Connect with us

Svijet

NIJE TAKO BAJNO U EVROPI! Danska diže granicu za penziju: Da li će građani izdržati do 70. rođendana?

Kirsten Evans, 53-godišnja bankarska službenica iz Danske, vjerovatno će biti među prvim generacijama koje će morati čekati 70. rođendan da bi ostvarile pravo na punu penziju. Ipak, ona ne planira da čeka toliko. „Mislim da ste sa 70 godina stari. Želite imati dobar život poslije penzionisanja“, izjavila je, odlučna da se povuče sa posla već sa 65 ili 66 godina — iako će zbog toga primati umanjenu penziju.

Danski parlament usvojio je u maju zakon kojim se starosna granica za penziju do 2040. godine podiže sa sadašnjih 67 na čak 70 godina. Sistem je vezan za očekivani životni vijek i automatski se revidira svakih pet godina. Do 2030. granica će porasti na 68, do 2035. na 69, a svi rođeni nakon 31. decembra 1970. — uključujući Evans — penziju će dočekati tek sa 70 godina.

Većina ne izdrži do kraja

Međutim, brojke pokazuju da većina Danaca ne radi do formalne starosne granice. Prema podacima OECD-a, 2022. godine prosječna starost odlaska u penziju bila je oko 64 godine, iako je zvanična bila 67.

„Oko 20% ljudi u Danskoj odlazi u penziju jer ne mogu više da rade — ili zbog bolesti, ili zato što ne nalaze posao“, kaže Aske Juul Lassen, etnolog i stručnjak za starenje sa Univerziteta u Kopenhagenu. On upozorava da bi podizanje granice na 70 moglo dodatno produbiti jaz između imućnijih građana, koji mogu ranije da se povuku, i onih koji moraju da rade do kraja.

Nepravedno za fizičke radnike

Damoun Ashournia iz Danske sindikalne konfederacije naglašava da se među članovima sindikata rijetko ko penzioniše u punoj starosnoj dobi. „Naši članovi su iscrpljeni. Dvije trećine ih odlazi u penziju ranije, jer jednostavno ne mogu više“, kaže.

Camilla Rasmussen, 37-godišnja medicinska sestra, sumnja da će moći da izdrži do 70. „Zamislite mene sa 70 godina kako prelazim 10.000 koraka dnevno na odjeljenju. To ne bi bilo pošteno ni prema meni ni prema pacijentima“, ističe.

Kako izgleda danski penzioni sistem?

Danska ima složen penzioni sistem: univerzalnu državnu penziju (oko 965 evra mjesečno), dodatne penzije koje finansiraju poslodavci, i mogućnost privatne štednje. Ipak, to ne mijenja činjenicu da bi automatsko povećavanje starosne dobi — koje je na snazi od 2006. godine — moglo značiti da će neko ko danas ima 20 godina penziju dočekati tek sa 74.

I dok poslodavci pozdravljaju produženje radnog vijeka kao jedini način da se očuva socijalna država, sve je više poziva na promjenu pravila. Premijerka Mette Frederiksen izjavila je prošlog ljeta da više ne vjeruje u automatsko povećavanje dobi za penziju. „Sistem će vjerovatno morati da se revidira kad se granica približi 70.“

Sindikalci se slažu i predlažu sporiji ritam rasta: za svakih dodatnih godinu dana očekivanog života, starosna granica bi se povećavala za samo pola godine.

Danska, iako među najbogatijim i najuređenijim zemljama Evrope, sada stoji pred ozbiljnim pitanjem: da li će ljudi imati snage da rade do 70 — i hoće li to zaista biti život dostojan čovjeka?

Related Topics:

Svijet

AMERIKA U VELIKOJ OPASNOSTI, ali ne od Kine i Irana!?

Detaljna analiza situacije u kojoj bi Federalne rezerve mogle ostati jedini spas za državu ukazuje na to da su Sjedinjene Američke Države ušle u opasnu zonu bez povratka.

Nekadašnji američki ministar finansija Henry Paulson upozorio je da najveća prijetnja Sjedinjenim Američkim Državama nisu Iran ili Kina, već tržište duga koje je dostiglo 39 biliona dolara. Prema njegovim riječima, država se kreće ka trenutku kada će investitori prestati kupovati državne obveznice, što bi primoralo Federalne rezerve (Fed) na hitnu intervenciju.

Opasnost od kolapsa potražnje

Sjedinjene Američke Države hitno trebaju plan za vanredne situacije jer bi potražnja za američkim dugom mogla naglo kolabirati. Paulson ističe da bi rezultat takvog scenarija bio “zao” i sa izuzetno opasnim posljedicama po globalnu ekonomiju. Buduća dužnička kriza bila bi znatno gora od one iz 2008. godine, jer je tada vlada imala prostor za zaduživanje kako bi popravila stanje, dok bi u novoj krizi upravo država bila glavni problem.

Ukoliko niko ne bude želio kupovati američki dug, Fed bi postao jedini kupac, što dovodi do pada cijena i naglog skoka kamatnih stopa. U tom slučaju, vlada bi plaćala mnogo više za posuđivanje novca, što direktno povećava budžetski deficit. Deficit SAD-a u protekle tri godine iznosio je prosječno 6% bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je nivo koji se obično viđa samo tokom recesija ili ratova.

Neizvjesna fiskalna budućnost

Kongres izbjegava teške odluke sve dok kriza ne postane neizbježna, a rješavanje problema zahtijeva povećanje prihoda i korjenite promjene u zdravstvu i socijalnom osiguranju. Kongresni ured za budžet (CBO) predviđa da će odnos duga prema BDP-u dostići 108% do 2030. godine, dok Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorava da američke obveznice gube svoj poseban status. Strano vlasništvo nad dugom palo je na 30%, što je značajan pad u odnosu na 50% od prije dvije decenije.

Projekcije pokazuju da će isplate kamata na američki dug dostići 1,2 biliona dolara godišnje do 2028. godine, što je iznos veći od vojnog budžeta. Svaki rast kamatnih stopa od 1% dodaje nevjerovatnih 300 milijardi dolara troškovima zaduživanja. SAD postepeno gube prostor za apsorbovanje političkih grešaka, a jaz između povjerenja tržišta i fiskalne realnosti se opasno smanjuje.

(Agencije)

Nastavi čitati

Svijet

OGLASIO SE VRHOVNI VOĐA IRANA IZ ILEGALE: Poslao misterioznu poruku i najavio žestok odgovor Americi

Iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei objavio je poruku povodom Dana vojske, upozoravajući neprijatelje na spremnost mornarice.

Iranski mediji objavili su danas najnoviju pisanu poruku koja se pripisuje vrhovnom vođi Irana, Modžtabi Hamneiju.

U poruci povodom Dana vojske u Iranu, nije bilo eksplicitnog pominjanja dvije teme o kojima su iranski zvaničnici nedavno diskutovali: Ormuskog moreuza i pregovora između Irana i SAD.

U jednom dijelu, u poruci se upozoravaju “neprijatelji” da je mornarica iranske vojske spremna da ih natjera da “okuse gorčinu novih poraza”, bez dodatnih pojašnjenja, piše BBC.

On se nije pojavljivao u javnosti otkako je postao vrhovni vođa početkom marta.

“Lice mu je unakaženo”
Prema posljednjim informacijama koje su nedavno dospele u javnost, novi vrhovni vođa Irana i dalje se oporavlja od teških povreda lica i nogu zadobijenih u vazdušnom napadu u kojem je na početku rata poginuo njegov otac, rekla su za Rojters tri izvora bliska njegovom najužem krugu.

Hameneijevo lice je unakaženo u napadu na kompleks vrhovnog vođe u centralnom Teheranu, a zadobio je i ozbiljnu povredu jedne ili obje noge, navela su sva tri izvora, piše Rojters.

Nastavi čitati

Svijet

LAVROV: Aktivno se razmatra koncept novog vojnog bloka

Koncept novog vojnog bloka, u koji bi ušle Evropska unija, Turska, Velika Britanija i Ukrajina, aktivno se razmatra, ali bi i takav savez ostao agresivan, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

On je na Antalijskom diplomatskom forumu rekao da se sve češće pominje ideja po kojoj bi SAD željele da se oslobode tereta finansiranja evropske bezbjednosti, da zatim postignu dogovor sa Rusijom i potom se u potpunosti usmjere na dugoročno suprotstavljanje Kini.

Prema njegovim riječima, umjesto sadašnjeg formata, predlagao bi se novi blok koji bi okupio Evropsku uniju, Tursku, Veliku Britaniju i Ukrajinu.

Lavrov je ocijenio da bi svaka takva nova struktura u suštini bila agresivna, posebno imajući u vidu sadašnje rukovodstvo Evropske unije i NATO-a.

Nastavi čitati

Aktuelno