Connect with us

Društvo

NUKLEARNI OTPAD IPAK NA GRANICI BIH! Odluka Hrvatske zvanična, TREBA LI KRAJINA DA SE ISELI?

Nuklerani otpad iz Hrvatske i Slovenije, odlagaće se na granici sa Republikom Srpskom i BiH. Nusprodukti iz nuklearne termoelektrane u Krškom, tako će završiti pred našim vratima, na Trgovskoj gori, svega 850 metara daleko od granice.
Iako je ovo pitanje otvoreno više od deceniju, iz institucija vlasti BiH, Hrvati, naše prve “komšije” nikada nisu dobili jasno “NE” ili tužbu nekom od nadležnih sudova i vijeća Evropske unije i Evropske komisije ili Savjeta Evrope.
Iako je još prošle godine najavljena tužba, odluka Hrvatske je sada zvanična.

Oni “negdje” moraju ostaviti tri hiljade kvadratnih metara, kako kažu, “nisko radioaktivnog otpada” na godinu. Onoliko koliko su se obavezali potpisujući ugovor sa Slovenijom.
Iako je, tvrde oni, otpad “niske radioaktivnosti”, nisu ga stavili kod sebe, već u Čerkezovac, bivšu vojnu kasarnu. Ni kilometar od granice. Za mnogo manje, dim iz Rafinerije nafte u Brodu, koja je ipak dalje od 850 metara vazdušne linije, prijavljivali su BiH, Republiku Srpsku, za ekološku katastrofu.
No, ko je zakazao? Hrvati regularno imaju pravo da skladište otpad gdje hoće, ali imaju li pravo da šute institucije vlasti u Sarajevu? Republika Srpska je završila svoj dio posla. Dio zemlje koja potpada pod RS, a koja bi mogla eventualno potpasti pod zračenje ili radioaktivnost, pretvorena je u nacionalni park. Ali, to ne zaustavlja namjere Republike Hrvatske.
Ako uzmemo u obzir da se ekološke saglasnosti za izgradnju hidroelektrane “Buk Bijela” sakupljaju više od najave za Trgovsku goru i da Crna Gora nije dala saglasnost za izgradnju dok nije skupljen i najmanji papir, jer je “ekološka država”, reklo bi se da na šutnju pravo nemaju.
O tome šta će ovo značiti za pojas zahvaćen “niskom radioaktivnošću”, pojašnjenje je dao Neđo Đurić, član komisije i doktor tehnoloških nauka.

– Dešava nam se nešto što se ne dešava nigdje u svijetu. To se ne može desiti bez prethodnog dogovora dvije strane. I nikako samo od sebe. Hrvatska gradi skladište/odlagalište radioaktivnog otpada sa
sa pretenzijom da se gradi deponija nuklearnog otpada na Trgovskoj gori. Ukoliko bi se gradila deponija, podzemni radovi bi se mogli približiti uz samu granicu BiH.
Danas u svijetu ne postoji bilo koji nuklearni objekat tako blizu uz granicu bez saglasnosti susjedne države. Očito da Hrvatskoj nije potrebna saglasnost, jer se usmeno može dogovoriti sa predstavnicima BiH, ističe Đurić.
Sagovornik našeg portala pojašnjava da je vrijeme za žalbe isteklo.
– Kada se izgradi objekat tada će biti sve završeno. Izgradnja deponije radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane Krško, u kasarni “Čerkezovac” na samoj granici BiH i Hrvatske, ugrozila bi živote i zdravlje 250 hiljada ljudi koji žive u blizini, kao i biljni i životinjski svijet
uz rijeku Unu. Oko 2/3 teritorije u krugu od pet i 20 kilometara zahvaćena je teritorija RS i FBiH. To područje će biti „područje sa lošim geografskim porijeklom“. Proizvodi se neće moći prodavati izvan tog područja a
stanovništvo će se iseljavati, naglašava Đurić.
Nuklearna centrala “Krško” radiće sigurno još 20 godina. Na toliko su dobili odobrenje i potpisali sve saglasnosti.
To je još 20 sigurnih godina. Zemlja ispod Trgovske gore još nije prekopana. Koliko vremena je ostalo vlastima BiH, da se konačno sjete da postoje institucije iznad njih i Hrvatske? Nerad ili nemar?

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno uz slabu kišu

Preovladavaće umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne može biti magle. U prvom dijelu dana slaba kiša je moguća u Hercegovini, centralnim, istočnim i zapadnim područjima Bosna. Na planinama slab snijeg. U ostatku dana povremeno slaba kiša ponegdje na jugu. Vjetar slab, u većem dijelu zemlje, južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 0 do 6, na jugu do 10, a dnevna od 4 do 10, na jugu zemlje do 14 °C.

Nastavi čitati

Društvo

BiH među najugroženijim zemljama ZAGAĐENJEM VAZDUHA

Stanovnici zemalja jugoistočne Evrope, poput Sjeverne Makedonije, BiH i Albanije, najugrožniji su zagađenjem vazduha u smislu skraćenja života, saopštila je Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).

U ovim zemljama izmjereno je u prosjeku najviše izgubljenih godina života usljed aerozagađenja kod stanovnika koji imaju 30 ili više godina, piše u izvještaju.

Agencija navodi da je zagađenje vazduha i dalje najveći ekološki rizik za Evropljane, iznad drugih faktora kao što su izloženost buci i hemikalijama ili rizik od toplotnih talasa povezanih sa klimom.

Nebezbjedni nivoi zagađenja vazduha rezultovali su sa zapanjujućih 182.000 smrtnih slučajeva u 2023. godini, prenio je “Juronjuz”.

U izvještaju EEA navodi se da je 95 odsto Evropljana u urbanim sredinama izloženo nivoima zagađenja vazduha “znatno” iznad preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.

Među zemljama EU, najviše smrtnih slučajeva usljed zagađenja vazduha tokom 2023. godine i najviše izgubljenih godina života na 100.000 stanovnika imala je Italija, a slijede Poljska i NJemačka.

Najmanji relativni uticaji zagađenja vazduha zabilježeni su u zemljama na sjeveru i sjeverozapadu Evrope, uključujući Švedsku, Estoniju i Norvešku.

Island nije imao nijedan smrtni slučaj od zagađenja vazduha, dok su u Finskoj registrovana 34 smrtna slučaja izazvana dugoročnom izloženosti sitnim česticama zagađenja sa oznakom PM2.5, precizirala je EEA.

Nastavi čitati

Društvo

Minimalna penzija u FBiH 599 KM, u SRPSKOJ TEK 330 KM

Penzije u Federaciji BiH daleko su veće nego u Srpskoj. Tako, isplata novembarske penzije u FBiH kreće u petak, a najniža penzija iznosi 599 KM.

Zagarantovana penzija je 715 KM, dok je najviša 2.996 KM, piše Srpskainfo. Prosječna penzija korisnika samostalne penzije u FBiH iznosi 761 KM, saopšteno je iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

U Srpskoj, minimalna penzija iznosi 330, a prosječna 652 KM.

Prema podacima Fonda za penziono i invalidsko osiguranje Srpske, iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 656, dok je za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija iznosila 981 KM. Iznos najviše penzije za oktobar u Srpskoj je 3.547 KM.

Lider SNSD Milorad Dodid nedavno je obećao da će penzije u Srpskoj od januara biti veće za 6,25%. To znači da će minimalna penzija porasti za 20 KM, a prosječna za 40 KM.

Međutim, i u ovom slučaju, minimalac u Srpskoj biće niži za 250 KM, a prosječna penzija za 70 KM, piše Srpskainfo.

– Penzije u Republici Srpskoj u januaru će biti povećane za 6,25 odsto. Vlada je činila sve da poboljša uslove za penzionere, rađeno je u kontinuitetu, penzije su 26 puta povećane – poručio je lider SNSD Milorad Dodik.

Međutim, penzioneri u Srpskoj nisu se ovajdili od povećanja penzija, a posebno od onog poslednjeg, u avgustu ove godine, kada su dobili 3%. Tada je minimalna penzija otišla za nepunih 10, a prosječna za nepunih 20 KM.

– Bruka i sramota. Pa, šta može penzioner sa dodatnih 20-20 KM, koliko nam Dodik obećava?! Da se malo bolje najedu on i njegova porodica, i to za samo jedan obrok, i to je to.

Nama su san penzije u Federaciji BiH, što je žalosno. Ogorčeni smo nebrigom vlasti za ovu populaciju – kaže penzioner Stanko V.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno