Connect with us

Politika

“NOVAC BUŠI GDJE BURGIJA NEĆE”: Mogu li milijarde iz EU integrisati Balkan?

Evropska unija najavila je šest milijardi evra vrijedan paket za zemlje zapadnog Balkana, ali pod uslovom da budu sprovedene reforme, prije svega s ciljem uspostavljanja jedinstvenog regionalnog tržišta, a koje je, po mišljenju privrednika, neophodno.

Evropska unija smatra da, ukoliko plan, koji je na Samitu Berlinskog procesa u Tirani predstavila Ursula Fon der Lajen, bude sproveden, u narednoj deceniji može se udvostručiti obim ekonomija regiona. Taj plan sastoji se od četiri stuba, prvi je uvođenje zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU i to kompanija u sedam ključnih oblasti, među kojima su saradnja carina, e-trgovina, bezgotovinsko plaćanje, roming itd. Drugi stub je da šest država zapadnog Balkana (Srbija, Albanija, BiH, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Kosovo) moraju uspostaviti jedinstveno regionalno tržište, koje bi, prema mišljenju Fon der Lajenove, podiglo BDP regiona za deset odsto. Treći stub je sprovođenje reformi koje su neophodne za ulazak zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU, i četvrti, izdvajanje EU za zapadni Balkan, ali pod uslovom da države tog regiona sprovedu potrebne reforme.

“Predložili smo investicioni paket od šest milijardi evra, od kojih su dvije milijarde u grantovima, a četiri u obliku zajmova. Sredstva će biti upućena ako reforme budu sprovedene”, rekla je Fon der Lajenova.

O milijardama koje treba da dođu u zemlje zapadnog Balkana nedavno je govorio i Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, koji je rekao da je Evropa odobrila paket od 14 milijardi evra u idućih sedam godina, od čega šest milijardi u iduće tri godine.

“Od šest milijardi, četiri milijarde biće usmjerene na poboljšanje poslovnog ambijenta na prostoru zapadnog Balkana. Ukoliko BiH ispadne iz tog paketa, najveću odgovornost imaće bh. političari”, rekao je tada Konaković apelujući na poslovnu zajednicu da izvrši pritisak na političare, jer se radi o velikoj prilici za razvoj biznisa.

Ono što je činjenica jeste da bi eventualno jedinstveno tržište zemalja zapadnog Balkana, na kojem se nalazi malo manje od 18 miliona stanovnika, bilo privlačnije investitorima, a to je istaknuto i na samitu. Trenutno, ekonomije zapadnog Balkana na 35 odsto su prosjeka Evropske unije, što je veoma malo, ali predstavlja i prednost.

Peter Sijarto, mađarski ministar spoljnih poslova, nedavno je rekao da je region zapadnog Balkana jedini i najveći potencijal za rast ukupne ekonomije Evropske unije, te da je u njenom interesu da taj prostor integriše.

“Inicijativa o jedinstvenom tržištu je već duži period aktuelna i na njoj se radi. Mi moramo i trebamo tražiti najprije tržište okruženja i održavati ga, a onda se pripremati za treća tržišta i Evropsku uniju i sve što se radi na tom planu je dobro. Novac koji se najavljuje doprinijeće svakako razvoju svakog pojedinačnog tržišta i, naravno, u interesu svih je da ekonomije dobiju bilo kakvu finansijsku podršku kako bi pojačale svoju tržišnu poziciju”, rekao je Zdravko Marinković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.

Ekonomista Saša Stevanović kaže da cilj da se ekonomija regiona podigne dvostruko više u narednih deset godina podrazumijeva ekonomski rast regiona za sedam odsto na godišnjem nivou, što odstupa od prosječnog ekonomskog rasta u prethodnih deset godina.

“Bazirajući se samo na investicijama, mislim da to nije moguće, jer vrlo su egzaktni podaci koliko investicije doprinose ekonomskom rastu, one mogu biti i neproduktivne ako ne stvorimo tržište”, rekao je Stevanović dodajući da bi taj projektovani rast bio moguć ukoliko se našim politikama oslonimo na brzorastuća tržišta, što svakako nije tržište EU.

On kaže da će u postojećim geopolitičkim odnosima tržište EU biti umiruće, jer se Evropa koju poznajemo bazirala na resurse iz Rusije, tržište Kine i bezbjednost koju garantuje SAD.

“Treba biti slijep na činjenicu da nam je Evropa najbliža, da od nje najviše zavisimo, ali ne treba ni očekivati magični rast, ma kakve reforme da sprovodite i recepte u ambijentu u kojem prema posljednjim podacima u narednih šest godina Evropa raste po stopi od 1,4% uz inflaciju od 2,6%. Nominalni rast od 4%, da biste postigli 7%, potreban je drugačiji pristup, matematički nije izvodljivo, osim ukoliko će neko finansirati naše kapacitete koji će biti orijentisani ka Aziji ili Indiji”, rekao je Stevanović.

Regionalno tržište podrazumijeva:
-smanjenje vremena čekanja na granicama za 70 odsto

-uklanjanje prepreka koje radne dozvole predstavljaju

-uspostavljanje regionalnog tržišta e-trgovine

-slobodno kretanje uz ličnu kartu

-diplome i sertifikati priznati svugdje u regionu

-niže bankarske takse za plaćanje i prenos novca

Related Topics:

Politika

MILIČEVIĆ SE VRATIO NA POSAO, dočekali ga aplauzom

Milan Miličević, gradonačelnik Teslića, jutros se vratio na svoje radno mjesto, gdje su ga saradnici dočekali aplauzom.

“Od jutros ponovo na radnom mjestu. Hvala radnicima Gradske uprave”, naveo je gradonačelnik Teslića i lider SDS-a.

On je juče pušten iz Okružnog suda u Banjaluci, koji je odlučio da njemu, te potpredsjedniku teslićke skupštine Mehmedu Dubravcu i odborniku Meši Jašareviću ne odredi pritvor.

Sudskom odlukom, izrečena im je zabrana međusobnog sastajanja i komuniciranja i zabrana sastajanja i komuniciranja sa licima koja će biti saslušani kao svjedoci.

“Osumnjičeni su upozoreni da su dužni pridržavati se mjera zabrane i ukoliko prekrše izrečene mjere zabrane da se protiv njih može odrediti pritvor. Izrečene mjere zabrane izvršiće Policijska uprava Doboj, Policijska stanica Teslić. Izrečene mjere zabrane traju od momenta izricanja, pa sve dok za to postoji potreba i bude donesena druga odluka suda, s tim da će nadležni sudija svaka dva mjeseca ispitivati da li je primijenjena mjera zabrane još potrebna”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Okružnog suda u Banjaluci.

Međutim, Republičko javno tužilaštvo najavljuje žalbu.

“Republičko javno tužilaštvo će uložiti žalbu na navedeno Rješenje Okružnog suda u Banjaluci”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz ovog tužilaštva.

Nastavi čitati

Politika

ODBRANA OČEKUJE SLOBODU ZA DODIKA! Advokat tvrdi: “Presuda mora pasti – Šmit nije legalan!”

Goran Bubić, advokat predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, rekao je da odbrana očekuje oslobađajuću presudu jer postoje svi uslovi da predsjednik bude oslobođen i u takvoj situaciji je svaka rasprava o žalbi Tužilaštva bespredmetna.

– Na kraju smo, zbog značaja predmeta i uticaja na političke odnose u BiH, predložili da se iskoristi mogućnost iz Protkola 16 na Evropsku konvenciju koji predviđa da najviši sud u BiH, ugovrnici, to su Sud i Ustavni sud, pred kojim se vodi postupak, može da zatraži mišljenje Evropskog suda u pogledu primjene konvencije. U ovom slučaju trvdimo da na dan 7.7.2023. nismo imali na pravnoj snazi izmijenjen Zakon zbog principa predvidivosti i dostupnosti, zato što je odluka nametnuta bez javne rasprave i što prije toga nije ponuđena Parlamentarnoj skupštini na usvajanje, kao što je bila praksa ranije visokih predstravnika kad su bili legalno postavljeni – pojasnio je Bubić.

On je istakao da je odbrana principijelno ostala pri tvrdnji i dala razloge zašto Kristijan Šmit nije legalan visoki predstavnik.

Bubić je potvrdio da je Apelaciono vijeće neustavnog Suda BiH odbilo zahtjev odbrane predsjednika Srpske za izuzećem dva člana Vijeća, dodajući da je zahtjev odbrane imao smisla, prenosi RTRS.

Odbrana je zatražila izuzeće Hilme Vučinića i predsjedavajuće Vijeća Vesne Јesenković, a kao razlog je navedena činjenica da sudija koji je učestvovao u prethodnom postupku, ne može učestvovati u žalbenom postupku.

Advokat v.d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića rekao je da Lukićeva odbrana očekuje da oslobađajuća prvostepena presuda bude potvrđena.

Pred Apelacionim vijećem neustavnog Suda BiH danas je održano ročište u drugostepenom postupku u predmetu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika Srpske Miloša Lukića.

Prvostepena presuda Dodiku i Lukiću izrečena je 26. februara. Dodik je tada proglašen krivim za nepoštovanje odluka Kristijana Šmita i osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske. Lukić je oslobođen.

Nastavi čitati

Politika

Dodik u svom stilu: Neka donose presude kakve hoće, imam ozbiljnijeg posla u Srpskoj!

Dovoljno je reći da sam ja danas ovdje sa Vama i drago mi je da sam sa Vama, a ne u Sarajevu. Tamo su moji advokati i ne znam ni da je zamijenjen sudija u Sarajevu. Јa sam danas imao dosta ozbiljnijeg posla, o Autoputevima, Putevima, sa ljudima kojima treba pomoć. Neka rade šta hoće i neka donose presude kakve hoće, izjavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

– Ne znam šta je sa tim sudijama, ali usput su mi rekli da se u tom Vijeću nalaze i sudije koje imaju neku ratnu prošlost. Neka rade šta hoće i neka donose presude kakve hoće. Ako bude oslobađajuća, nećemo je ni primijetiti, ako bude opet nasrtaj na pravo, upotrijebićemo žestoka sredstva – rekao je Dodik gostujući u PoTTcasta Provjereno.info povodom današnjeg ročišta pred Apelacionim vijećem vanustavnog Suda BiH u predmetu protiv njega i v.d. direktora Službenog glasnika Srpske Miloša Lukića..

Dodik je kazao da je jasno svima da u Sarajevu ulažu sve napore da bi napravili centralizovanu BiH, za šta im Republika Srpska smeta.

– Njima je primarni motiv bio da mi zabrane politički rad. Neću da se hvalim, ali oni ne mogu da se iznesu sa nekim mojim iskustvom. Oni hoće centralizovanu BiH – rekao je Dodik.

Nastavi čitati

Aktuelno