejonu Srebrenice kojeg Srbija potražuje zbog optužbi za ratne zločine nad Srbima, i pjevača Šerifa Konjevića.

Lukas tvrdi da nije znao ko je Naser Orić i povodom ove situacije je kratko poručio:

– Za stolom su se smjenjivali ljudi. Zaista ne znam ko je gospodin, jer se te noći sa mnom slikalo mnogo ljudi. Svima sam izašao u susret, kao i do sada, i uvijek ću ljudima pružiti zadovoljstvo da imaju uspomenu sa mnom – rekao je pjevač u izjavi za “Kurir”. Osvanula slika iz kafane

U ovom trenutku nije poznato kada, gdje i u kojim okolnostima je nastala fotografija na kojoj se vide Naser Orić, Aca Lukas, pjevač Šerif Konjević i nepoznat muškarac u kafani. Nas stolu ispred njih su iće i piće.

Orić se nije oglasio na ovu temu, mada je ista slika sinoć objavljena na jednom instagram nalogu koji inače objavljuje fotografije iz njegovog privatnog života.

Šerif Konjević je Blicu rekao da se radilo o privatnoj zabavi, “rođendanu mog prijatelja”.

– Ne znam šta bih vam odgovorio. Vi znate i Nasera Orića i Acu Lukasa i mene. Ja ne poznajem toliko likove kada nekome pjevam, odkud ja znam. To nije bilo u Sandžaku, to je bilo vjerovatno na nekom drugom mjestu.

– Nasera poznajem lično, zašto ne? Znate da ja puno ne razmišljam kome pjevam, ko god voli da me sluša ja mu pjevam. Svim dobronamernim ljudima. Ja sam imao fokus na Acu, njega poštujem i cijenim. To je bila privatna žurka, rođendan mom prijatelju. Pojma nemam kome sam pjevao i kome ću pjevati. Nikome ne piše na čelu ko je i šta je i za koga radi – rekao nam je Šerif Konjević.

Objavljen i kratak snimak navodnog događaja
Portal je jutros objavio i kratak snimak za koji se tvrdi da je nastao na istom događaju. Na tom snimku se vide Konjević dok peva i Lukas kako sedi za kafanskim stolom i uživa u pjesmi. Za stolom je još nekoliko nepoznatih muškaraca.

Tek u posljednjim sekundama snimka na levoj strani se nazire muškarac sa tompusom, obučen kao što je Orić na prethodno objavljenoj fotografiji.

Portal u objavi tvrdi da se radi o “privatnom susretu”. Radi se o susretu koji se nije dogodio na mjestu koje bi iko očekivao, a dodatnu težinu daje to što niko od prisutnih nije koristio društvene mreže, pa se fotografija nije mogla pojaviti putem njihovih profila – tvrdi “Sandžak danas”.

Portal navodi da je ovo prva ovakva slika koja je dospjela u javnost i da “posebno intrigira jer nema nikakvih javnih informacija da je između Lukasa i Orića postojala bilo kakva komunikacija, kontakt ili zajedničko pojavljivanje”. Šta je povod okupljanja? Da li je riječ o slučajnom susretu, privatnom pozivu ili nečemu sasvim trećem, ostaje nepoznanica – objavio je “Sandžak danas” uz fotografiju.

Naser Orić je pred Haškim tribunalom bio optužen za zločine nad Srbima tokom rata u BiH. U prvostepenom postupku je bio osuđen na samo dvije godine zatvora, što je širom Srbije ocijenjeno kao skandalozno niska kazna.

Pušten je da se brani sa slobode tokom žalbenog postupka u kojem su na kraju protiv njega odbačene sve optužbe. I dalje je na slobodi, a Srbija ga potražuje zbog optužbi za ratne zločine nad Srbima.

Postoje svjedočenja o monstruoznim zločinima nad Srbima tadašnjeg komandanta Armije BiH i snaga koje su bile pod njegovom kontrolom na teritoriji istočne Bosne.

Široj javnosti najpoznatiji su masakri na Petrovdan 1992. i Božić 1993. u selu Kravica, kraj Bratunca. Za ove zločine niko nije odgovarao.

Nastavi čitati

Region

VUČIĆ “Rafinerija u utorak i ZVANIČNO PRESTAJE DA RADI ako SAD ne izdaju licencu”

Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da će rafinerija u utorak i zvanično prestati da radi ako SAD ne izdaju licencu za nastavak rada NIS-a i najavio da će biti održan važan sastanak o tome kako ćemo rešavati probleme koji će uslediti, jer ne veruje da će se Amerikanci izjasniti do tada.

Vučić je rekao za Informer da ćemo ako ne stigne licenca od SAD morati na različite načine da se snalazimo za obezbeđivanje nafte i naftnih derivata u narendom periodu.

“Mi se spremamo i imaćemo sutra važan sastanak na kojem ćemo da rešavamo sve ove probleme, računamo kao da se Amerikanci uopšte neće izjasniti jer će oni reći da nisu dobili dovoljno informacija i da zato čekaju i naravno šta to njih briga kolika je šteta sve u Srbiji, a ni kod Rusa nema baš previše žurbe jer jer za njih najvažnije da njihovo vlasništvo ostane što je moguće duže, a da li ćemo i kako će to kod nas da bude, to je već druga stvar”, rekao je Vučić.

Predsednik je istakao da ne razume šta je to što sada Amerikanci rade po pitanju NIS-a i odnosa prema Srbiji.

“Ne znam šta sad tačno rade, ne razumem njihovu logiku i taktiku. Bezberoj razgovora sam obavio sa njima, čekajte, zašto nam sada ne date tu licencu”, istakao je Vučić.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Region

Odlučili se povinovati Evropi! CRNA GORA UVODI VIZE ZA RUSE!

Crna Gora će uvesti vize za građane Rusije najkasnije do septembra naredne godine, saopštilo je crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova.

Ova mjera je neophodna kako bi se vizna politika zemlje uskladila s pravilima Evropske unije (EU).

Ministarstvo je naglasilo da Crna Gora mora u potpunosti uskladiti svoju viznu politiku s EU do kraja trećeg kvartala 2026. godine, a uvođenje viza za ruske građane dio je tih obaveza. Ove promjene povezane su s implementacijom Agende reformi za period 2024-2027. godine, čiji je cilj usklađivanje s evropskim zakonodavstvom u okviru poglavlja 24, koje se odnosi na pravdu, slobodu i sigurnost.

Ministarstvo je objasnilo da će usklađivanje vizne politike s EU biti postepeno, uz pažljivo razmatranje nacionalnih ekonomskih i drugih interesa. Ovi faktori su ključni za očuvanje stabilnosti i dugoročnog razvoja Crne Gore.

Prema važećem Sporazumu o recipročnim putovanjima, ruski državljani mogu boraviti u Crnoj Gori bez vize do 30 dana. Međutim, zvanični podaci Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuju da u Crnoj Gori trenutno boravi više od 21.100 ruskih državljana, od kojih se najveći broj nalazi na crnogorskom primorju, posebno u Budvi.Iako boravak bez vize traje maksimalno 30 dana, mnogi ruski državljani u praksi produžavaju boravak tako što na kratko napuštaju Crnu Goru, obično do najbližeg graničnog područja, a po povratku ponovo dobijaju 30-dnevni bezvizni period, pišu Vijesti.me.

Uvođenje viza za ruske državljane predstavlja važnu promjenu u viznoj politici Crne Gore, koja se nastavlja usklađivanje sa EU i njenim zakonodavstvom, a očekuje se da će ovaj korak imati dugoročne posljedice na migracijske tokove i međudržavne odnose.

Nastavi čitati

Aktuelno