Connect with us

Svijet

NOVI SUKOB NA POMOLU? Moskva upozorava NATO “Ogovorićemo na izazove i prijetnje na Arktiku”

Rusija će na jačanje vojnog potencijala NATO-a na Arktiku odgovoriti nizom mjera, između ostalog, preventivnim, izjavio je specijalni izaslanik ruskog Ministarstva spoljnih poslova Nikolaj Korčunov.
“Kurs ka jačanju vojnog potencijala NATO-a u tom regionu, uključujući i ulazak Finske u Alijansu i planirano uključivanje Švedske, ukazuje na to da su u NATO-u prevagnuli vojni scenariji za osiguranje sopstvene bezbjednost u sjevernim geografskim širinama na štetu bezbjednosti drugih zemalja”, kazao je Korčunov.

Ruski diplomata je konstatovao povećanu vojno-političku napetost na Arktiku zbog nekonstruktivne politike SAD i njihovih saveznika, posebno u kontekstu ruske Specijalne operacije.

Korčunov je upozorio da će Moskva odgovoriti na te izazove i prijetnje “skupom neophodnih mjera, uključujući i preventivne, koje proizilaze iz zadataka” koje je ruski predsednik Vladimir Putin uneo u Koncept spoljne politike, kao i Strategije razvoja Ruske arktičke zone.

Prema njegovim riječima, Moskva će sa svoje strane nastaviti da promoviše međusobno povjerenje na Arktiku u interesu osiguranja stabilnosti, konstruktivne saradnje i dijaloga.

Podsjetimo, Finska i Švedska su, u kontekstu događaja u Ukrajini u maju 2022. godine, podnijele zahtjeve za ulazak u NATO. Finska je 4. aprila postala 31. članica Alijanse, dok švedska aplikacija još uvek nije dobila konačno odobrenje Mađarske i Turske.

Švedska je, kao članica Evropske unije, u pregovorima sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom pristala da, u zamjenu za ratifikaciju aplikacije, pomogne u intenziviranju procesa pristupanja Turske EU.

Istovremeno, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je istakao da pitanja pristupanja Švedske NATO-u i pristupanja Turske EU “nisu međusobno povezana”.

U avgustu je Stoltenberg rekao da je optimista da će se “Švedska pridružiti Alijansi ove jeseni”.

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno