Connect with us

Društvo

OČAJNI GRAĐANI PLAĆAJU 800 KM da bi se odrekli državljanstva BiH! DRŽAVA ZGRĆE MILIONE

Građani BiH koji se odriču bh. državljanstva uplaćuju vrtoglave cifre za takse u tu namjenu i ukupna suma, prema procjenama, mjeri se desetinama miliona maraka.

Podsjetimo, taksa za ispis iznosi 800 KM, izuzev za one koji uzimaju državljanstvo neke od država bivše SFRJ, koji plaćaju taksu od 200 KM.

Kada tom podatku dodamo činjenicu da se u protekle dvije i po decenije iz knjige državljana BiH ispisalo više od 100.000 ljudi, dolazimo do zaključka da su oni za to, ukupno, platili na desetine miliona maraka.

Nemiloj sceni, gdje je grupa mladih došla da se odrekne bh. državljanstva, svjedočila je Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH.

“Ima stavka u budžetu Vijeća ministara, koja se odnosi na prihode od odricanja bh. građana od državljanstva. Ja sam lično prisustvovala i vidjela grupu momaka i djevojaka i mislila da su došli na razgovor za posao. Međutim, oni su zapravo došli da se odreknu državljanstva. To je tako tužna i jeziva slika. Oni odlaze”, rekla je Zukićeva za “Nezavisne novine”.

Na pitanje da li je taksa za odricanje od bh. državljanstva preskupa, ona odgovara potvrdno.

“Kako nije skupo? Mi smo dozvolili da oni rade ono šta hoće. Ko su oni? To su političari koji samo traže novac. Nema više riječi koliko je to protiv naroda i istih onih birača koji su glasali za njih. Mi moramo reagovati, do nas je. Kako? Da li su ljudi umorni? Da li je ljudima hitno da dobiju papir da bi ostali u zemljama koje to traže od njih? Ali je licemjerno što se toliki novac uzima za odricanje od državljanstva”, kaže Zukićeva za “Nezavisne novine“.

Politički analitičar Nebojša Tojagić podsjeća da taksa za odricanje od državljanstva nije samo karakteristika BiH.

“Naprotiv, taksa za ispis iz državljanstva za one koji uzimaju državljanstvo neke od država nastalih raspadom Jugoslavije je nešto što nas izdvaja i čime je zakonodavac želio izaći u susret građanima. Taksa u Srbiji je oko 345 evra, dok je za odricanje od državljanstva Hrvatske trebalo izdvojiti nekih 300-350 evra u Hrvatskoj i nešto više ako se zahtjev predaje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Slično je i u Crnog Gori, gdje se otpust iz državljanstva naplaćuje 300 evra”, kaže Tojagić.

Kako dodaje, nije BiH izuzetak od ovoga, ali je izuzetak kada su brojevi u pitanju.

“Šokantno je da se u ovom vijeku više od 100.000 ljudi odreklo bh. državljanstva, dok u Hrvatskoj taj broj ne prelazi 100 ljudi godišnje. Ovo najviše govori o očaju podnosilaca zahtjeva, ali i o totalnom odsustvu ubijeđenosti o bilo kakvoj perspektivi ove zemlje”, rekao je Tojagić za “Nezavisne novine”.

Iz Ministarstva civilnih poslova BiH su nam potvrdili da administrativna taksa za odricanje od državljanstva iznosi 800 KM, a za odricanje radi sticanja, odnosno posjedovanja državljanstva neke od država nekadašnje SFRJ iznosi 200 KM.

Praksa pokazuje da se najčešće radi o odricanju radi sticanja državljanstva Njemačke i Austrije. U postupku odricanja od bh. državljanstva stranke nisu dužne da kažu druge razloge, osim činjenice da već posjeduju ili da im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države. Međutim…

“U neformalnim razgovorima najčešće navode kao razlog rješavanje radno-pravnog statusa, pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu. Veći broj lica koja se odriču bh. državljanstva je u potpunosti integrisan u sredinama u kojima žive u inostranstvu i najveći broj ih je druga generacija u inostranstvu, tj. nisu rođeni u BiH”, rekli su za “Nezavisne novine” iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Treba podsjetiti da BiH ima potpisane sporazume o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom, te građani koji stiču državljanstvo tih država mogu zadržati i državljanstvo BiH.

Društvo

NUŽDIĆ: “Olujom” okončan genocid započet u NDH

“Tokom 1995. godine na prostoru Hrvatske okončan genocid nad srpskim narodom koji je započet u NDH”

Vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić izjavio je da je tokom 1995. godine na prostoru Hrvatske okončan genocid nad srpskim narodom koji je započet u NDH, a koji je imao jasan cilj – potpuno istrebljenje Srba.

“Savremena hrvatska država je kroz akcije `Bljesak` i `Oluja` stavila tačku na postojanje Srba, na način da je izvršila etničko čišćenje i od konstitutivnog naroda Srbe svela na statističku grešku”, rekao je Nuždić Srni.

Prema njegovim riječima, konačni obračun sa “srpskom manjinom” vidi se i kroz usvajanje Zakona o grobljima kojim je predviđeno uklanjanje svih srpskih spomenika koji nisu po volji hrvatskoj državi.

“Haški tribunal, koji je trebalo da bude simbol međunarodne pravde i istine, pretvorio se u svoju suprotnost – farsu. Hrvatski generali, koji su bili odgovorni za pogrom Srba iz Hrvatske prvo su osuđeni, pa zatim oslobođeni, čime su praktično legalizovani zločini nad Srbima jer niko nije osuđen pred ovim sudom”, istakao je Nuždić.

On je rekao da je hrvatskom vojnom akcijom “Oluja”, te njenim nastavcima akcijama “Južni potez” i “Maestral” nepovratno izmjenjena etnička struktura prostora na kojem su Srbi vjekovima živjeli.

Prema njegovim riječima, Srbi iz obje Krajine doživjeli su istu sudbinu, kao i njihovi preci – progon, uništavanje, gubitak svega što su stvorili.

“Iako Republike Srpske Krajine više nema, obaveza institucija Republike Srpske je da nikada ne dozvolimo da stradanje srpskog naroda bude zaboravljeno ili prećutano. Dužni smo da njegujemo kulturu pamćenja i da u svakom trenutku pošaljemo jasnu poruku – mi smo jedan narod”, naglasio je Nuždić.

Zločinačka akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska ušla je u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.

Prema podacima “Veritasa”, tokom “Oluje” protjerano je više od 220.000 Srba, a na evidenciji su imena 1.903 poginulih i nestalih Srba iz ove akcije i poslije nje, od kojih je 1.247 civila ili 66 odsto, a oko tri četvrtine bili su stariji od 60 godina.

Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine “Oluju” okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.

(Srna)

Nastavi čitati

Društvo

KOLAPS U “ŠUMAMA SRPSKE”: Samo minimalac donio do 14 miliona veći trošak

JPŠ “Šume Republike Srpske” prvu polovinu 2025. godine završile su u gubitku od 4,9 miliona KM, zbog čega je ministar poljoprivrede Srpske Savo Minić najavio tektonske i radikalne promjene, što podržavaju sindikati i uprava preduzeća, ali predstavnici radnika upozoravaju da je nezadovoljstvo zaposlenih ogromno, te da 95 odsto ljudi prima minimalac i da su “Šume” zbog toga bačene na finansijske konopce.

Prema grubim procjenama, samo na osnovu naglog povećanja minimalca, “Šume RS” na godišnjem nivou imaju od 12 do 14 miliona maraka veći trošak za plate.

Komentarišući stanje u javnom preduzeću, ministar Minić je naveo da radikalne promjene neće značiti samo personalne smjene u preduzeću, već i izmjene regulative rada.

“Vrlo brzo taj privredni subjekt će dobiti ono što mora da radi”, poručio je Minić.

O čemu se konkretno radi, pokušali smo saznati od resornog ministra, ali na naše poruke nije odgovorio do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina”.

Blaško Kaurin, v.d. direktora “Šuma Srpske”, kazao je da su sa određenim mjerama krenuli odmah po saznanju kakav će biti polugodišnji rezultat.

Mjere će ići u pravcu smanjenja troškova proizvodnje, te da se olakša rad ljudima na terenu.

“Nešto što bi moglo da dovede do toga da stvorimo akumulaciju sredstava da možemo sve svoje obaveze da servisiramo na terenu”, dodao je Kaurin.

Kaurin je još jednom rekao da postoje radnici koji su konstantno na bolovanju, a da Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske to provjerava.

“Imamo ljude i sa umanjenom radnom sposobnošću, gdje isto Fond PIO trenutno sprovodi revizije. A dobijali smo i neke anonimne prijave. Ministar i predsjednik Srpske imaju dobre informacije, ja podržavam ono što oni traže”, istakao je Kaurin za “Nezavisne novine”.

No, pored svih pobrojanih problema, uključujući loše poslovanje, zloupotrebe radnih mjesta i ostalo, “Šume Srpske” dobile su dodatni finansijski teg kada je došlo do povećanja iznosa minimalca u Republici Srpskoj.

Prema riječima prvog sindikalca Aleksandra Koprivice, 95 odsto radnika u “Šumama Srpske”, od njih oko 4.300, koliko ih je bilo zaposleno zaključno sa 30. junom, je na najnižoj plati, koja podsjetimo, ima više kategorija, zavisno od stručne spreme.

“Mi stvarno kuburimo sada sa tom prihodovnom i rashodovnom stranom. Jednostavno i gazdinstva koja imaju dobru proizvodnju ne mogu da izvrše sve svoje obaveze. Broj radnika je takav kakav jeste, to su politike definisale, a 95 odsto ima minimalnu platu. Kakve su tačno plate, ne mogu reći, jer su pojedini organizacioni dijelovi otišli na onu cijenu rada koja je tražena od 200 ili nešto više KM i ona se samo temelji na visokoj stručnoj spremi. Sve cijene rada ispod 180 KM zahtijevaju doplatu za visoku stručnu spremu. Jednostavno, mi sa tom prihodovnom stranom ne možemo pokriti rashode, čak da nam je direktor Nikola Tesla, a ne Blaško Kaurin”, navodi Koprivica za “Nezavisne novine”.

Koliko je minimalac omča oko vrata “Šumama”, najbolje svjedoči podatak Sindikata da za plate radnika treba preko deset miliona KM svakog mjeseca.

“Veliko je nezadovoljstvo radnika. Treći put od početka godine dolazimo do toga da nema zdravstvenog osiguranja radnicima. To dovoljno govori o tome da ne možemo izvršiti ni te obaveze”, naglašava Koprivica za “Nezavisne novine”

Podsjeća i da potraživanja od “Šuma” rastu svakog mjeseca te da će se u javnom preduzeću morati ući u radikalniju reformu.

“Vjerujem i dalje da imamo prostora za povećanje cijena na tržištu, a nismo otvoreni prema tržištu”, upozorio je Koprivica.

U priču o “Šumama” ponovo se uključio i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, koji je rekao da je aktuelni gubitak “Šuma” manji nego što je to ranije bilo.

“Ambicija je da u ‘Šumama Srpske’ do kraja godine bude pokriven gubitak iz vlastite akumulacije. Treba nova organizacija, novi pristup. Mislim da je značajno smanjenje gubitka. On nije pokrivan iz eksternih izvora, nego iz internih i tako će biti do kraja, guraćemo dok to ne uradimo”, kazao je Dodik.

On je istakao da je veliki problem u poslovanju “Šuma” situacija sa brojem zaposlenih, ali i činjenicom da je mnogo onih koji tamo ne rade, a primaju platu.

“Četiri stotine i pedeset radnika koji su zaposleni u ‘Šumama’ putem lažnih ljekarskih uvjerenja ne radi u tom preduzeću, već kod privatnika, a plate primaju na oba mjesta. To je nešto što ćemo juriti ovih dana. Samo po tom osnovu možete da napravite uštede na godišnjem nivou oko 11 miliona, a da ne pričam o drugim vrstama zloupotreba i mahinacijama”, naveo je Dodik.

Nastavi čitati

Društvo

“ŽELJEZNICA RS” U TEŠKOJ DUBIOZI: “Svaki direktor koji dođe napravi minus”

Ukupna dugovanja Javnog preduzeća “Željeznice Republike Srpske” zaključno sa polovinom ove godine iznose 295.943.460 KM, piše u polugodišnjem finansijskom izvještaju ovog preduzeća koji je objavljen na Banjalučkoj berzi.

Tako se navodi da je gubitak preduzeća u šest mjeseci ove godine iznosio 18.442.519 KM.

U finansijskom izvještaju stoji da su ukupni prihodi ovog javnog preduzeća za šest mjeseci iznosili 22,87 miliona KM, što je za skoro devet miliona manje u odnosu na polovinu 2024. godine.

Ukupni rashodi su smanjeni u odnosu na šest mjeseci prošle godine.

Ove godine su ukupni rashodi iznosili 41,31 milion KM, dok su prošle godine bili oko 46 miliona KM.

Gubitak preduzeća je za više od četiri miliona KM veći u odnosu na šest mjeseci prošle godine, kada je gubitak iznosio 14,29 miliona KM.

Inače, tokom cijele prošle godine je gubitak “Željeznica Republike Srpske” iznosio 34,2 miliona KM.

Kao i do sada, preduzeće je u prvoj polovini godine najviše novca izdvojilo na plate, naknade plata i ostalih ličnih primanja. Ti izdaci iznosili su 22,4 miliona maraka, te su manji za oko 250.000 KM u odnosu na podatke iz prve polovine 2024. godine.

Jelenko Dobraš, predsjednik Sindikata željezničara Srpske, kazao je da je nezadovoljstvo radnika ogromno “jer smo iz procesa restrukturiranja, po mišljenju Vlade RS i resornog ministarstva, trebali pokušati to da se samostalno finansira preduzeće”.

“Svi znaju da u okruženju nijedne željeznice ne žive od samofinansiranja. Naš problem je što niko ne vodi računa o preduzeću. Ono je prepušteno određenim grupama ljudi, kako lokalnih, tako i stranačkih. Rade se razne sistematizacije, a najmanje se vodi računa o radniku i preduzeću. Vozna sredstva su jako zapuštena, radionice su u očajnom stanju, pruge takođe. Nema odgovornosti za stvari koje se rade. Ukoliko se neko ozbiljno ne pozabavi situacijom u ‘Željeznicama RS’, ubrzo će doći do gašenja preduzeća”, istakao je Dobraš za “Nezavisne novine”.

Dragan Peulić, potpredsjednik Samostalnog sindikata “Željeznica RS”, rekao je za “Nezavisne novine” da se stanje ne može riješiti dok, kako on kaže, sjede kriminalci u ministarstvima i preduzeću.

“Svaki direktor koji dođe napravi minus. Umjesto da se tužilaštvo pozabavi tim minusima, svaki direktor odlazi na još bolju funkciju”, kazao je Peulić.

Prema njegovim riječima, u posljednja četiri mjeseca konstantno dolazi do problema sa isplatom plata.

“Redovno se isplaćivala plata prethodnih nekoliko godina, a zadnja četiri mjeseca se sve nešto razdvaja. Prvo se isplate topli obrok i prevoz, pa onda do kraja mjeseca plata. Zadnja plata je trebalo da bude 15. u mjesecu, a isplaćena je 23. jula. Imamo problema i sa zdravstvenim osiguranjem jer se uplaćuje zadnjeg dana u mjesecu i onda dok Fond zdravstvenog osiguranja to rasknjiži čeka se nekoliko dana. Tako radnici plaćaju svoje preglede i lijekove i sve ostalo”, naglasio je Peulić.

Dodao je da je nezadovoljstvo radnika ogromno.

“Manjak je otpravnika, mašinovođa, manevrista, vozovođa, dok je administrativnih radnika sve više. Sam generalni direktor ima šest savjetnika. Mislim da ih Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, nema toliko”, naveo je Peulić.

Pokušali smo stupiti u kontakt i sa Slađanom Jovićem, generalnim direktorom “Željeznica RS”, ali se na naše pozive nije javljao.

Nastavi čitati

Aktuelno