Connect with us

Svijet

OBNOVA HILANDARA PRI KRAJU! Svjetionik pravoslavlja dobija novi sjaj

U Hilandaru na Svetoj Gori u toku su završni unutrašnji radovi na obnovi Dohije, jednog od najstarijih manastirskih objekata, kao i spoljašnji građevinski radovi na susjednoj Igumenariji sa paraklisima Svetog Save i Svetog Dimitrija, odakle je krenuo požar 2004. godine i očekuje se da kompletna obnova bude završena krajem sljedeće godine.

Tada će svjetionik srpskog pravoslavlja zasijati novim sjajem za hodočasnike i posjetioce.

Uprkos povremenim zvucima mašina, ništa ne može narušiti duhovni mir i snagu molitive hilandarskih monaha, čiji bogoslužbeni krug neprekidno traje već 825 godina.

Skela i ograđeni prostor gradilišta oko Igumenarije i Dohije gotovo su  neprimjetni za vjernike iako se nalaze uz sam ulaz u crkvu, zadužbinu kralja Milutina, to jest njenu zapadnu pripratu sazidanu po nalogu kneza Lazara.

Dohija je nekad bila podrum i služila kao magacin, a kasnije su izrađeni i njeni viši dijelovi i postala je dio Igumenarije, konaka za igumane manastira.

Radovi na obnovi spoljašnjeg dijela manastira trebalo bi da budu gotovi ove godine do manastirske slave Vavedenje 4. decembra, ali će manji dio unutrašnjih radovi ostati za sljedeću godinu.

 

Hilandar godišnje posjeti i do 15.000 ljudi, hodočasnika i turista, kao i  sveštenika i monaha, kako bi se poklonili svetogorskoj svetinji koju su osnovali Stefan Nemanja i njegov sin Sveti Sava.

Oni su 1199. godine obnovili postojeću zapuštenu crkvu Vavedenja Presvete Bogorodice, na čijem je mjestu kralj Milutin podigao svoju zadužbinu koja je završena početkom 14. vijeka.

Prostor Milutinove crkve podijeljen je na oltar, naos i pripratu, a specifično je, između ostalog, da je to jedina crkva na Svetoj Gori koja ima vrata na pevnicama, kao i to što se u prvoj Lazarevoj priprati nalazi jedinstvena freska Miloša Obilića.

Hilandar ima nešto više od 50 monaha i iskušenika i svakog dana ugosti oko 100 vjernika i posjetilaca, a obezbjeđuje u svojim objektima  smještaj i za 70 do 80 radnika koji na raznim poslovima pomažu manastiru.

Čak i oni koji dolaze u tu svetinju iz turističkih razloga, ne ostaju  ravnodušni i u povratku kažu da su, ipak, bili iz vjerskih razloga, jer su tu pronašli mir i osjetili nešto što do tada nikad nisu.

Vjernici najviše dolaze iz Srbije, regiona i gotovo svih dijelova svijeta, doživljavajući posjetu Hilandaru, kako kažu, kao vrhunac vjerskog života i kao mjesto koje svaki Srbin tokom života mora bar jednom da posjeti iz duhovnih razloga i iz poštovanja prema slavnim precima.

 

Vjernici tvrde da nijedan čovjek poslije Hilandara više nije isti jer su tokom ili poslije posjete doživjeli duhovni preobražaj.

Mladić Dimitrije Živković iz Zvečana kaže da je prvi put u Hilandaru i da je došao sa ocem koji tu dolazi već godinama.

Naglasio je da se fenomenalno osjeća u Hilandaru i da će se potruditi što češće da dolazi, kao i da je bio u mnogim manastirima na KiM, ali da je Hilandar poseban.

“Ovaj manastir je poseban za srpski narod, a i samim tim što nije u Srbiji treba malo da se potrudimo da bismo došli”, rekao je on.

Srbi iz dijaspore, ali i svi drugi koji dolaze u Hilandar, kažu da ih  posjeta toj svetinji podsjeća na poreklo i napaja nacionalnim i duhovnim identitetom.

Milan Đorđević iz Kosovske Mitrovice, koji već 20 godina živi u  Nirnbergu u Njemačkoj, kaže da nije prvi put u Hilandaru i da tu dolazi kako bi se napajao pravoslavljem.

“Jako je važno da dolazimo na ovakvo mesto, kako bismo resetovali način života i napunili baterije. Kod naših ljudi iz dijaspore postoji velika želja da dođu. Trudimo se da dolazimo kad god možemo i dolazićemo”, rekao je on.

Na pitanje zašto je Hilandar za njega jedinstveno mjesto, kaže da je četvrti put u toj svetinji i da za njega molitve, ispovijest i pričešćivanje, kao i razgovor sa hilandarskim duhovnicima, znači duhovno prosvjetljenje.

“Pruža hranu našoj duši bez koje ne možemo dalje ma šta mi mislili o tome”, dodao je Đorđević.

Saša Tomić iz Nirnberga, rodom iz Veluća kod Trstenika, kaže da je prvi put došao u Hilandar i da je to za njega jedinstvena srpska svetinja.

“Ovo je naša najveća svetinja. Došli smo da se pomolimo Bogu, unutra je neki  jedinstveni mir, bio sam u puno manastira ali ovako nešto je neopisivo. Svaki Srbin bi trebalo bar jednom da dođe da vidi ovo”, rekao je on.

Dodaje da redovno ide u crkvu u Nirnbergu i da je upravo crkva mjesto koje spaja Srbe u dijaspori.

 

“Nema veze ko je odakle, svi idemo u istu ckrvu. Ona je mesto našeg  okupljanja za praznike i u drugim prilikama, za naša druženja. Tu nastaju  prijateljstva i kumstva. Deca idu u crkveni folklor, tako da nam crkva mnogo znači. Sa crkvom organizujemo i neka druga putovanja”, naglasio je Tomić.

Željko Gligorević iz Zvornika u Republici Srpskoj kaže da je treći put u posjeti Hilandaru i ističe da taj manastir puno znači za svakog Srbina pravoslavca jer je jedna od kolijevki naše duhovnosti.

Navodi da je taj manastir jedinstven zbog našeg velikog svetitelja Svetog Save i poručuje da svaki Srbin pravoslavac treba da dođe u Hilandar i osjeti “susret zemaljskog i nebeskog carstva”.

Hilandarski monasi tradicionalnim načinom života i dubokom predanošću molitvi, u duhovnoj zajednici sa svetima, nadilaze granice materijalnog i već tu žive u predvorju carstva Božijeg.

Monasi zbog fokusiranosti na molitvu, kako za svoje spasenje tako i  svih drugih, kao i duhovno usavršavanje, mnogim posjetiocima djeluju odsutno i pomalo negostoprimljivo, iako su u svakom trenutku spremni da izađu u susret kada im se neko obrati.

Kada neko dođe u Hilandar, gdje je svaki pedalj osvećen i isijava energijom molitve, bez mobilnog telefona i interneta, “izvuče” se iz  savremenog života, dublje zagleda u sebe i usmjeri ka duhovnom.

Najvažnija ikona u Hilandaru i jedna od najpoštovanijih u cijelom  pravoslavlju je ikona Bogorodice Trojeručice, pred kojom su se desila mnogobrojna čuda i pred kojom vernici bez izuzetka čine velike metanije – zemne poklone.

Ikona je poznata po tome što se pred njom dogodilo čudesno iscjeljenje sirijskog monaha i teologa iz osmog vijeka Jovana Damaskina kome je odsječena ruka, koji je iz blagodarnosti prema Bogorodici i radi podsjećanja na čudo dao da se na donjoj lijevoj strani doda srebrna ruka na ikoni.

O mnogobrojnim iscjeljenjima do današnjice svjedoči vredan nakit na ikoni koji su darivali vjernici u znak zahvalnosti. Hilandar ima ukupno 1.436 ikona i ima jednu od najvrednijih zbirki ikona na Svetoj Gori.

U riznici Hilandara su i druge čudotvorne ikone iz vizantijskog perioda, veliki broj rukopisnih povelja srednjovekovnih vladara i unikatnih rukopisnih knjiga, a biblioteka manastira je najznačajnija stara srpska biblioteka.

Jedna od nezaobilaznih svetinja u manastiru gdje se okupljaju vernici jeste i bunar Svetog Save, a nalazi se ispod prozora gdje se upokojio Stefan Nemanja, sveti Simeon Mirotočivi. Sveti Sava je pronašao vodu tokom gradnje manastira.

Vjeruje se da će kada čudotvorna vinova loza Simeona Mirotočivog prestane da rađa, to biti znak da je došao kraj vremena.

Monasi kada imaju redovan bogoslužbeni ciklus provode u crkvi  najmanje osam do devet sati dnevno, a kada su veliki crkveni praznici i više.

Pored toga monasi obavljaju i razne poslove u manastiru za koje imaju poslušanje.

U ljetnjem periodu prva služba (polunoćnica) počinje u četiri sata ujutru. Liturgija je u nastavku i počinje oko sedam sati. Zimi služba počinje u dva sata ujutru, a tokom jeseni i proljeća u tri sata.

Monasi računaju da novi dan počinje sa zalaskom Sunca, to jest  večernjom službom, koja ljeti počinje u 17 časova, nakon čega slijedi večera, poslije koje se služi povečerje. Ima pet osnovnih bogosluženja, a to su polunoćnica, jutrenje, časovi, liturgija, večernje i povečerje.

Po vizantijskom računanju vremena razlika u odnosu na naše vrijeme može biti između šest sati zimi i četiri sata ljeti.

Crkvenjak nakon što zazvoni pola sata prije službe, obilazi oko crkve jednom udarajući u klepelo, nakon čega počinje prva služba – polunoćnica.

Poslije te službe počinje jutrenje koje je složenije u odnosu na jutarnje službe u crkvama van manastira i podrazumijeva čitanje svetih tekstova i paljenje svetiljke na velikim čiracima.

Slijedi liturgija tokom koje se u vidu žrtve prinose Bogu hljeb i vino koji se putem molitve pretvaraju u tijelo i krv Gospoda Isusa Hrista za pričešće vjernika.

Nakon liturgije slijedi prvi od dva dnevna obroka u trpezariji. Kada se monasi i vjernici smjeste u trpezariji, iguman udara o zvonce na šta svi ustaju i nakon molitve svi se prekrste i počinju da jedu.

Jedan od monaha dok se objeduje, sa amvona – predikaonice koja se nalazi uz zapadni zid prostorije, čita najčešće žitije svetitelja. Van velikih postova redovno se posti ponedjeljkom, srijedom i petkom, kada se kuva na vodi i ne služi se vino.

Prva trpeza je oko osam sati tokom ljeta, a zimi oko šest, dok je drugi obrok poslije večernje službe oko 18 časova ili 16 sati zimi.

Tokom Velikog posta od ponedjeljka do petka je samo jedna trpeza, a subotom i nedjeljom dva obroka sa hranom spremljenom na ulju.

Hilandar je jedini od ukupno 20 manastira na Svetoj Gori, autonomnoj  zajednici pravoslavnih monaha, koji ima podršku ljekara 24 sata dnevno, koje obezbjeđuje Hilandarsko ljekarsko društvo. Oni se smjenjuju na sedam dana i obično u paru dolaze ljekar i tehničar.

Na usluzi Hilandaru je i sanitetsko vozilo, kao i jedan vatrogasni kamion koji je stalno pored manastirskog kompleksa.

Najrazorniji požar na Hilandaru izbio je u noći između 3. i 4. marta 2004. godine, kada je uništeno i teško oštećeno 5.897 metara kvadratnih ili skoro 55 odsto korisne površine i manastirskih zdanja.

Požar je počeo nešto nakon jedan sat po ponoći u jednom od dimnjaka sjeverozapadnog konaka Igumenarija i susjednom objektu Dohija.

Ubrzo se požar, zahvativši suvu drvenu krovnu konstrukciju pokrivenu kamenim pokrivačem, proširio i na cijelu sjevernu stranu manastirskog kompleksa sve do crkve Svetih Arhangela i pirga Svetog Save.

Hilandar je četvrti po redu u hijerarhiji svetogorskih manastira i jedan od najznačajnijih duhovnih i kulturnih središta srpskog naroda.

Related Topics:

Svijet

Iranska garda poslala pismo Amerikancima! “PROČITAJTE BAREM JEDNOM”

Iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) uputio je pismo američkom narodu u kojem je iznio logiku Irana, prenosi danas (29. septembra) iranska agencija Tasnim.

Portparol IRGC, brigadni general Hosein Mohebi, izjavio je danas na konferenciji za medije da je svrha pisma upućenog narodu SAD da pruži direktno i iskreno objašnjenje o stavovima i načinu razmišljanja iranskih vlasti.

“Cilj slanja našeg pisma američkom narodu prevazilazi medijski publicitet. Želimo da ih upoznamo sa logikom Irana”, rekao je Mohebi, istakavši da ova inicijativa nije kratkoročna kampanja u cilju publiciteta.

Iran smatra da mnogi Amerikanci možda nisu dovoljno upoznati sa logikom i stavovima Irana, te stoga ovo pismo treba da pruži platformu za bolje razumijevanje, dodao je on.

Zašto se IRGC pismom obratio Amerikancima?
Prema njegovim riječima, za razliku od SAD, Iran se suočava sa ograničenjima kad je riječ o medijima koji operišu unutar američke teritorije.

“Iz tog razloga, izabrali smo pismo kao način da prenesemo našu poruku direktno i jasno, kao rješenje za koje smo se opredijelili na osnovu postojeće realnosti”, rekao je Mohebi.

Naveo je da je Iran zamolio Amerikance da pročitaju pismo barem jednom, i izrazio je spremnost za prepisku sa onima koji budu željeli da odgovore na pismo, koji budu željeli da upute kritike i kojima budu bila potrebna dodatna objašnjenja.

Portparol IRGC je naveo da je niz pitanja obuhvaćen pismom, uključujući geografsku poziciju SAD i njene implikacije iz odbrambene perspektive.

Ukazao je da su SAD okružene okeanima, što im omogućava oblik prirodne bezbjednosti i stvara posebnu logiku odbrane od prijetnji.

Mohebi je istakao da zemlje koje se graniče sa SAD ili se nalaze blizu njih, bilo da je riječ o kopnenim ili pomorskim granicama, nemaju vojne niti bezbjednosne kapacitete da bi predstavljale ozbiljnu prijetnju toj zemlji.

Šta IRGC kaže o američkim vojnim bazama?
“S obzirom na tu činjenicu, postavlja se pitanje šta je svrha raspoređivanja 800 američkih baza širom svijeta. I na kakvoj osnovi se temelji ekonomsko i logičko opravdanje za potrošnju 1,1 biliona dolara na američki vojni budžet”, primijetio je on.

Pozvao je Amerikance da ne previđaju istorijske činjenice, rekavši da bi trebalo pokrenuti pitanje višedecenijskih američkih vojnih napada na razne zemlje.

“Obraćam se direktno američkom narodu: morate se suočiti sa realnošću brojnih napada i posljedica koje proizilaze iz njih decenijama”, poručio je Mohebi, dodavši da su SAD izvele vojne napade na brojne zemlje u proteklih sedam decenija čega bi Amerikanci, kako je zaključio, svakako trebalo da budu svjesni.

Šta IRGC traži od američkih glasača?
U pismu na 25 strana, IRGC poziva američke glasače da na srednjoročnim izborima u novembru odbace politike predsjednika Donalda Trampa i prihvate ponudu za mirnu koegzistenciju Irana i SAD, prenosi Rojters.

IRGC poziva Amerikance i da se suprotstave američkoj podršci Izraelu i ratovima u drugim zemljama, uz tvrdnju da Iran i SAD mogu da koegzistiraju ukoliko se američka politika promijeni.

U pismu se Tramp optužuje da krije miroljubivu prirodu iranskog nuklearnog programa, koji Izrael naročito smatra egzistencijalnom prijetnjom, kao i efikasnost blokade nafte u Persijskom zalivu od strane Teherana, prenosi Tanjug.

Portparol IRGC Hosein Mohebi je rekao novinarima da ne očekuje da će pismo uticati na ponašanje administracije SAD nekoliko sedmica pred izbore, ali da bi glasači mogli da čuju poruku.

“Amerikanci ne znaju za razvoj mnogih događaja. Vjerujemo da, kada bi znali više, razmišljali bi drugačije i donosili bi drugačije odluke”, rekao je on.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP PRESJEKAO ŠPEKULACIJE O IRANU: “Nisam ponudio ništa”

Američki predsjednik Donald Tramp negirao je navode da je Iranu ponudio ublažavanje sankcija i pomoć u oslobađanju zamrznutih iranskih sredstava u zamjenu za ustupke Teherana u vezi sa njegovim nuklearnim programom.

Tramp je odbacio izvještaj portala “Axios”, koji se pozvao na američke zvaničnike i naveo da je Vašington spreman da razmotri ekonomske olakšice ukoliko Iran preuzme konkretne obaveze u vezi sa nuklearnim aktivnostima.

“Ovo nije tačno. Nisam im ponudio NIŠTA”, poručio je Tramp na svojoj društvenoj mreži “Truth Social”.

Njegova reakcija dolazi u trenutku kada se nastavlja posredna diplomatija između Vašingtona i Teherana, uz posredovanje Katara i Pakistana, koji pokušavaju da doprinesu postizanju sporazuma kojim bi bio okončan sedmomjesečni sukob dvije zemlje.

Šta se dešava iza kulisa pregovora?

Novi diplomatski napori intenzivirani su na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, gdje su američki i iranski zvaničnici u ponedjeljak održali odvojene razgovore sa posrednicima u pokušaju da pronađu put ka okončanju sukoba.

Katarski posrednici sastali su se sa iranskim ministrom spoljnih poslova Abasom Aragčijem kako bi razgovarali o prijedlozima o kojima se pregovara posljednjih dana, dok su planirani i odvojeni kontakti sa predstavnicima Trampove administracije. Cilj posrednika je da približe stavove dvije strane.

Jedan američki zvaničnik opisao je posredne razgovore kao “pozitivne i konstruktivne”, ali je naglasio da između dvije strane i dalje postoje značajne razlike, posebno kada je riječ o nuklearnom programu Irana i redoslijedu ispunjavanja eventualno dogovorenih obaveza.

Zašto su Ormuski moreuz i nuklearni program najveće prepreke?

Vašington i Teheran ostaju podijeljeni oko ključnih pitanja koja bi morala da budu riješena u okviru bilo kakvog sporazuma.

Iran želi da se pregovori prvenstveno usmjere na ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, okončanje američke pomorske blokade i ublažavanje sankcija. Trampova administracija, sa druge strane, insistira da svaki dogovor mora da uključi značajna ograničenja iranskih nuklearnih aktivnosti.

Američki zvaničnici navode da Vašington ostaje usredsređen na sprečavanje Irana da dođe do nuklearnog oružja i napredak u pregovorima povezuju sa rješavanjem pitanja koja se odnose na iranski nuklearni program.

Bijela kuća je istovremeno izrazila sumnju u namjere Teherana, ukazujući na to da su prethodni dogovori propali nakon napada na trgovačke brodove u Ormuskom moreuzu.

Šta Iran očekuje od Vašingtona?

Iran je saopštio da još čeka zvaničan odgovor Vašingtona na svoje najnovije prijedloge.

Aragči, koji je nakon Generalne skupštine UN ostao u Njujorku, rekao je da je Teheran predstavio svoje prijedloge i da očekuje jasan stav Sjedinjenih Američkih Država prije nego što odluči o narednim koracima.

“Ako Amerikanci tvrde da traže sporazum ili mirno rješenje, mi smo to rješenje predstavili”, rekao je Aragči, prema navodima iranskih državnih medija.

Teheran ostaje pri stavu da bi ponovno otvaranje Ormuskog moreuza zavisilo od ishoda pregovora i ispunjavanja uslova koje je postavio Iran.

Šta podrazumijeva iranski prijedlog?

It navodi da najnoviji diplomatski napori trebalo bi da budu usmjereni na izmijenjenu verziju sedmodnevnog plana koji je Iran predstavio tokom Generalne skupštine UN.

Prema riječima zvaničnika upoznatih sa pregovorima, prijedlog uključuje prekid neprijateljstava, oslobađanje zamrznutih iranskih sredstava, ublažavanje sankcija na izvoz iranske nafte i ukidanje ograničenja za iranske luke. Zauzvrat, Iran bi ponovo otvorio Ormuski moreuz i nastavio razgovore o svom nuklearnom programu.

Tramp je tokom vikenda rekao da je odbacio širi iranski prijedlog, tvrdeći da se Teheran nalazi pod sve većim ekonomskim pritiskom. Ipak, američki predsjednik je ostavio mogućnost da se pregovori nastave tokom ove sedmice.

Uprkos intenziviranju diplomatskih kontakata i nastavku posredničkih napora, stavovi Vašingtona i Teherana o ključnim pitanjima i dalje su značajno udaljeni.

Nastavi čitati

Svijet

ŠTA SE SPREMA KUBI? Rubio poslao nedvosmislenu poruku

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da je kubanska revolucija propala i da vlasti u Havani imaju priliku da pokrenu političke i ekonomske promjene koje bi zemlju usmjerile ka drugačijoj budućnosti. Rubio je, gostujući u emisiji “Hannity” na Fox Newsu, govorio o situaciji na Kubi, politici administracije američkog predsjednika Donalda Trampa, ali i nedavno postignutom sporazumu u vezi sa Grenlandom.

Zašto Rubio tvrdi da je kubanska revolucija propala?
Rubio je ocijenio da problemi Kube nisu novi i da je, prema njegovom viđenju, višedecenijski politički i ekonomski model te zemlje doživio neuspjeh.

“Kubanska revolucija je propala. Propada već više od 60 godina. Ona je i sada neuspješna”, rekao je Rubio, dodajući da smatra da i unutar kubanskog sistema postoji svijest o tome da dosadašnji model nije uspio.

Prema njegovim riječima, ključno pitanje sada je šta bi moglo da zamijeni postojeći sistem. Ocijenio je da kubanske vlasti imaju priliku da počnu sa promjenama koje bi zemlju usmjerile na, kako je rekao, nepovratan put prema napretku i boljoj budućnosti.

Kakve promjene Vašington očekuje od Havane?
Rubio je naglasio da bi takav proces, prema stavu američke administracije, morao da obuhvati i političke i ekonomske slobode.

Američki državni sekretar rekao je da je Vašington otvoren za poteze koji bi mogli da pokrenu proces promjena, ali je upozorio da eventualna tranzicija ne bi bila jednostavna.

Rubio je prethodno, govoreći o politici Trampove administracije prema Kubi, rekao da Sjedinjene Američke Države daju prednost političkim i pregovaračkim rješenjima, dok nije želio da spekuliše o mogućnosti vojne akcije.

Tramp je tokom obraćanja Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija rekao da se njegova administracija zalaže za “fundamentalnu promjenu” situacije na Kubi, navodeći da se tamošnji komunistički sistem nalazi pod velikim pritiskom. Američki predsjednik tada je potvrdio i da Rubio vodi pregovore sa Kubom.

Šta Rubio kaže o sporazumu o Grenlandu?
Rubio se u razgovoru osvrnuo i na sporazum koji su Sjedinjene Američke Države postigle sa Danskom i Grenlandom, a kojim je Vašington dobio trajna prava vezana za vojno prisustvo i bezbjednost na ovom strateški važnom arktičkom ostrvu.

Prema riječima američkog državnog sekretara, sporazum garantuje američke bezbjednosne interese na Arktiku i trebalo bi da spriječi protivnike SAD da uspostave vojno prisustvo na Grenlandu i u njegovom okruženju.

“Greenland će zauvijek biti dio strateške odbrambene zone Sjeverne Amerike i isključiće svakog protivnika iz nje i okolnog područja”, rekao je Rubio.

Sporazum, prema informacijama Fox Newsa, sprečava Kinu, Rusiju i druge zemlje koje nisu članice NATO-a da uspostavljaju vojne baze ili raspoređuju svoje snage na Grenlandu. Predviđena su i ograničenja za ulaganja potencijalnih protivnika SAD u osjetljive sektore koji bi mogli predstavljati rizik za američku nacionalnu bezbjednost.

Zašto je Grenland važan Sjedinjenim Državama?
Rubio je rekao da Danska i Grenland nemaju finansijske mogućnosti da samostalno obezbijede odgovarajuću odbranu ostrva u slučaju ozbiljne prijetnje ili napada, dok Sjedinjene Američke Države, prema njegovim riječima, raspolažu potrebnim kapacitetima.

Fox navodi da je dogovor postignut nakon višemjesečnih pregovora predstavnika SAD, Danske i Grenlanda, koji su vođeni daleko od očiju javnosti.

Tramp je ranije poručio da sporazum Sjedinjenim Američkim Državama daje mogućnost da preduzmu mjere potrebne za odbranu američkog kontinenta, ali i Evrope, te da američkim protivnicima neće biti dozvoljeno da uspostavljaju vojno prisustvo ili obavljaju osjetljiva ulaganja na Grenlandu bez saglasnosti Vašingtona.

Nastavi čitati

Aktuelno